Uživo. Kijev najavio novu veliku čistku; Poljski predsjednik: 'Ne dobije li Ukrajina pomoć u sljedećih par tjedana, Putin dobiva rat'
Pratimo 354. dan ruske invazije na Ukrajinu
Danas je 354. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:
- Rusi napadaju Harkiv
- Razgovarali Austin i Reznikov
- Poljski predsjednik poziva na veću pomoć Ukrajini
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Rusi u Donjecku jučer ubili 250 ukrajinskih vojnika
- Ruske snage neutralizirale su više od 250 ukrajinskih vojnika u smjeru Donjecka tijekom proteklog dana, rekao je u nedjelju glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov.
“U smjeru Krasni Liman, ruski ratni zrakoplovi i topničke jedinice Južne skupine snaga neutralizirale su više od 250 ukrajinskih vojnika tijekom proteklog dana”, rekao je, dodajući da su uništeni borbeni nosač pješaštva, četiri automobila, dva američka topnička sustava M777 , samohodna haubica M109 Paladin američke proizvodnje, samohodna haubica Akatsya, poljski top Giatsint te dva protutenkovska topa Rapira.
Osim toga, prema Konašenkovu, uništeno je ukrajinsko skladište streljiva u blizini naselja Belogorovka u Luganskoj Narodnoj Republici. “Dnevni gubici neprijatelja na ovom pravcu premašuju 50 vojnika, jedan tenk, dva oklopna transportera pješaštva i haubicu Msta-B”, izvijestio je Konašenkov.
Prema njegovim riječima, jedinice grupe snaga Istok pogodile su jedinice ukrajinske vojske u blizini naselja Pavlovka i Ugledar u Donjeckoj Narodnoj Republici. “Uništena su dva ukrajinska skladišta streljiva u blizini naselja Jelizavetovka u Narodnoj Republici Donjeck i Druželjubovka u regiji Zaporožje”, dodao je glasnogovornik ruskog ministarstva obrane.
Britanci: Ovo je bio najgori tjedan za Ruse od početka invazije
- U posljednja dva tjedna Rusija je vjerojatno pretrpjela najveću stopu žrtava od prvog tjedna invazije na Ukrajinu, tvrdi se u novom izvješću britanskog ministarstva obrane. Ukrajinski Glavni stožer objavljuje dnevne statistike o ruskim gubicima, a premda obrambena obavještajna služba ne može potvrditi ukrajinsku metodologiju, trendovi koje podaci pokazuju vjerojatno su točni.
Prosjek za posljednjih sedam dana bio je 824 žrtve po danu, više od četiri puta više od stope prijavljene u razdoblju od lipnja do srpnja 2022. godine. Ukrajina također nastavlja patiti od visoke stope odljeva. Porast u ruskim gubicima vjerojatno je posljedica niza čimbenika, uključujući nedostatak obučenog osoblja, koordinacije i resursa na fronti – što je prikazano u Vuhledaru i Bahmutu.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine – 12 February 2023
Find out more about the UK government's response: https://t.co/is1JQ7T8pE
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/4Fz8VPKU7g
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) February 12, 2023
Stoltenberg neće tražiti još jedan mandat na čelu NATO-a
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg završit će svoj mandat kako je i planirano u listopadu, rekla je glasnogovornica saveza pošto je njemački list objavio da bi mu članice mogle obnoviti mandat. “Mandat glavnog tajnika Jensa Stoltenberga bio je produljen triput i on je odslužio ukupno gotovo devet godina”, rekla je Oana Lungescu kasno u subotu. “Mandat glavnog tajnika istječe u listopadu ove godine i on ne kani tražiti produljenje”, rekla je.
Njemački list Welt am Sonntag objavio je da će se Stoltenbergov mandat na čelu vojno-političkog saveza produljiti kako bi se očuvala stabilnost u vrijeme rata u Ukrajini. Ekonomist po struci i bivši predsjednik norveške Laburističke stranke, Stoltenberg je bio premijer 2000-2001. te ponovno 2005-2013., a 2014. došao je na čelo NATO-a. U svojoj karijeri bio je i ministar financija te energetike.
Članice Saveza žele da Stoltenberg predsjeda organizacijom u prigodi 75. godišnjice koja će obilježiti na samitu u travnju 2024. u Washingtonu, piše Welt. Dodaje i da će Stoltenberg biti u poziciji da se natječe za predsjednika Svjetske banke kada odstupi David Malpass nekako u isto vrijeme. Nema još pokazatelja tko bi mogao naslijediti Stoltenberga, no Welt piše da su među vodećim kandidatima španjolski premijer Pedro Sanchez i britanski ministar obrane Ben Wallace. Bivši talijanski premijer Mario Draghi i rumunjski predsjednik Klaus Iohannis također se spominju kao mogući kandidati, piše agencija dpa.
