Zašto su Vlada i banke u ratu? Ovo je osam stvari koje trebate znati o tome

Malo je reći da su banke odlukom bile iznenađene, tim više jer su u tijeku bili pregovori s Vladom ne bi li se riješio problem rasta rata kredita u švicarcima, pa su prvih dana kružile i informacije da bi mogle tražiti od Vlade naknadu štete.

2. Pregovori s bankarima u početku su išli u dobrom smjeru…

U intervjuu koji je dao Telegramu sredinom travnja, ministar financija Boris Lalovac, glavni pregovarač s bankama, komentirao je između ostalog i te pregovore. Tom je prilikom rekao da je država s bankarima pronašla točke na kojima može graditi čvrsti dogovor oko švicarskog franka i kredita. Stvari se, rekao je on tada, “polako razvijaju u dobrom smjeru”.

3. … ali onda im je Lalovac zaprijetio zbog loših kredita

No, vrlo brzo nakon toga Lalovac je u medijima zaprijetio bankama i ustvrdio da su tvrtkama bez pokrića davale milijarde kuna kredita. Tom je prilikom istaknuo i slučaj u kojem je jedna banka otvorila novi d.o.o., prebacila loš portfelj u taj d.o.o. i preko toga prijavila 4 milijarde kuna gubitka.

Nije naveo o kojoj je banci riječ, no ispostavilo se da je govorio o hrvatskoj podružnici Hypo banke. Zbilo se to u vrijeme kad je Vlada predstavljala Europskoj komisiji mjere za smanjenje deficita.

4. Telegram je ekskluzivno doznao koliko su novca banke dale tvrtkama bez prihoda

Nakon Lalovčeve izjave o milijardama kuna kredita tvrtkama bez pokrića, istražili smo i otkrili da su tvrtkama koje imaju godišnji prihod do 100 kn banke dale čak 10 milijardi kuna kredita. Riječ je o ukupno gotovo 20 tisuća tvrtki.

5. Sukob Lalovac – Vujčić

Komentirajući upozorenje guvernera HNB Borisa Vujčića o rastu kamata na euro kredite, koji bi mogao uslijediti zbog očekivanog rasta EURIBOR-a, Lalovac je rekao da nije dovoljno upozoravati već da se mora nešto činiti. “Pa nismo mi meteorolozi, nije dovoljno upozorenje. Naravno da surađujemo i nema nikakvog rata”, dodao je tada Lalovac.

6. Banke su krive za društvene nejednakosti

Nakon što je objavljen podatak da 150 bankara u Hrvatskoj zarađuje ukupno 170 milijuna kuna, a građani grcaju pod teretom kredita i dugova, Lalovac je optužio banke da potiču raslojavanje društva i socijalnu nejednakost. Tom ih je prilikom podsjetio i da postoji 300.000 blokiranih hrvatskih građana.

7. Lov na crveni oktobar

Ovom su sintagmom bankari nazvali, po njima, hajku predvođenu ministrom financija koju je na njih poduzela aktualna Vlada. U obranu banaka stala je samo Hrvatska narodna banka, ustvrdivši da prihod tvrtki nije jedini kriterij za dobivanje kredita te da HNB stalno nadzire poslovanje novčarskih ustanova.

8. Premijer o bankama i Ustavnom sudu

U cijelu se priču danas uključio i premijer Milanović. “Pomažemo ljudima više nego ijedna vlada ranije, konkretnim mjerama za siromašne i mjerama za otpis jednog dijela dugova. Tisuće ljudi je ušlo u taj program, malo ili puno, ali toga ranije nije bilo. Postoji realno, postoji moguće i postoji nemoguće, dakle kredite ćemo svi vraćati, vraćat ću ja svoje. Danas mi je krivo da sam ga uzeo, da sam znao ne bih ga uzeo, ali preživjet ću, nadam se”, poručio je Milanović iz Bruxellesa.

Na upit što ako banke ne pristanu na toliki otpis duga, premijer Milanović je rekao da su “bili dosta proračunati u tim stvarima i da uvijek gledamo što se može izdržati”. Dodao je da se banke mogu obratiti Ustavnom sudu. Istaknuo je da na banke ne treba gledati kao na neprijatelje, jer bi bez njih stalo gospodarstvo