Sutra će se konačno znati hoće li i koliko poskupjeti plin (a svi pričaju da hoće). Izvukli smo par ključnih stvari o slučaju
Hrvatska prvim danom travnja prelazi na djelomičnu liberalizaciju cijena plina
Vlada će u četvrtak donijeti odluku o najvišoj cijeni plina za kućanstvo, pa će građani napokon znati hoće li i koliko plin poskupjeti. Prema neslužbenim informacijama Novog lista cijene će s prvim danom travnja skočiti za 15 do 20 posto. Cijena plina u Hrvatskoj oduvijek je bila regulirana, stoga će ovo biti velika promjena za građane. Iako je liberalizacija trebala nastupiti već prije tri godine, to je odgođeno. Razlog je, između ostalog, bila i činjenica da država više ne bi imala utjecaja na cijene.
Negdje u tom razdoblje na hrvatsko tržište ušli su i neki drugi distributeri kao što je RWE, GEN-I i drugi. U tom trenutku na svjetskim burzama cijena plina je bila niska, pa su takve bile i cijene za građane. No, sada je situacija drukčija jer su cijene plina na tržištu porasle. Izdvojili smo nekoliko stvari o cijeloj situaciji.
1. Zašto uopće dolazi do promjena cijene plina?
Zbog liberalizacije tržišta na koju se Hrvatska obvezala ulaskom u EU. Ove godine krenut ćemo s djelomičnom liberalizacijom pa će Vlada još moći regulirati cijene. U travnju 2018. kada nastupi potpuna liberalizacija tržišta, regulacija cijena plina više neće biti moguća.
2. Sabor je prošlog tjedna izmijenio zakon
Sabor je u petak izmijenio Zakon o tržištu plina koji ide u smjeru djelomične liberalizacije tržišta tog energenta ukidanjem obveze proizvođaču plina da cjelokupnu proizvedenu količinu prirodnog plina plasira opskrbljivačima na teritoriju Hrvatske. Vladu se isto tako obvezuje da osigura stabilnu opskrbu kućanstava plinom te da odredi najvišu cijenu za kupce iz te kategorije. No, vlada cijene plina može regulirati još samo godinu dana, do travnja 2018. kada nastupa potpuna liberalizacija tržišta.
3. Što vladajući kažu o cijenama?
Premijer Andrej Plenković poručio je da će voditi računa o zaštiti hrvatskih građana i potrošača. U utorak navečer Plenković se sastao s predstavnicima nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Na sastanku je odlučeno da bi Vlada na sjednici u četvrtak trebala odrediti najvišu cijenu plina za kućanstva. Državni tajnik Ante Čikotić novinarima je rekao da će vlada pokušati napraviti da građani ne osjete poskupljenje. “Ulažemo dodatne napore kako bi prošli kroz sve stavke strukture cijene plina i kako bi našli prostora da građani ne osjete, a cilj je da se poslovanje državnih tvrtki, transportnog sustava i svih ostalih elemenata racionalizira u cilju smanjenja udara“, rekao je Čikotić.
4. A oporba?
Oporba je pak uvjerena da će cijene plina poskupjeti. Bivši ministar i predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak nedavno je, prilikom gostovanja na N1 televiziji, prilično direktno rekao kako će ove godine poskupjeti struja i plin. “Struja od 4 do 5 posto, a plin 15-ak do 20 posto jer to je rezultat Bože Petrova i HDZ-a”, rekao je Vrdoljak koji je siguran da će plin za domaćinstva poskupjeti. U SDP-u dijele slično razmišljanje. Njihov zastupnik Gordan Maras rekao je kako će liberalizacija sigurno dovesti do poskupljenja. “Neki kalkuliraju s 200 do 300 kuna što je veliki udar na građane”, rekao je Maras. Smatra da se poskupljenje moglo spriječiti nižim porezima ili PDV-om, no da nisu napravili ništa u tom smjeru.
5. Kakve su cijene plina u drugim državama?
U Hrvatskoj sto kilovata plina sada košta 4,3 eura. To je gotovo dva eura manje od prosjeka u EU. Plin je najskuplji u Švedskoj, preko 11 eura, u Italiji je preko sedam eura, a tako nekako je i u Nizozemskoj. Jeftiniji plin od nas u Europi imaju samo Rumunji, Bugari i Poljaci. Cijene plina tamo su između tri i četiri eura.
6. Kako se ovo sve moglo riješiti?
Nije sporno da cijena plina za kućanstva mora biti tržišna, ali velik dio kućanstava je i do sada imao problem s plaćanjem troškova grijanja te svako daljnje povećanje cijena za njih jednostavno nije podnošljivo. Prema Global Oil and Gas Tax Guide za 2015. Hrvatska je jedina europska država koja posebnom poreznom i koncesijskom politikom ne štiti na odgovarajući način svoja aktivna nalazišta ugljikovodika, piše u svojoj analizi za Telegram Goranko Fižulić.
Obzirom da iz izjava državnog tajnika Čikotića proizlazi da Hrvatska neće mijenjati koncesijske ugovore koje je potpisala ekipa Ive Sanadera, INA će i dalje plaćati tri puta manju koncesijsku naknadu za vađenje plina u Hrvatskoj nego što bi je plaćala u njemačkoj pokrajini Donja Saska. Vlada je iz povećane koncesijske naknade za eksploataciju plina mogla formirati fond koji bi omogućio subvencioniranje troškova grijanja građanima slabijeg imovinskog stanja, piše Fižulić. Da se primijenio obračun koncesijske naknade po uzoru na njemačku pokrajinu Donja Saska prihodi državnog proračuna u 2016. bili bi uvećani za 450 milijuna kuna. “Sasvim dovoljno da petina svih hrvatskih kućanstava dobije e-vaucher za topli dom u vrijednosti minimalne mjesečne plaće”, napisao je Telegramov kolumnist.