Svi pričaju o novom sukobu sa Srbijom oko njihovog ulaska u EU, a ovo je 7 najvažnijih stvari o tome
Srbija je otvorila poglavlja koja su bila sporna Hrvatskoj
Novi politički sukob Hrvatske i Srbije otvorio se jučer, ponovno zbog pristupanja Srbije Europskoj uniji, odnosno uvjeta koje Hrvatska očekuje da će se poštivati. Pregovori sa Srbijom otvoreni su u Bruxellesu, a premijer u ostavci Tihomir Orešković zajedno s ministrima vanjskih poslova Mirom Kovačem i branitelja Tomom Medvedom u Banskim se dvorima sastao s predstavnicima braniteljskih udruga.
Ovo je 7 najvažnih stvari o tom sukobu.
1. Hrvatska je željela da Srbija ukine zakon u univerzalnoj jurisdikciji
Ministar vanjskih poslova Miro Kovač u više je navrata naglašavao kako Hrvatska želi da Srbija ukine zakon o univerzalnoj jurisdikciji za zločine počinjene u ratu na području bivše Jugoslavije. Uz to, Hrvatska je od Srbije tražila punu suradnju Srbije sa sudom u Haagu i primjenu zakona o zastupljenosti manjina u nacionalnim parlamentima.
2. Što je zakon o univerzalnoj jurisdikciji?
Prema zakonu o univerzalnoj jurisdikciji Srbija se proglasila nadležnom za zločine počinjene u ratu na području bivše Jugoslavije. Cijeli sukob traje već 13 godina, otkako je Srbija proglasila zakon 2003. godine, piše N1. Prema tom zakonu srpsko pravosuđe podiglo je optužnicu i protiv Vladimira Šeksa, a po istom zakonu na 12 godina zatvora u Srbiji je za ratne zločine osuđen Veljko Marić, koji je prošle godine vraćen na služenje kazne u Hrvatsku.
Bivši ministar pravosuđa u SDP-ovoj Vladi Orsat Miljenić kazao je lani, nakon što je Veljko Marić izručen Hrvatskoj, kako će Zagreb tražiti od Beograda da promijeni taj zakon.
3. Kovač je najavljivao kako Srbija neće otvoriti poglavlja 23. i 24. ako ne ispuni 3 uvjeta
Ministrica za europske integracije Republike Srbije Jadranka Joksimović kazala je u ožujku kako još uvijek čekaju suglasnost Hrvatske za pregovaračku poziciju na poglavlje 23. U odgovoru hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova, objavljenog u medijima, stajalo je:
“Podržavamo napore Srbije u približavanju EU. Uvjeti koje Srbija mora ispuniti za otvaranje tako važnog poglavlja 23. su, među ostalima, poštivanje ljudskih prava (posebice manjinskih) sukladno međunarodnim konvencijama i ratificiranim međudržavnim sporazumima, puna suradnja s Međunarodnom sudom za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju i reforma pravosuđa, koja uključuje ukinuće nadležnosti za procesuiranje ratnih zločina za područje cijele bivše Jugoslavije”.
Kako je pisao novinar Večernjeg lista Tomislav Krasnec ministar Kovač je poručio kako Hrvatska neće dati suglasnost za otvaranje poglavlja 23. dok Srbija ne pristane na tri uvjeta – poštivanje manjinskih prava, puna suradnja s tribunalom u Haagu i ukidanje nadležnosti u procesuiranju ratnih zločina za područje cijele bivše Jugoslavije.
4. Srbija je otvorila poglavlja 23 i 24. Evo što je u pregovaračkoj poziciji EU
Na međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu Srbija je otvorila poglavlja 23. i 24. u pregovorima s EU. Tom je prilikom srpski premijer Aleksandar Vučić “izrazio neslaganje” s hrvatskim stavom o nužnosti promjene srpskog zakona regionalnoj jurisdikciji nad ratnim zločinima, piše Večernji list. “Danas sam već odgovarao predstavniku Hrvatske na međuvladinoj konferenciji, izrazio sam neslaganje sa stavom Hrvatske. Potpuno drugačije to vidimo”, odgovorio je Vučić na pitanje novinara Večernjeg lista Tomislava Krasneca.
