Telegram doznaje: Beroš nije uspio ni napisati natječaj za hitnu helikoptersku službu. Tražio je pomoć Bruxellesa
S javnim natječajima u zdravstvu ne ide najbolje, od obične obnove WC-a do velikih projekata, financiranih EU novcem
Do 2024. godine Vlada planira uspostaviti helikoptersku hitnu medicinsku službu koja će iz četiri baze pokrivati cijelu zemlju, a u području od Istre do krajnjeg juga biti operativna od 0 do 24 sedam dana u tjednu.
Zbog toga Ministarstvo zdravstva priprema međunarodni javni natječaj vrijedan više od 50 milijuna eura. No, taj posao je, čini se, za službe Ministarstva ipak prevelik zalogaj da ga odrade same. Zato su, kako nam je potvrđeno, potražili pomoć Europske komisije.
Bruxelles našao konzultante
Krajem listopada, na predstavljaju reforme zdravstva, resorni ministar Vili Beroš istaknuo je da se radi na uspostavi hitne helikopterske službe, spomenuvši pritom pomoć Europske komisije za raspisivanje međunarodnog tendera. Ta pomoć, kako doznajemo, jest angažman međunarodne konzultantske kuće koja je službama Ministarstva pomogla sastaviti dio dokumentacije o nabavi.
„Ministarstvu zdravstva odobrena je tehnička pomoć od strane Europske komisije” koju “pruža PriceWatershousecoopers d.o.o., Hrvatska (PWC) i tim tehničkih stručnjaka koje su okupili. Ugovor s PWC-om sklopila je Europska komisija što je i praksa kod zahtjevnih postupaka nabave kada su potrebni vanjski stručnjaci za specifična područja”, potvrđuju na naš upit iz Beroševa resora.
Troškove plaća Komisija
PWC-ovi stručnjaci pomogli su im izraditi tehnički dio dokumentacije o nabavi, a do njihovog angažmana došlo je nakon što se Ministarstvo obratilo Bruxellesu tražeći tzv. tehničku pomoć kakvu Komisija nudi zemljama članicama. Komisija je pomoć odobrila, kažu iz Ministarstva, i ugovorila PWC. Stoga Bruxelles pokriva troškove tog angažmana.
Konzultanti bi, prema informacijama iz Beroševa resora, trebali biti na usluzi Ministarstvu dvije godine. Među ostalim, trebat će im za analizu sustava hitne medicinske pomoći „radi postavljanja najučinkovitijeg modela upravljanja i financiranja” helikopterske usluge, “kao i strateškog okvira plana razvoja ljudskih resursa koji uključuje letačko, tehničko i medicinsko osoblje nužno za dugoročnu održivost ovog projekta”.
Kako će funkcionirati?
Natječaj još nije raspisan, već o dokumentaciji do sredine siječnja traje prethodno savjetovanje. Iz nacrta dokumentacije mogu se doznati pojedinosti buduće helikopterske medicinske službe. U bazama na području Splita i Rijeke trebala bi biti operativna 24 sata, sedam dana u tjednu, dok bi u bazama Zagreb i Osijek bila u funkciji također sedam dana u tjednu, ali za vrijeme dnevne vidljivosti.
Od odabranog ponuditelja očekuje se da osigura odgovarajuće helikoptere u skladu s tehničkom specifikacijom i letačku posadu odnosno pilote. „Naručitelj će osigurati medicinsko osoblje – liječnike, medicinske tehničare i medicinske sestre“ i prostor za operativnu bazu koji će besplatno ustupiti izvršitelju usluge i osigurati gorivo. Za dnevne letove planirana je tročlana posada, a za noćne se preporuča da budu četiri člana.
Ugovor na sedam godina
„Organizirana helikopterska hitna medicinska služba omogućila bi smanjenje odzivnog vremena, dostupnost i poboljšanje kvalitete pružene hitne medicinske usluge koja bi se provodila za potrebe hitnog medicinskog prijevoza s otoka i ruralnih krajeva RH, pružanja hitne medicinske skrbi na cijelom teritoriju RH, pružanja hitne medicinske skrbi u posebnim situacijama i prijevoz medicinskog osoblja u hitnim situacijama“, objašnjava se, među ostalim, u nacrtu opširne dokumentacije.
Ukupna procijenjena vrijednost ugovora je 50 milijuna i 400 tisuća eura bez PDV-a za sedmogodišnje razdoblje. Veći dio tog iznosa, 35 milijuna i 280 tisuća eura, predviđen je za jadransku regiju.
Ne idu im javni natječaji
Treba podsjetiti da s javnim natječajima raznih vrsta u zdravstvu ne ide baš najbolje. U više navrata pisali smo o neuspješnim natječajima – od obične obnove toaleta, koja je zbog spornih specifikacija naišla na unisonu kritiku javnosti pa je ministar brže-bolje od nje odustao, sve do velikih projekata sufinanciranih izdašnim sredstvima iz EU fondova.
Stoga zvuči kao dobra vijest da je u slučaju ovog golemog međunarodnog tendera, koji tek treba biti raspisan, Ministarstvo tražilo i dobilo vanjsku pomoć. S druge, pak, strane valja se upitati o kapacitetima resora koji upravo planira provesti dubinske reforme u najzahtjevnijem javnom sektoru.