U Kini upravo traje veliki kongres Komunističke partije, evo najvažnijih stvari

Xi Jinping jača svoju poziciju

Na kongresu koji je počeo 18., a traje do sutra, 20. listopada, predsjedniku Xiju će se za realizaciju tog nauma otvoriti sva vrata. Naime, od 7 članova Stalnog politbiroa, najmoćnijeg partijskog tijela, u mirovinu odlazi njih 4 ili 5. Od Politbiroa koji broji 25 članova, a među njima su i dva generala te šefovi partija velikih pokrajina i gradova, u mirovinu će njih 10 ili 11. A od 376 članova Centralnog komiteta, u mirovinu će ih oko 200, dok je već ranije iz Komiteta izbačeno 38 članova koji su bili uhićeni i osuđeni zbog korupcije i primanja mita.

Ako se tomu još pridoda da je Xi već zamijenio vodeće ljude partije i guvernere u 30 od 31 provincije, kao i najveći dio vodećih generala te polovicu ministara, onda je jasno da on postaje dominantan šef partije i države koji će na kongresu samo još više zacementirati svoju političku moć.

Stoga će u sljedećem mandatu od pet godina komotno vladati uz pomoć ljudi koje je upravo on instalirao na najviše funkcije. Ostaju još samo dvije otvorene kadrovske dvojbe. Hoće li svoje mjesto u Stalnom politbirou sačuvati Wang Qishan, drugi čovjek po moći, koji je ujedno i šef antikorupcijskog komiteta koji je od 2012. kad je na vlast došao Xi, poslao na robiju čak 1.200.000 tisuća članova. Od toga više od dvjesto najviših partijskih, državnih i vojnih dužnosnika.

Hoće li imenovati nasljednika?

Analitičari ga drže najbližim suradnikom predsjednika Xia i to je razlogom zašto već nije završio u mirovini premda je navršio 69 godina. Naime, Deng Xiaoping, karizmatski reformator Kine, ugradio je u državne i partijske dokumente odredbu da svi dužnosnici koji navrše 68 godina moraju u mirovinu. Ako Xi ne umirovi Wanga onda će to biti znak da se osjeća toliko jak da ne mora baš uvijek poštivati pravila te da će se borba protiv korupcije nastaviti još većom žestinom.

I druga velika nepoznanica. U partijskom statutu stoji da se, premda predsjedniku partije mandat može trajati još pet godina, na svakom kongresu mora odrediti njegov zamjenik, odnosno nasljednik. Stoga se sad s nestrpljenjem iščekuje hoće li i koga će Xi promovirati za svog nasljednika. Prvi kandidat je 57-godišnji Chen Min’era, partijski sekretar grada Chongqinga koji je broji oko 30 milijuna stanovnika.

Drugi je kandidat 54-godišnji Hu Chunhua, partijski šef Guandonga, provincije koja ima 108 milijuna stanovnika. Njih dvojica pripadaju takozvanoj šestoj generaciji partijskih dužnosnika rođenih šezdesetih godina 20. stoljeća. Ako pak ne imenuje nasljednika to će biti znak da Xi namjerava tražiti i treći mandat, premda je Deng Xiaoping propisao u statutu da se šefovi stranke mogu birati samo na dva mandata.

Reforme i liberalizacija tržišta

Pristalice Xi Jinpinga tvrde međutim da je njegov ostanak na vlasti nužan jer je jedino on sposoban ugušiti korupciju i provesti gospodarske reforme kojima se protivi državna i partijska birokracija. U govoru koji je trajao 3,5 sata, pred više od 2.300 delegata, u Velikoj dvorani naroda u Pekingu, Xi je kazao da sada slijedi “nova povijesna faza u razvoju Kine” koja će u budućnosti dati još veći doprinos razvoju čovječanstva”.

Istaknuo je da će tržišni zakoni i dalje igrati “odlučujuću” ulogu u gospodarstvu, ali se istodobno založio za širenje državnog sektora koji mora biti “jači, bolji i veći”. S jedne strane obećao je da će promicati poduzetništvo te poduprijeti rast privatnih tvrtki, ali je inzistirao na jačem utjecaju partije u vođenju svih kompanija. Također je pozvao na strožu kontrolu i reguliranje rada banaka i ostalih dijelova financijskog sustava koje se drži odgovornim za sve veće zaduživanje poduzeća i lokalnih vlasti.

Zapaženo je da Xi nije obećavao reforme ili liberalizciju gospodarstva kao što je to svojedobno učinio Deng Xiaoping. To se tumači znakom da je splasnuo entuzijazam kineskog vodstva za uvažanjem tržišnih zakonitosti jer ih smatraju glavnim krivcem za dramatičan rast društvenih nejednakosti. Predsjednik Xi Jinping je, doduše, pozvao na razbijanje monopola, iako je nadzirao spajanje dvaju najvećih proizvođača opreme za željeznice, kako bi ih spriječio da se međusobno natječu za projekte u inozemstvu.

