Švicarska je upravo počela objavljivati imena inozemnih utajivača poreza, među njima su i neke poznate osobe
Razlog tomu je prava poplava zahtjeva stranih poreznih uprava
Švicarska je, pišu tamošnji mediji, suočena s pravom poplavom zahtjeva stranih poreznih uprava za dostavom podataka o njihovim poreznim obveznicima. Stoga je ta zemlja počela online, u državnom glasilu, objavljivati imena stranaca i stranih tvrtki koje su pod istragom poreznika, uključujući i Njemačku. Ipak, nisu svi pritom jednaki – Amerikanci su identificirani samo inicijalima.
Službeno opravdanje jest da im to objavljivanje daje priliku da angažiraju odvjetnika i zatraže pravnu pomoć. List Sonntagszeitung citira Alexandrea Dumasa iz švicarske savezne porezne uprave, koji je rekao da banke nisu imale interesa tragati za klijentima, od kojih neki više nemaju račun u Švicarskoj. Stoga su strane zemlje Švicarskoj slale formalne sudske zahtjeve za pomoći, ne bi li ušle u trag svojim “nestalim” obveznicima. Švicarska im je odlučila poslati traženu dokumentaciju, no zauzvrat je tražila da sve pojedinosti zadrže u tajnosti, piše DW.
Izbjegavanje plaćanja poreza
To je, međutim, izazvalo probleme, jer mnogi osumnjičenici nisu znali da su mogli zatražiti pravnu pomoć. Svibanjsko izdanje švicarskog državnoga glasila sadržava nekoliko desetaka uredbi u kojima se navode imena državljana Španjolske, Indije, Nizozemske, Njemačke, Velike Britanije, SAD-a i Južne Koreje, kao i tvrtki registriranih u Panami, Bahamima i Španjolskoj.
Među osobama čija su imena objavljena nalaze se i poznate osobe. Jedan od njih je, piše list, Francisco Jose Ortiz von Bismarck, praunuk prvog njemačkog kancelara, u čijem je slučaju Njemačka zatražila od Švicarske pravnu pomoć.
Prošle je godine u Njemačkoj rekordnih 40 tisuća građana osumnjičeno da drže sredstva u inozemstvu ne bi li izbjegli plaćanje poreza. Novim je zakonom vlastima omogućeno da im naplate sve zaostatke poreza, zajedno s kaznama. U slučaju Indije i Njemačke postavlja se dodatno pitanje, jesu li možda zahtijevi za pravnom pomoći nastali uz pomoć ukradenih podataka, piše list, podsjećajući na slučaj podataka koje su vlasti tih zemalja kupile od posrednika. “Nismo sigurni je li riječ o ukradenim potacima. Postoji samo načelo povjerenja”, rekao je Dumas.
Sprečavanje novog SwissLeaksa
U veljači je Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ) objavio dokumente iz tzv. slučaja SwissLeaks. Tom je prilikom londonska banka HSBC optužena za pomaganje osumnjičenima u nekim od 200 zemalja. HSBC se ispričao i švicarska podružnica te banke istaknula je da surađuju sa švicarskim vlastima otkako su postali svjesni krađe podataka u 2008. godini.
Uslijedilo je to nakon sporazuma švicarskih bankarskih giganata UBS-a i Credit Suissea kojim su se obezali da će platiti kaznu SAD-u zbog pomaganja Amerikancima da izbjegavaju poreze. U ožujku je Švicarska potpisala sporazum s Australijom te dogovorila automatsko dijeljenje poreznih podataka. Slični sporazumi planirani su sa SAD-om i EU.