![23.10.2014., Zagreb – Na konferenciji za medije Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) predstavljene su nove mjere za potporu gospodarstvu. Uz predsjednika Uprave HBOR-a Vladimira Kristijana na konferenciji je sudjelovao i potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grcic te ministar financija i predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a Boris Lalovac. Photo: Sanjin […]](https://images.telegram.hr/wlhb18NmV-NNjaCO4RIAG7sZ2BgjtsmpqhVwlwm6N3Q/preset:single1/aHR0cHM6Ly93d3cudGVsZWdyYW0uaHIvd3AtY29udGVudC91cGxvYWRzLzIwMTUvMDQvUFhMXzIzMTAxNF85MjEwNzUwLmpwZw.webp)
7 najvažnijih stvari o sve ozbiljnijem ratu Vlade protiv hrvatskih banaka
Sve je počelo prije nekoliko mjeseci zamrzavanjem švicarskog franka
Premda i hrvatska Vlada i banke često naglašavaju kako je njihov odnos partnerski, sasvim je jasno da je komunikacija između Banskih dvora i poslovnih banaka posljednjih mjeseci narušena. Ministar financija Boris Lalovac u tom je sukobu iskočio kao prva figura verbalnog rata s bankarima. Unatoč tome (ili možda baš zbog toga) Lalovac kotira kao jedan od najpopularnijih ministara ove Vlade. U nastavku vam donosimo kronološki pregled sukoba između ministra financija i banaka.
1. Zamrzavanje tečaja franka
Kada je Vlada krajem siječnja ove godine, na hitnoj sjednici zamrznula tečaj franka na 6,39 kuna, a potom je Sabor to i odobrio, mnogi su odahnuli. Zbog nove ekspanzivne monetarne politike Europske centralne banke Švicarska je odlučila da više neće držati svoj tečaj niskim pa je dužnicima u švicarskoj valuti rata znatno skočila preko noći. Ministar Lalovac je, barem privremeno, riješio njihove brige. Bankari time nisu bili ni najmanje oduševljeni. U medijima su se počele pojavljivati informacije kako bi banke od Vlade mogle tražiti i naknadu štete.
2. Ministar bankama zamjerio loše kredite
Tim je riječima ministar financija u intervjuu za Telegram komentirao pregovore s bankama. Međutim, ubrzo nakon toga Lalovac je ustvrdio kako su banke davale milijarde kuna kredita tvrtkama bez pokrića. Ministar je tada rekao da pokušava naći teret raspodjele rizika, a ne da sve pada na stranu građana. ” Ja govorim dušom i tijelom prema svom uvjerenju, ne želim rat, ali želim govoriti o tome i govorim na temelju brojeva. Ne želim nikoga uvlačiti u sukobe”
Ubrzo nakon Lalovčeve objave Telegram je doznao kako je ukupno 6126 tvrtki u Hrvatskoj, koje su u prošloj godini imale od 0 do 6 kuna prihoda, od banaka dobilo ukupno 4 milijarde kuna kredita.
3. Banke su krive za društvene nejednakosti
Nakon objave podatka da 150 bankara u Hrvatskoj zarađuje ukupno 170 milijuna kuna, dok mnogi građani jedva preživljavaju pod teretom kredita i dugova, Lalovac je bankare optužio za društvene nejednakosti.
“Ne ulazim u njihova primanja i plasmane, ali banke moraju biti društveno odgovorne jer žive, rade i posluju u Republici Hrvatskoj koja, kao i građani i gospodarstvo, već šest godina grca u dugovima”, rekao je tada Lalovac i poručio bankarima da mogu biti plaćeni koliko žele, ali da će on i dalje upozoravati na nejednakosti koje su “većim dijelom uzrokovane bankarskim poslovanjem”.
4. Lov na crveni oktobar
Ovom su sintagmom bankari nazvali, po njima, hajku predvođenu ministrom financija koju je na njih digla aktualna Vlada.
Vidim danas određene poruke bankarskih glasnogovornika da je krenuo lov na crveni oktobar, međutim ja javno govorim o određenim nelogičnostima u bankarskom poslovanju”, odgovorio im je Lalovac
5. Uključio se i premijer Milanović
Pomažemo ljudima više nego ijedna vlada ranije, konkretnim mjerama za siromašne i mjerama za otpis jednog dijela dugova. Tisuće ljudi je ušlo u taj program, malo ili puno, ali toga ranije nije bilo. Postoji realno, postoji moguće i postoji nemoguće, dakle kredite ćemo svi vraćati, vraćat ću ja svoje. Danas mi je krivo da sam ga uzeo, da sam znao, ne bih ga uzeo, ali preživjet ću, nadam se”, rekao je Milanović.
6. Banke moraju “podmetnuti leđa”
“Banke će sigurno morati ići u otpis potraživanja. Ako su mogle u doba najveće krize ove zemlje, 2009. godine, izvući 10-12 milijardi kuna svojim maticama, ne vidim razloga da sad ne podmetnu leđa i pomognu hrvatskim građanima. Jer one zarađuju od hrvatskih građana i hrvatskih tvrtki”, rekao je početkom svibnja Lalovac.
Smanjenje zateznih kamata neće teško pasti bankama jer je to “kap u moru njihove dobiti”, tvrdi ministar financija.
7. Lalovac kaže da neće vječno čekati banke
“Ne ponude li banke uskoro prijedlog rješenja, namjera mi je da u razgovoru s premijerom ponudim posebni zakon o stambenom kreditiranju”, rekao je u srijedu Lalovac. Ministar kaže da će, ako do šestog mjeseca ne dođe određeni prijedlog banaka, riješiti probleme stambenog kreditiranja nastale zbog porasta rate u švicarskim francima. Takav bi zakon, kaže Lalovac, trebalo donijeti već u rujnu.