Vučić je kazao kako “neke druge zemlje poput Njemačke, Italije, Španjolske ili Belgije imaju gotovo istovjetne odredbe kao Srbija o tzv. univerzalnoj jurisdikciji.”
5. Povjerenik EU: To pitanje nije u sporazumu
Eurpski povjerenik za proširenje Johannes Hahn kazao je kako pitanje srpskog zakona koji je sporan za Hrvatsku “nije dio acquisa”, odnosno pravne stečevine EU. “toga, to nije pitanje za koje vjerujemo da se njime trebamo baviti. Kao što je rekao premijer Vučić, neke europske zemlje imaju slične zakone”, kazao je Hahn.
Za otvaranje poglavlja 23 Hrvatska neko vrijeme nije davala suglasnost, a na hrvatski zahjev u pregovaračka stajališta EU ušla je formulacija kojom se ističe “potreba za regionalnom suradnjom i dobrosudsjednskim odnosima u procesuiranju ratnih zločina, uključujući i cilj da se izbjegne sukob nadležnosti”.
6. Kovač nije uspio u ugrađivanjima svojih uvjeta?
Ministar Kovač nije došao na sastanak ministara vanjskih poslova 28 članica EU na kojem su u Bruxellesu formalno otvorena poglavlja sa Srbijom. Večernji piše kako je jedan diplomat važne članice EU neslužbeno komentirao kako Kovačev nedolazak vjerojatno odražava činjenicu da nije uspio u ugrađivanju svojih uvjeta u mjerila koja EU formalno postavlja Srbiji.
Kovač je u nedjelju gostovao na HRT-u, na pitanje voditeljice kako komentira izjavu srpskog premijera Vučića da ne misli mijenjati zakon o univerzalnoj jurisdikciji Kovač je odgovorio: “Ako gospodin Vučić misli ozbiljno, onda će on morati taj zakon suspendirati”.
7. Desnica je jako ljuta na ministra i Vladu
Hrvatska europarlamentarka Marijana Petir kazala je kako “hrvatska Vlada nije uspjela poptuno zaštiti hrvatske interese i iskoristiti našu poziciiju punopravne članice EU”.
“Kada je riječ o jurisdikciji nad ratnim zločinima, tj. spornom srbijanskom zakonu (ZORZ-u), on se u zajedničkoj poziciji EU za 23. poglavlje ne spominje izrijekom, već uopćeno tako da se poziva Srbiju, a izbjegava sukob pravosudnih nadležnosti da osigura da se ratni zločini procesuiraju bez bilo kakve diskriminacije, a sva otvorena pitanja koja se na to odnose moraju biti potpuno riješena. Bojim se da to nije neka velika utjeha za hrvatske branitelje”, kazala je Petir.
Pitao ih planiraju li opet prosvjedovati na sto je Dečak usput dobacio Glogoskom – jesi prodao šator, nisi? #n1info
— Antonio Zavada (@azavada) July 19, 2016
Braniteljske udruge također su se oglasile i žestoko napale Vladu. “Ovo je bio posljednji vagon da se zaustavi ‘mini Haag’ i progon hrvatskih branitelja. Srbija danas slavi, a slavlje će platiti hrvatski branitelji”, poručili su branitelji okupljeni u Republičku koordinaciju udruga iz Domovinskog rata “Franjo Tuđman” s konferencije za medije. “Okrenuli su leđa braniteljima, obiteljima nestalih i poginulih, okrenuli su leđa Domovinskom ratu. Ovim su pobjednike u Domovinskom ratu učinili poraženima, a poražene pobjednicima”, rekao je Đuro Glogoški.
General Đuro Dečak na pitanje tko je najodgovorniji, rekao je: “Cjelokupna diplomacija, Vlada u cjelini i premijer”. Za ministra vanjskih poslova Miru Kovača kažu da je samo izvršavao što mu je rečeno. Ministra Tomu Medveda, pak, ne prozivaju jer tvrde da se on svemu usprotivio.