Mutna privatizacijska priča

Lungomare je prilično blizu centra Pule, tek nekoliko kilometara. Proteže se na 33 hektara na kojima su i neke od najljepših plaža na tom području. No u mutnoj privatizacijskoj priči, velik dio tamošnjih nekretnina završio je u privatnim rukama. Slučaj međutim nije izazivao interes javnosti sve donedavno, kada se ponovno aktualizirala priča o gradnji velikog, luksuznog hotela na tim česticama. Grupe građana, aktivisti, Društvo arhitekta Istre i lokalni ogranak stranke Možemo boje se da će, nakon što se hotel izgradi, Puljani ostati bez pristupa šetnici i šumi.

Investitori i gradska vlast uvjeravaju pak kako će investicija od preko 500 milijuna kuna preporoditi pulski turizam.

Na ovoj je temi pukla gradska koalicija, građani su se organizirali kako bi se izborili za referendum, a u sve bi se na kraju moglo uplesti i državno odvjetništvo, s obzirom na to da je upitno kako su nakon pretvorbe tereni i šuma uz Lungomare uopće pripali novonastaloj tvrtki koja je u međuvremenu nekoliko puta prodana dalje. Unatoč tome, gradonačelnik podupire projekt, a investitori tvrde da je javnost dezinformirana.

Javni i privatni interes

Nakon promjene niza vlasnika, čestice na Lungomareu trenutačno su u vlasništvu pulske tvrtke Hotel Valkane d.o.o. koja tamo želi graditi hotel s pet zvjezdica. Aktivist Aleksej Orel iz Inicijative za referendum, koji nas je proveo kroz sporna zemljišta, misli kako će se najavljenom gradnjom taj prostor oduzeti građanima, a šuma prorijediti.

“Generacije Puljana od 1947. pošumljavale su ovo područje za svoju djecu i unuke koji će sada ostati bez njega. Ako se izgradi hotel i, posljedično, objekti u šumi tik do njega, pristup će nam sigurno biti ograničen”, govori Orel.

Od sportskog hotela do luskuznog zdanja

Dok nas vodi kroz šumu i šetnicu, naglašava da je 2008. buduća nekretnina u generalni urbanistički plan prvo bila ucrtana kao mali sportski hotel s 80 kreveta. Sve do tada, to je bila zona sporta i rekreacije u kojoj nije bila moguća gradnja.

Potom je, za mandata Borisa Miletića, izmjenama urbanističkog plana uređenja Lungomarea 2012. i 2015. broj kreveta podignut s 80 na 170 pa na 360, broj nadzemnih etaža sa šest na sedam, a visina građevine s 22 na 27 metara. Maksimalna izgrađenost je pak podignuta za 58 posto.

Aktivist Orel pojašnjava i kako investitor na nekoliko lokacija u neposrednoj blizini hotela može sagraditi i ugostiteljske objekte kraj kojih će potom moći tražiti i koncesije na pomorsko dobro. “Time će se sve skupa zatvoriti za javnost, bez obzira na to što oni sada tvrde”, upozorava Orel.

‘Prisvojili su šumu iako nisu smjeli’

Hotel Valkane d.o.o. u svom vlasništvu ima ukupno 115.887 metara kvadratnih Lungomarea do kojih su došli tako da su krajem 2015. kupili tvrtku Istra Cement BV, od fonda MID Europa partners. Taj fond ju je pak devet godina ranije kupio od tvrtke Heidelberg cement.

No, prema otkriću novinara portala Istra24, sporno je kako je tvrtka Istra Cement BV uopće došla do čestica. Oni tvrde da, prema tadašnjim propisima, u postupku pretvorbe nekadašnje cementare Giulio Revelante, kamenolom (u kojem je sada zapušteni nogometni teren s tribinama) i okolna šuma nisu smjeli biti predmetom procjene niti upisane na novu tvrtku, već su trebali automatski postati vlasništvo države ili Grada Pule.

Prema tom tumačenju, to dokazuje dopis iz 1995. godine. U tom starom dokumentu šefica Odjela za imovinsko-pravne poslove Hrvatskog fonda za privatizaciju obavještava tadašnjeg ravnatelja Ivana Penića da se prema podacima iz spisa ne vidi kako su 1992. pašnjak, šuma i kamenolom postali dio temeljne glavnice novonastale tvrtke Istra cement international. No ravnatelj Penić to ignorira.