Njemačka agencija napominje da je Stoltenberg stekao priznanja kao vješt pregovarač između 30 članica NATO-a koje se znatno razilaze u nekim pitanjima. Posebno se smatra uspješnim u smirivanju spora o potrošnji za obranu koje države članice Saveza trebaju izdvajati, a to je pitanje bilo goruće u vrijeme mandata bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Nedavno je Stoltenberg koordinirao NATO-ov odgovor na rusku agresiju protiv Ukrajine i poticao velike isporuke oružja Ukrajini kako bi se mogla braniti. Stoltenberg je sada NATO-ov glavni tajnik s drugim najduljim stažem u Savezu jer duže od njega bio je samo Joseph Luns iz Nizozemske koji je tu dužnost obnašao od 1971. do 1984. Odluku o novom glavnom tajniku 30-člani savez treba donijeti u srpnju na samitu u Vilniusu. Odluka je jednoglasna
Tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine najavio nove čistke
- Tajnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Oleksij Danilov u nedjelju je, kako javlja ukrajinski portal Vesti.ua, najavio sastanak tog Vijeća na kojemu se u ponedjeljak očekuje odluka o “velikim čistkama” u nizu sigurnosnih agencija, uključujući i krovnu službu SBU, ali i poreznu upravu, carinu i policiju. Prema Danilovu, sve te institucije će se “riješiti onih kadrova koji smatraju da je normalno primati mito” napominjući da takvi ljudi nanose mrlju na službe u kojima su zaposleni..
Prigožin se hvali osvajanjem zaselka u okolici Bahmuta
- Osnivač ruske skupine Wagner Jevgenij Prigožin rekao je u nedjelju da su pripadnici te plaćeničke skupine zauzeli selo Hrasnu Horu, na sjevernom rubu opkoljenoga grada Bahmuta u ukrajinskoj regiji Donjecku. U audio poruci što ju je objavio njegov ured za javnost na aplikaciji za poruke Telegramu Prigožin je rekao: “Danas su jurišne snage privatne vojne tvrtke Wagnera zauzele naselje Hrasnu Horu”. Prigožin je također objavio kratki video u kojem se vide pripadnici Wagnera na ulazu u Hrasnu Horu, u kojoj je prije rata živjelo 600 stanovnika. Reuters nije mogao neovisno provjeriti je li selo zauzeto.
Wagner, nekoć tajnovita plaćenička skupina koja se borila za moskovske saveznike u Africi i na Bliskom istoku, mjesecima je predvodila napad na Bahmut, ostvarujući male, ali stalne uspjehe u bitki koja bjesni od prošlog ljeta. Sjedinjene Države proglasile su u siječnju Wagner transnacionalnom kriminalnom organizacijom odgovornom za rašireno kršenje ljudskih prava.
Wagner je počeo regrutirati zatvorenike u kaznenom sustavu Rusije u ljeto 2022., a Prigožin, ugostiteljski poduzetnik koji je odslužio devet godina zatvora za vrijeme Sovjetskog Saveza, nudio je osuđenicima pomilovanje ako prežive šest mjeseci u Ukrajini. Wagner nije dao informacije o tome koliko se osuđenika pridružilo njegovim redovima, ali službene ruske brojke objavljene u studenom pokazuju da se zatvorska populacija u zemlji smanjila za više od 20.000 između kolovoza i studenog, što je najveći pad u više od deset godina. SAD procjenjuje da Wagner ima oko 50 tisuća ljudi raspoređenih u Ukrajini, uključujući 40 tisuća osuđenika regrutiranih iz ruskih zatvora.
Paravojna skupina Wagner djeluje u brojnim zemljama Afrike, uglavnom u borbi protiv pobunjenika. Pošto je proteklih mjeseci Prigožin videosnimkama pokušavao motivirati zatvorenike iz ruskih kaznionica da se pridruže njegovim borcima u Ukrajini, prošli tjedan je ustvrdio da je skupina prestala regrutirati zatvorenike.
‘Ako sljedećih tjedana ne pošaljemo vojnu opremu u Ukrajinu, Putin bi mogao pobijediti’
- Andrzej Duda, poljski predsjednik, dao je intervju za francuski list Le Figaro. Duda je, između ostalog, priznao kako je Poljska očekivala da će Rusija napasti Ukrajinu prošle godine. Duda je s litavskim predsjednikom Gitanasom Nausėdom otputovao u Kijev samo dan prije invazije, kako bi predsjednika Zelenskog upozorio da će do napada doći. Zelenski je bio siguran da će do napada doći. U međuvremenu, Duda kaže da je sa Zelenskim razvio poseban odnos, pun poštivanja i divljenja.
