Velika Britanija odlučila je da nam špijuni smiju hakirati mobitele i PC
Obavještajci mogu špijunirati svoje sugrađane, ali i one u inozemstvu
Britanska obavještajna agencija GCHQ ima dozvolu za hakiranje računala i ostalih uređaja, odlučio je britanski sud za istražne ovlasti (IPT).
To znači da vlada Velike Britanije daje svojoj obavještajnoj agenciji sve ovlasti da špijunira svoje sugrađane, ali i one koji žive u inozemstvu.
Ova sudska presuda objavljena je nakon što je proveden postupak pokrenut tužbom Privacy Internationala i još sedam sličnih organizacija koje istražuju tajni nadzor građana od strane državnih agencija. Tužba je podnijeta nakon što je zviždač Edward Snowden objavio dokumente iz kojih je proizlazilo da GCHQ u tom nadzoru koristi i hakiranje.
Dovoljan je jedan SMS
Lani je to ponovio i u intervjuu za BBC. Ustvrdio je da britanski obavještajci mogu poslati obični SMS i pritom preuzeti kontrolu nad mobitelom, bez da korisnik zamjeti ikakvu razliku.
Zato je i u tužbi bilo navedeno da je GCHQ uporno ilegalno hakira elektroničke uređaje i mreže. Snowden je pojasnio da su u pitanju tajne operacije Tempora i platforme za hakiranje poznatije kao ‘Štrumfovi’.
Priznanje GCHQ-a
GCHQ je prvi puta priznao da vladina postaja za nadzor što se nalazi u Cheltenhamu trajno i povremeno provjerava mreže ciljeva u Velikoj Britaniji i inozemstvu.
#Hacking / #Intelligence – UK #GCHQ reveals scale of so-called equipment interference https://t.co/4CBxWFXmuh
— Ananke Group (@AnankeGroup) February 14, 2016
Još 2013. godine ovaj sud, koji se bavi prijavama zbog sumnji u nezakonitosti tijekom tajnog nadzora, dobio je podatke da 20 posto objavještajnih izvješća GCHQ-a sadrži informacije prikupljene hakiranjem.
Pravni zastupik Privacy Inernationala Ben Jaffey objasnio je kako je taj postotak neproporcionalan s obzirom na jačinu kršenja privatnosti ljudi koji su potpuno nedužni, a primjetio je i kako to nije dostatno regulirano niti ima dovoljno ograničenja. Naglasio je i kako hakiranje nije legalno.
Zaštita Britanaca važnija od privatnosti pojedinaca
Sud je u svojoj odluci istaknuo kako su povi postupci obavještajne agencije očito izazvali veliku razinu zabrinutosti.
“U osnovi se nalazi potreba za pronalaženjem balansa između žurnih potreba obavještajnih agencija i privatnosti građana te slobode izražavanja”, objašnjava se u uvodu presude kojom je, međutim, taj balans na kraju izbačen kao obveza agencije u provođenju mjera tajnog nadzora.
Tijekom postupka istražen je rad GCHQ koja je u nekoliko slučajeva instalirala maliciozne programe na korisničke uređaje i hakirala ih uz pomoć ‘Štrumfova’.
Ministar zadovoljan
Još u studenom prošle godine objavljeni su dokumenti iz kojih se vidjelo kako britanska nacionalna kriminalistička agencija također ima mogućnost prikupljanja podataka hakiranjem mobitela i računala.
Birtanski ministar vanjskih poslova Philip Hammond pozdravio je presudu: “Drago mi je što ovog pravog balansa više nema između potreba da zaštitimo Veliku Britaniju i zaštite prava pojedinaca na privatnost. Mogućnost nadzora nad računalnim mrežama ključna je za zaštitu britanske javnosti”.