‘Vojska mora biti spremna za rat’

Xi je također naglasio da je Kina predana međunarodnoj suradnji, globalnoj gospodarskoj integraciji i svijetu u razvoju, a za projekt “One Belt, One Road” koji je postao njegov zaštitni znak, kazao je da stotine milijardi dolara koje se ulažu u izgradnju cesta, željeznica i drugih infrastrukturnih projekata, učvršćuju kineski ekonomski i politički utjecaj u svijetu.

Xi je pohvalio izgradnju umjetnih otoka u Južnokineskom moru za koje drži da su politički vrhunac njegovog prvog mandata, iako su izazvali burne reakcije i napetosti s više azijskih država i SAD-om. Upozorio je također da se Kina mora pripremiti za eventualne moguće ratne sukobe istaknuvši da vojska postoji kako bi se borila. Nakon prve reorganizacije armije, sada je najavio da slijedi druga u kojoj će dominirati zahtjev za većom profesionalizacijom i specijalizacijom vojnog kadra te inovativnost u izradi novih oružja.

Do sredine stoljeća, rekao je, kineska vojska će postati prva klasa u svakom pogledu. Xi je izjavio da Hong Kongom i obližnjim otokom Macao, bivšom portugalskom kolonijom, mogu vladati samo “s patriotima koji igraju glavnu ulogu”. Govoreći o Hong Kongu, Macau i Tajvanu, Xi je kazao kako Kina “nikad neće dopustiti nikome, bilo kojoj organizaciji niti bilo kojoj političkoj stranci da u bilo kojem trenutku ili u bilo kojem obliku odvoji bilo koji dio teritorija od matice zemlje.”

Želi veću kontrolu nad životima

Rizik od društvenih napetosti koje su se stvarale tijekom desetljeća brzog rasta, postaju izvori socijalnog nezadovoljstva za koje se moraju pronaći novi odgovori. “Suočavamo se s kontradikcijama između neuravnoteženog i neodgovarajućeg razvoja i sve većih potreba ljudi za boljim životom”, zaključio je predsjednik Xi te kazao kako poboljšanje kvalitete života ljudi podrazumijeva smanjenje onečišćenja okoline, poboljšanje obrazovanja i zdravstvene zaštite, mogućnosti kvalitetnijeg stanovanja te osiguranje pravednijeg pristupa sudovima i pravosuđu.

Xi, koji je već osnovao Nacionalnu komisiju za sigurnost, tajnovito tijelo koje je odgovorno za unutarnju sigurnost, najavio je da će Kina i dalje “unapređivati i jačati sustav nacionalne sigurnosti. Tijekom govora Xi je više puta naglasio da je Kina pod njegovim vodstvom ušla u “novo doba” te je podvukao “veliki uspjeh socijalizma s kineskim karakteristikama” koji će uvesti zemlju “u novu eru “. Istaknuo je da je Kina razvila svoje gospodarstvo bez imitacije zapadnih vrijednosti te ustvrdio da “kineski model nudi novu opciju i za druge zemlje i nacije koje žele ubrzati svoj razvoj, zadržavajući svoju neovisnost”.

To je ponukalo Scott Kennedya, zamjenika ravnatelja Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu da izjavi kako se “Kina ne približava modelu zapadnog kapitalizma” te da se njezin “hibridni sustav upravljanja ekonomijom zasniva na drugačijoj, državno-socijalističkoj logici koja će trajati sve dok Komunistička partija bude na vlasti. ” Predsjednik Xi je apelirao na kinesku javnost te pozvao članove partije da ispune želje ljudi za boljim životom, upozoravajući da se to može postići samo većom kontrolom nad svim vidovima života.

Golemi porast BDP-a

“Partija sve vodi, vladu, vojsku, društvo, obrazovanje, sjever, jug, istok, zapad”, istaknuo je Xi. Smatra se da je predsjednik Xi upotrijebio sintagmu o “socijalizmu s kineskim karakteristikama za novo doba” kako bi mogao u nekim dijelovima redefinirati dosadašnju politiku. Predsjednik Xi Jingping na Kongresu se mogao pohvaliti zaista s velikim napretkom koji je Kina ostvarila od 2012. od kada je postao šef države i partije. U tom razdoblju BDP je u svijetu rastao prosječno godišnje 2,5 posto, među zemljama u razvoju 4 posto, a u Kini 7,5 posto.

BDP po glavi stanovnika iznosio je u Kini 2012. 6.154 dolara, a 2016. 7.939 dolara što znači rast od 29 posto. Po svojoj ekonomskoj snazi Kina je 2012. zauzimala 112 mjesto na svijetu, a 2015. već 96 mjesto. U 2012. Kina je imala 98.000 kilometara željezničkih pruga, a 2016. 124.000. Istodobno su brze željezničke pruge na kojima se vozi više od 300 kilometara na sat porasle s 10.000 na 22.000 kilometara. Najviše je učinjeno na smanjenju siromaštva.

