U Saboru održan okrugli stol o pulskom Lungomareu: ‘Pokušavaju nam zaustaviti referendum’
Građani Pule 9. listopada izlaze na referendum kojim bi mogli spriječiti gradnju hotela na šetnici uz more
U Puli se 9. listopada održava referendum na kojemu će građani odlučiti o budućoj namjeni šetališta i šume Lungomare. O toj je temi Telegram redovito izvještavao, a napravili smo i veliku reportažu s terena.
Danas se o toj temi u Saboru održao okrugli stol pod nazivom “Pulski Lungomare – Imaju li građani pravo odlučivati o svojem gradu?”, u organizaciji Kluba zeleno-lijevog bloka. Ispred Inicijative građana Referendum za Lungomare na okruglom je stolu govorila Ivana Nataša Turković.
Istaknula je kako su se građani morali organizirati za provedbu referenduma jer od gradonačelnika Pule kontinuirano nisu dobivali cjelovite ni točne informacije o stvarnim planovima investitora. Dodala je i da gradonačelnik nije želio podržati prijedlog da referendum podrži većina Gradskog vijeća Grada Pule.
‘Investitori cijelo vrijeme lažno tvrde da referendum nema smisla’
“Na svakom koraku su pokušali spriječiti organizaciju referendumske inicijative i provedbu referenduma, investitori cijelo vrijeme lažno tvrde kako je sve gotovo i kako referendum nema smisla. Mi smo građani Pule i trebamo imati pravo glasa o tome kako se Pula treba razvijati”, istaknula je.
Dušica Radojčić, donedavna predsjednica Gradskog vijeća Grada Pule naglasila je kako je Lungomare za Puležane od životne važnosti, te kako to za njih to nije pitanje samo jednog kilometra obale. Podsjetila je kako su Lungomare kao sportsko-rekreativnu zonu za Pulu, s park-šumom i sportskim terenima izgradili njezini građani radnim akcijama od 1940-ih do 1960-ih godina i Lungomare je kao takav unesen u GUP još 1983. godine.
Tek 2008. dodala je, IDS-ova je vlast u GUP unijela izmjene koje su omogućavale izgradnju hotela, prvotno od 80 kreveta, da bi kroz još dva seta izmjena hotel narastao na golemih 360 kreveta, visinu od 27 metara, tri velika ugostiteljska objekta i preko 30 bazena, koje investitor planira puniti iz gradskog vodovoda. “U isto vrijeme”, naglasila je Radojčić, “Istrijani su suočeni s redukcijama vode za piće i poljoprivredu”.
‘Nije svaka prirodna oaza mjesto na kojemu treba graditi’
Helena Sterpin, potpredsjednica Društva arhitekata Istre je kazala kako su prostorni planeri još 1960-ih godina shvaćali kako je potrebno da u Puli, koja će razvijati turizam, jedan dio obalnog prostora ostane na uživanje građanima Pule. “Tako je Lungomare sa svojom šumom i sportskim terenima ostao netaknut turističkim kapacitetima”, rekla je.
Podsjetila je kako je prošle godine nakon izbora gradonačelnik Pule tražio osnivanje radne skupine za Lungomare, ali kad ga je radna skupina u kojoj su bili arhitekti i urbanisti upozorila kako su točkaste izmjene GUP-a kojima bi se pogodovalo investitoru neprimjerene, tada je odlučio ignorirati sve njihove savjete. Iva Marčetić, arhitektica i članica Prava na grad istaknula je kako se u Puli dogodila situacija u kojoj je građanska inicijativa morala preuzeti ulogu lokalne vlasti kako bi zaštitila interese građana pred investitorima.
Dodala je kako nova gradska uprava očito zagovara interese investitora, a uputila je i kritiku arhitektonskom studiju koji stoji iza projekta, rekavši kako je neprimjereno da se postavljaju u poziciju zagovornika investitora, tvrdeći kako je njihovo stajalište jedini legitimni stav cijele arhitektonske struke. “Nije svaka praznina i prirodna oaza mjesto na kojem nešto treba graditi”, rekla je.
‘Investitor bi trebao pozvati građane da se odazovu na referendum’
“Postupanje investitora pokazuje i njegovu pravu prirodu”, objasnio je pravnik Enes Ćerimagić ispred Zelene akcije: “Ako zatraži lokacijsku dozvolu prije referenduma, pokazat će se da ide na zloporabu prava građana da odlučuju o tom pitanju, koje im je zakonski osigurano na temelju uspješno provedene referendumske inicijative”.
“Jedini legitiman način da se uključi jest da javno zagovara svoju poziciju prije referenduma. Umjesto toga, investitor bi trebao upravo obrnuto: pozvati građane da se odazovu na referendum i da sami odluče o pitanju izgradnje koje se njih tiče”, dodao je. Ocijenio je i kako je prave namjere investitora već sad moguće iščitati iz činjenice da je podnio tužbe protiv građana koji su se angažirali na referendumskoj inicijativi, tzv. SLAPP tužbama.