‘Treba tražiti poništenje rješenja’

Kako nam je objasnila iskusna pravnica koja je dugo radila u Hrvatskom fondu za privatizaciju i izvrsno poznaje tematiku, trebalo bi tražiti poništenje rješenja o pretvorbi u kojem su šume i sportski tereni upisani u temeljni kapital tvrtke. “Oteti su gradu, odnosno državi”, smatra Telegramova sugovornica. Prema njoj, ovo je stoga izgledno kazneno djelo iz pretvorbe i privatizacije. Dodaje da bi u svakome slučaju trebalo reagirati nadležno državno odvjetništvo jer je, tvrdi, tu država oštećena.

Zanimljivo je da je te čestice u kapital novonastale tvrtke 1992. upisao tadašnji financijski direktor cementare Giulio Revelante Stevan Muidža koji je pak sada direktor tvrtke Hotel Valkane. Dakle čovjek kojeg aktivisti i pulski Možemo smatraju odgovornim za to što je u, prema njima spornoj privatizaciji, šuma prešla u privatno vlasništvo, sada se pojavljuje kao direktor tvrtke koja će iskoristiti tu situaciju.

Muidža je član predsjedništva gradske organizacije SDP Pula, a mediji su 2012. zabilježili da je tada bio najveći donator lokalnog SDP-a. Uplatio je 100.000 kuna. Koalicija IDS-a i SDP-a potom je izglasala već spomenute izmjene urbanističkog plana uređenja Lungomarea kojim je omogućeno da prvotno planirani sportski hotel postane znatno veći.

U obranu Lungomarea stala je i struka

Orel i ostali članovi Inicijative za referendum nisu jedini koji u izgradnji još jednog hotela u Puli ne vide interes Grada i građana. Članovi Društva arhitekta Istre iz radne skupine koja je trebala raditi na unaprjeđenju sustava prostornog planiranja i uređenja Lungomarea, istaknuli su da je taj prostor prema koncepciji osmišljenoj 60-ih godina prošlog stoljeća trebao postati glavni gradski izlaz na more i rekreacijska zona uz obalu.

“Gradnja hotela na području nekadašnjeg nogometnog igrališta predstavlja preopsežnu izgradnju”, jasni su arhitekti u svom mišljenju. Pritom se osvrću i na Orelovu bojazan. “Plan predviđa izgradnju tri ugostiteljska objekta veličine od 250 do 400 metara kvadratnih s dvije nadzemne etaže, smještenih unutar šume… Nigdje nije navedeno da se zabranjuje uklanjanje stabala”, navode stručnjaci.

Ukazuju na to i da bi se do tih objekata u šumi morala dovesti komunalna infrastruktura što bi neminovno uzrokovalo sječu stabala na već ionako suženom pojasu šume. Upozoravaju i da će se plažni objekti zbog svoje pozicije i pristupa morati povezati s cestom koja je na nižoj razini te je stoga “za očekivati da će se u prirodni teren dodatno intervenirati”.

Prikupljeno je 11.918 potpisa za referendum

Zbog svega navedenog aktivisti su pokrenuli prikupljanje potpisa za referendum na kojem bi građani mogli odlučiti žele li da se na području lokaliteta Lungomare izmjenom generalnog urbanističkog plana ukine mogućnost gradnje hotela, drugih turističko – smještajnih kapaciteta i stambeno-poslovnih građevina.

Da bi se raspisao referendum bilo je potrebno prikupiti 9.800 potpisa, a na kraju je skupljeno njih čak 11.918. Aktivisti su ih 20. lipnja u šest kutija predali u gradsku skupštinu. Grad Pula prema proceduri ima rok od 30 dana za predaju potpisa Ministarstvu uprave koje u roku od 60 dana treba donijeti obvezujuće mišljenje. Gradsko vijeće zatim ima rok od 30 dana za donošenje odluke. Aktivisti žele da referendum bude 9. listopada.

Ako referendum prođe, Pula bi se tako u povijesti korištenja izravne demokracije u modernoj Hrvatskoj mogla pridružiti Dubrovniku. Tamo su se 2013. godine građani izjašnjavali o izgradnji turističko-apartmanskog kompleksa na brdu Srđ iznad grada. No on je propao jer je na njega izašlo premalo ljudi.

Gradonačelnik ne vjeruje arhitektima

Gradonačelnik Pule već je godinu dana nezavisni Filip Zoričić kojeg smo ga intervjuirali baš dok se održavala gradska sjednica na kojoj je bilo govora i o hotelu. On tvrdi da se po pitanju sporne privatizacije ne može poduzeti ništa. “Nema indicija za to. Tako kaže moja pravna služba koja tvrdi da su nekim stvarima prošli rokovi”, govori gradonačelnik. On inače podupire gradnju hotela jer misli da je taj prostor tamo trenutačno zapušten, opasan i neiskorišten.

