Urbano ratovanje uvijek je krvavo i destruktivno. Međutim, bitka u Gazi bi zbog ova četiri razloga mogla biti teža nego inače

Svi ovi podaci nisu neobična pojava kad je u pitanju urbano ratovanje, s obzirom na to da je isto izrazito destruktivno. Međutim, sukob u Gazi također ima neke specifičnosti.

Usporedbe s drugim urbanim bitkama

Rat u naseljenim područjima uvijek je krvav. U prvom američkom napadu na Faludžu 2004. ubijeno je čak 600 civila, ili 0,2% stanovništva, u usporedbi s 0,3% u današnjem ratu u Gazi.

U drugom napadu kasnije tijekom iste godine ubijeno je još oko 800 ljudi, a većina gradskih zgrada je oštećena. Smatra se da je u bitki za Sadr City, predgrađe Bagdada, poginulo gotovo 1000 ljudi u ožujku i travnju 2008. godine, a radi se o populaciji od oko 2 milijuna ljudi, koja se ne razlikuje od one u Gazi.

Najveća urbana bitka u posljednjih nekoliko godina bio je napad na grad Mosul, koji je zauzela Islamska država, a napad je vodila koalicija predvođena Amerikancima te iračkim i kurdskim kopnenim snagama. Najmanje 9000 civila ubijeno je u Mosulu između 2016. i 2017., kako navodi Airwars, neprofitna organizacija koja se, između ostalog, bavi podacima o civilnim žrtvama.

Status civila tijekom drugih borbi

Ovi slučajevi mogli bi sugerirati da rat u Gazi, iako razoran, nije pretjerano različit od prijašnjih sukoba kad su u pitanju civilne žrtve. Barem ne još.

Ipak, postoje i ključne razlike. Prva i najveća od njih je status civila. U Mosulu se pokušalo spriječiti civile da pobjegnu, pucalo se na njih i minirali su se koridori na izlascima iz grada.

Međutim, mnogi su napustili grad. Između listopada 2016. i lipnja 2017. godine, iz grada je otišlo skoro 900.000 ljudi, a to je gotovo polovica prijeratnog stanovništva.

Brutalnost geografije u Gazi

Rusija je tijekom svoje opsade Mariupolja u Ukrajini između veljače i svibnja 2022. godine, dozvolila humanitarne procese tijekom kojih je nekim civilima dopušten odlazak. Izrael pozive Europske unije i drugih po pitanju takvih procesa – odbija.

Vrijedi istaknuti da je i geografija Gaze prilično brutalna. Izrael je zapovjedio evakuaciju oko 1,1 milijun civila sa sjevera Gaze, ali oko trećina njih je ostala.

Mnogi građani Gaze već su izbjeglice i strahuje se da im se, ako odu, više nikada neće dopustiti povratak u njihove domove. Oni koji žele pobjeći, ne mogu otići na jug s obzirom na to da Egipat ne želi preuzeti odgovornost za izbjeglice te odbija otvoriti svoju granicu.

Pitanje zdravstvenih kapaciteta

Izrael još uvijek napada dijelove južne Gaze, ali ne tako intenzivno kao sjever. “Lokalno stanovništvo zapravo ne može pobjeći, niti se borbe stvarno mogu odvijati na otvorenim područjima daleko od urbanih središta”, rekao je za Economist Amos Fox, stručnjak za urbano ratovanje.

Čak se i oni civili koji su se preselili na jug suočavaju s rastućom humanitarnom krizom. Prema Médecins Sans Frontières, humanitarnoj skupini, zdravstveni sustav Gaze ima kapacitet za samo 3500 kreveta, što je daleko manje od onoga što je potrebno.

Uzevši za usporedbu Mosul, Svjetska zdravstvena organizacija uspjela je postaviti punktove za pružanje hitne medicinske pomoći unutar 10-15 minuta od prve crte bojišnice. Veće terenske bolnice bile su na sat vremena udaljenosti.

Nedostatak vojnih humanitaraca

Izraelske obrambene snage (IDF) imaju mali broj časnika koji se bave humanitarnim pitanjima. Njihova je uloga pokušati odgovoriti na potrebe lokalnog stanovništva, ali njih je premalo s obzirom na trenutnu situaciju.

Izraelski političari rekli su da neće slati pomoć za civile dok svi taoci ne budu oslobođeni, iako dužnosnici priznaju da bi se to moglo promijeniti kako se ofenziva bude razvijala.

Druga razlika je stupanj isprepletenosti civilne i vojne infrastrukture u Gazi. Islamska država je pod kontrolom držala Mosul nešto više od dvije godine otkako je počela bitka za prevlast.

Hamas duboko ukorijenjen u Gazi

Čak i u tom kratkom vremenskom razdoblju, skupina je uspostavila impresivnu višeslojnu obranu, oslanjajući se na zapadnu vojnu doktrinu, kaže Rupert Jones, umirovljeni britanski general bojnik koji je bio zamjenik zapovjednika koalicije protiv Islamske države.

Hamas je, nasuprot tome, osnovan u Gazi 1987. i tamo ima mnogo dublje korijene, koji datiraju od osnivanja organizacije Mujama al-Islamiya (Islamski centar), a osnovao ju je Ahmed Yasin 1973. Pola stoljeća je potpuno integriran u društveno tkivo Gaze i upravlja pojasom već 16 godina.