Na pitanje može li zamisliti napad na Rusije na Poljsku, Duda je odgovorio: “Nemojte zaboraviti da bi ruski napad na Poljsku bio ruski napad na NATO. Kada su Sjedinjene Države bile napadnute 2001. godine, svi saveznici stali su na stranu Amerikanaca u borbi protiv terorista. Vjerujemo da bi u slučaju napada na državu NATO-a, kakav god on bio, odgovor bio isti: brz i odlučan”.
Na kraju intervjua, postavilo se pitanje mogu li Rusi dobiti rat, na što je Duda rekao kako je takav scenarij moguć. “Da, mogu, ako Ukrajina hitno ne dobije pomoć. Nemaju modernu vojnu infrastrukturu, ali imaju ljude! Ako sljedećih tjedana ne pošaljemo vojnu opremu u Ukrajinu, Putin bi mogao pobijediti. Možda će pobijediti, a ne znamo gdje će stati”, zaključio je Duda.
Zaharova poziva NATO da istaži Hershove tvrdnje
- Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova smatra da bi NATO trebao održati hitan sastanak kako bi se raspravljalo o nedavnim saznanjima o rujanskim eksplozijama na plinovodu Sjeverni tok, rekla je kasno u subotu. Zaharova je pritom mislila na novo izvješće čuvenog istraživačkog novinara Seymoura Hersha, koji je za svoj prijašnji rad nagrađen Pulitzerom 1970. godine. Hersh tvrdi, pozivajući se na neidentificirani izvor, da su SAD-ovi mornarički ronioci uništili cjevovode eksplozivom po nalogu predsjednika Joea Bidena.
Bijela kuća odbacila je Seymourov izvještaj, u kojem se tvrdi da Sjedinjene Države stoje iza eksplozija plinovoda Sjeverni tok, kao “krajnje lažnu i potpunu izmišljotinu Švedska i Danska, u čijim su se isključivim gospodarskim zonama dogodile eksplozije, zaključile su da su cjevovodi namjerno dignuti u zrak, ali nisu rekle tko bi mogao biti odgovoran.
Sjedinjene Države i Sjevernoatlantski savez nazvali su incident “činom sabotaže”. Moskva je okrivila Zapad za neobjašnjive eksplozije koje su uzrokovale pukotine. Nijedna strana nije pružila dokaze. “Ovdje ima više nego dovoljno činjenica: eksplozija naftovoda, postojanje motiva, posredni dokazi do kojih su došli novinari. Dakle, kada će se sastati hitni samit NATO-a da se razmotri situacija?”, rekla je Zakharova na Telegramu. NATO za sada nije odgovorio na zahtjev Reutersa za komentar.
Rusi napali Harkov
- Kasno sinoć ruske su snage tri puta projektilima pogodile sjeveroistočni grad Harkov, oštetivši infrastrukturni objekt, rekao je guverner Oleg Sinegubov. Prema preliminarnim podacima, Rusija je za napad koristila rakete zemlja-zrak S-300, a detalji o razini razaranja i žrtvama se razjašnjavaju.
Guverner je pozvao građane da ostanu u skloništima jer je u regiji od 23:45 aktivna uzbuna za zračnu opasnost. Zračna uzbuna također je aktivna u Poltavskoj, Sumskoj, Kirovogradskoj, Dnjepropetrovskoj i Luganskoj oblasti.
U napadu je ozlijeđen 35-godišnji muškarac, koji je zadobio je rane od šrapnela nakon što su ruske snage pogodile sjeveroistočni dio Harkiva.
Razgovarali Austin i Reznikov
- Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov održao je telefonski razgovor sa svojim američkim kolegom Lloydom Austinom. Reznikov je razgovor potvrdio na Twitteru. Ministri su razgovarali o situaciji na prvim linijama rusko-ukrajinskog rata, kao i o prioritetima za sljedeći sastanak Ukrajinske obrambene kontaktne skupine.
“Sjedinjene Države su nepokolebljive u svojoj potpori Ukrajini. Sve je to moguće zahvaljujući našem transparentnom i povjerenju vrijednom odnosu. Hvala Sjedinjenim Državama!” napisao je Reznikov. Sljedeći sastanak Ukrajinske obrambene kontaktne skupine održat će se u sjedištu NATO-a u Bruxellesu u utorak, 14. veljače.
Had a 📞with my great friend & friend of 🇺🇦 Lloyd J. Austin III @SecDef
We discussed the situation on the frontline&priorities for the next #Ramstein.
🇺🇸 is unwavering in its support of 🇺🇦
All this is possible thanks to our transparent and trustworthy relationship.
Thank you 🇺🇸! pic.twitter.com/eQTCU6uvSM— Oleksii Reznikov (@oleksiireznikov) February 11, 2023