Boji se scenarija propasti SSSR-a

Dok je 2012. 98.99 milijuna ljudi živjelo u siromaštvu, 2016. bilo ih je 43.35 milijuna. Broj gradskog stanovnišva porastao je s 52.57 posto na 57.35 posto. Američki profesor Vacal Smil objavio je doista nevjerojatan izračun: tvrdi da je Kina u 3 godine potrošila više cementa od SAD u 100 godina. Nedavno je također objavljeno da su prosječne mjesečne plaće u Šangaju narasle na 1135 dolara, a u Pekingu na 983 dolara. Američki časopis Forbes koji je iznio u javnost te podatke objavio je istodobno da u Hrvatskoj prosječna mjesečna plaća iznosi 887 dolara. Valja pri tomu posjetiti da Peking ima više od 21 miljun stanovnika, Šangaj 24, a Hrvatska nešto više od 4 milijuna.

Međutim predsjednik Xi ne dozvoljava da ga ti fascinatni podaci ponesu pa ne zaboravlja podsjetiti svoje sunarodnjake da se ne smije dozvoliti da se u Kini ponovi scenarij propasti SSSR-a. “Zašto je SSSR srušen?” upitao je Xi Jinping vodeće dužnosnike Komunističke partije 2013. godine. “Zato jer je nastao je ideološki kaos, stranački aparat na svim razinama postao je krajnje neučinkovit, a vojska više nije bila pod vodstvom stranke”, zaključio je Xi.

Kad je stupio na dužnost Xi se, kažu njegove pristalice, našao u vrlo teškoj situciji. Elita komunističke partije bila je razdirana međusobnim sukobima i skandalima, korupcija, mito pa čak i ubojstva uzeli su među njima neviđenog maha, a vojni zapovjednici, šefovi policije i državne sigurnosti, koji su trebali čuvati državu i partiju, bili su korumpirani.

Želi veliku reformu Kine

Stoga je Xi iskoristio 19. kongres kako bi upozorio da Komunistička partija ne smije ponoviti pogreške iz vremena SSSR-a. Jedino je jamstvo za to, po njegovu mišljenju, da stranka zadrži čvrstu kontrolu nad sve bogatijim i raznolikijim društvom, koje ima već 319 dolarskih milijardera te desetine tisuća dolarskih milijunaša. Predsjednik Xi Jinping odlučio je pojačati kontrolu nad mogućim konkurentskim centrima vlasti i moći, uključujući i 89 milijuna članova partije, novopečene bogataše i njihove tvrtke, internet, vojsku i druge ruke poluge državne vlasti.

“Odnosi u zemlji i inozemstvu prolaze kroz duboke i komplicirane promjene, a naša zemlja je u važnom razdoblju. Izgledi su iznimno sjajni, ali i izazovi su također izuzetno veliki. ” Dok je Mao Ce-tung promicao klasnu borbu, a Deng Xiaoping pragmatični kapitalizam, Xi, koji također želi biti veliki refomator, namjerava obnoviti veliku Kinu utemeljenu na slavi kineske tradicionalne kulture, koju je Mao pokušao uništiti. Stoga strani analitičari procjenjuju da se može očekivati još veće discipliniranje članova partije, ali i jaču represiju prema disidentima i oporbi te strožu medijsku cenzuru, uključujući i internet.

‘Krunidba novog cara’

“Pod Xi Jinpingom, kineska komunistička partija ponovno se pretvorila u stranku čvrstog vođe”, rekao je David Lampton, direktor kineskih studija na Johns Hopkins School of Advanced International Studies i dugogodišnji analitičar te zaključio kako će 19. kongres “vjerojatno izgledati kao krunidba novog cara, a manje kao institucionalizirani prijelaz u drugi mandat vođe stranke”.

Očekuje se da će dio Xiovih ideja biti upisan u program stranke i to pod njegovim imenonom, što je do sada uspjelo samo Mao Ce tungu i Deng Xiaopingu. “Xi Jinping biti će ideološki kanoniziram”, predviđa Christopher Johnson, stručnjak za Kinu u Centru za strateške i međunarodne studije i bivši analitičar Centralne obavještajne agencije. “Ako mu se suprotstavite, to više nće biti samo neslaganje sa šefom stranke ili osobno Xi Jinpingom, to će biti sukob s cijelom partijom i državom”.

“Prvih pet godina Xi je proveo u razgradnji starog sustava koji je smatrao prevelikim i previše korumpiranim”, zaključio je Minxin Pei, profesor na Claremont McKenna Collegeu u Kaliforniji koji proučava kinesku politiku. “Sada želi sagraditi diciplinarnu državu, a za to mora imati vrlo moćnu vojsku, policiju i tajne službe”.