Njegova obrana je izgrađena oko, ali i ispod civilne infrastrukture teritorija. Razlog zbog kojeg je Hamas s takvom lakoćom preuzeo Gazu od palestinskih rivala 2007. godine svodi se na činjenicu da su njegovi borci regrutirani s ulica.

Različit pristup taktici ratovanja

Treća razlika je taktika. Izraelske oružane snage tvrde da stavljaju značajan naglasak na zaštitu civila. Unatoč tome, izraelsko bombardiranje Gaze bilo je intenzivno kada se usporedi s povijesnim standardima.

Izraelske snage bacile su 6000 bombi na teritorij u prvih šest dana rata. To je više od znatno većih američkih i zapadnih protuterorističkih akcija.

U Mosulu je, primjerice, koalicija predvođena SAD-om bacila 7000 bombi, ali tijekom dva mjeseca najintenzivnijeg razdoblja bombardiranja. “Naši vojnici upravljaju ogromnom artiljerijom i uništavaju sve što se kreće”, rekao je bivši zamjenik zapovjednika IDF-ove divizije za Gazu za Financial times.

Nemogućnost kompromisa s Hamasom

Taktika se oblikuje prema načinu na koji vojska gleda na uloge u ratu, prirodi neprijatelja i okolnih civila. “Za Izrael je rat u Gazi egzistencijalan na način na koji čak ni Mosul ili Marawi nisu bili”, rekao je Anthony King sa Sveučilišta Exeter.

Izraelski dužnosnici sve više opisuju Hamas kao neprijatelja s kojim više nije moguć kompromis. IDF nema isti afinitet prema palestinskim civilima kao što su iračke snage imale prema sunarodnjacima koje su oslobađali.

U Mosulu je iračko političko vodstvo, od premijera naniže, inzistiralo da se veliki naglasak stavi na zaštitu civila. General-pukovnik Basim al-Tai, viši irački časnik, bio je zadužen za humanitarnu operaciju. “Nosio je sudbinu stanovništva Mosula na svojim ramenima. Duboko mu je stalo do civila”, rekla je Caroline Baudot iz Međunarodnog odbora Crvenog križa.

Zdravstvene ustanove kao vojni ciljevi

Posebno je sporna uloga zdravstvenih ustanova. U prijašnjim borbama palestinske bolnice i drugi civilni centri za pomoć bili su označeni na izraelskim vojnim kartama kao područja koja se ne napadaju.

Neke ustanove su pogođene u prošlim ratovima, ali navodno ne namjerno, barem tako tvrdi Izrael. U ovom ratu, Izrael je naredio evakuaciju sjeverne Gaze, uključujući bolnice, za koje Izrael tvrdi da se koriste kao zapovjedne lokacije Hamasa.

Prema ratnim zakonima, bolnice gube posebnu zaštitu ako se koriste u vojne svrhe. No, čak i tada, vojske ih mogu napasti samo nakon odgovarajućeg upozorenja i u razumnom roku. Situacija se opet može usporediti s Mosulom. Islamska država koristila je gradsku bolnicu kao uporište.

Izvori obavještajnih informacija

Zapovjednici su proveli tjedne razmatrajući može li se napasti, kaže general Jones, razmatrajući druge opcije poput upotrebe snajpera. “Polako, s vremenom, postalo je jasno da to više nije funkcionalna bolnica”, kaže Jones.

Napad je naposljetku izveden uz odobrenje tadašnjeg iračkog premijera. “Nikad nisam čuo ni za jedan slučaj u kojem imate nekoliko dana da evakuirate čitavu bolnicu. To jednostavno nije moguće”, rekao je anonimni stručnjak za zaštitu civila tijekom rata, govoreći o Gazi.

Četvrta i posljednja razlika je priroda obavještajnih podataka s bojnog polja. Na početku ovog rata IDF je imao značajne obavještajne podatke o Hamasovoj infrastrukturi u Gazi, prikupljane godinama. Ali mnogi od tih ciljeva su postignuti u prvom tjednu borbi.

Nadolazeći tjedni će biti mnogo teži

Zračne snage tada moraju prijeći na “dinamičko” ciljanje, odnosno, pronalaženje i gađanje ciljeva koji nisu bili poznati na početku rata. Tu se događa najviše stradavanja civila. U Mosulu su lokalni civili, od kojih su mnogi mrzili Islamsku državu, iračkim snagama dali obilje obavještajnih podataka.

Nasuprot tome, tijekom bitke za Raqqu, sirijski grad kojeg je Islamska država kontrolirala 2017., zapovjednici nisu imali dovoljno informacija i ovisili su o zračnom promatranju. Izraelska obavještajna služba već je pretrpjela jedan ozbiljan obavještajni neuspjeh u Gazi, i to onaj sa samog početka sukoba kada je Hamas upao na izraelski teritorij.

Hamas će, unatoč izraelskoj visokoj tehnologiji, imati obavještajnu prednost na terenu, tvrdi Fox. Naime, lokalno stanovništvo nudi stalan dotok informacija. “IDF će se morati metodično boriti”, kaže Fox te dodaje da će rezultat biti više ubijenih civila. Posljednja tri tjedna bila su teška za civile u Gazi, a nadolazeći tjedni mogli bi biti još teži, piše Economist.