Kaže nam kako bi ulaganje vrijedno 500 milijuna kuna bez PDV-a trebalo Gradu donijeti 250 novih radnih mjesta, 12 milijuna kuna za komunalni i vodni doprinos te 1,2 milijuna kuna komunalne naknade godišnje. “Svaka kuna nam je dobrodošla jer cijene sirovina rastu, a mi, primjerice, ne smijemo podići cijene vrtića”, kaže gradonačelnik Zoričić. Pritom tvrdi da nije u dogovoru s investitorima već “samo želi da Pula napreduje”.

Kaže i kako ne vjeruje struci, odnosno arhitektima koji se protive hotelu, jer misli da su ih na to nagovorili članovi Možemo. S tom je strankom gradonačelnik bio u koaliciji koja je pukla upravo zbog Lungomarea. Dodaje i da će referendum koštati, a cijelo to vrijeme investitori mogu bilo kada zatražiti potrebne dozvole za početak gradnje hotela koje im on, tvrdi, ne može uskratiti.

Možemo proziva gradonačelnika

Predsjednica Gradskog vijeća Grada Pule i članica stranke Možemo, Dušica Radojčić, tvrdi da gradonačelnik ne razumije tematiku. “Uz to, očito je da je u procesu privatizacije bivše cementare kod Lungomarea bilo niz spornih momenata, pogotovo po pitanju šume koja nikako nije mogla postati temeljni kapital novog društva”, tvrdi Radojčić s kojom smo razgovarali u parku ispred Društvenog centra Rojc.

Dodaje da je najava zapošljavanja smiješan argument jer već sada nedostaje radnika u turizmu. Za tu vrstu poslova Puljani evidentno nisu previše zainteresirani jer u sezoni ionako masovno rade Nepalci i Filipinci. Pritom optužuje Zoričića da nastavlja s prostornom politikom svojih prethodnika iz IDS-a čije je obilježje bilo ugađanje željama investitora.

On to negira. “Tko će snositi ogromne pravne posljedice ako referendum uspije? Investitori će tužiti i Grad i mene! Ja ću nastradati. Pa budite moja žena na pola minute pa mi recite što ćete napraviti”, jadao se Zoričić tijekom razgovora za Telegram.

‘Građani će dobiti još više prostora’

Kako bi umirili javnost, investitori su krajem travnja predstavili idejno rješenje Studija 3LHD, prema kojem će ispred moderno dizajniranog hotela biti i park. Investitori za Telegram tvrde da će hotel Valkane biti na svega 2.38 posto površine ukupnog obuhvata urbanističkog plana uređenja Lungomarea te da je na djelu “kampanja dezinformiranja javnosti”.

“Ne samo da će građani moći prolaziti gdje su prolazili i do sada, već će biti skinuta četiri metra visoka ograda i na zemljištu koje do sada nije bilo dostupno građanima te će biti uređen javno dostupan park, kao i park šuma koja će biti prohodna. Projekt hotela ni na kakav način ne zadire u šumski dio”, tvrde investitori. Obećavaju da neće posjeći niti jedno stablo, štoviše, planiraju zasaditi 150 do 200 novih.

Dodaju i da projektanti nisu koristili maksimum koji se prostornim planom dozvoljava, već su koristili isključivo postojeću cestu i značajno manji rotor koji ne traži sječu stabala, a sva vozila bi bila smještena isključivo u podzemnoj garaži hotela. No priznaju da će se sigurno javiti na natječaj za koncesiju za pomorsko dobro, ako Grad objavi natječaje.

Na potezu građani ili DORH

Otkrivaju i da su već pokrenuli izradu daljnje projekte dokumentacije za koju je bilo potrebno izvršiti terenske istražne radove koji su bili preduvjet za izradu geotehničkog elaborata koji bi uskoro trebao biti gotov. Dodaju da će tražiti dozvole za projekt gradnje hotela čim projektna dokumentacija bude spremna.

U međuvremenu gradonačelnik tvrdi kako će pokrenuti inicijativu da se šumu uz planirani hotel pretvori u park i tako spriječi daljnja gradnja unutar nje. No za takvo što treba vremena te odobrenje županije što će trajati, a kako nam je i sam izjavio, objašnjavajući nepotrebnost referenduma, za to vrijeme investitori mogu što žele jer su čestice na kojima namjeravaju graditi – njihovo vlasništvo.

U svakom slučaju jasno je da će, ako referendum ne prođe, investitori imati odriješene ruke da ostvare projekt. Osim ako ne reagira DORH, koji do zaključenja ovog teksta Telegramu nije odgovorio jesu li počeli istraživati ovaj slučaj.