Vladimir Putin otkrio je kako se planira izbaviti iz katastrofe u Ukrajini
Putinov saveznik Donald Trump otkrio je kako Rusija misli prisliliti Zapad na uzmak
Nakon objave ruskog predsjednika Vladimira Putina da planira nasilno oteti dio ukrajinskog teritorija, brzinskom aneksijom četiri regije koje je vojno djelomično kontrolirao, pojavila su se dva moguća tumačenja.
Po prvom, prilično uvriježenom, Putin je aneksijom želio izazvati daljnju eskalaciju rata, pa čak i do razine eventualne uporabe nuklearnog oružja. Rusija je zaredala niz vojnih poraza i poniženja; ukrajinska protuofenziva djelovala je nezaustavljivo; i najgore za Kremlj, u samoj Rusiji pojavili su se disonantni tonovi oko invazije i vlasti.
Prijetnja nuklearnim oružjem
U tom smislu, zvučalo je logično da Putin želi pokazati snagu pod svaku cijenu, pa makar i korištenjem taktičkog nuklearnog oružja kojim bi branio aneksirane regije. Upravo to bila je izravna prijetnja kojom je ruska vlast baratala: aneksirane regije sada su dio Ruske Federacije, a Rusku Federaciju branit ćemo svim i svakim oružjem.
Međutim, aneksija je također Putinu mogla poslužiti kao poluga ruske vojne doktrine “eskalacijom do deeskalacije”, odnosno kao oruđe kojim bi pokušao ispregovarati primirje. U tom scenariju, Putin bi natjerao zapadne zemlje da, pod prijetnjom nuklearnog rata, pristanu na većinu njegovih uvjeta za primirje, što bi doma mogao prikazati kao svoj pobjedu.
Kao i 2014. godine, oteo je dio Ukrajine, prisilio kolektivni Zapad na uzmak i izgradio platformu za buduće pretenzije na teritorij zemalja nekadašnjeg Sovjetskog Saveza. To je daleko od inicijalnih ciljeva invazije, ali bi Putinu moglo poslužiti za kakav-takav spas iz ukrajinske katastrofe.
Sve glasniji protesti na desnici
Prema događajima posljednjih desetak dana, izgleda da je upravo to ono što pokušava Vladimir Putin. Na Zapadu su se počeli pojavljivati sve glasniji protesti protiv obilatog pomaganja Ukrajini uglavnom među radikalnim desničarima i ljevičarima, uvijek s istim tezama: Zapad je taj koji eskalira sukob, nemojmo srljati u Treći svjetski rat, moramo ozbiljno shvatiti nuklearne prijetnje.
Takva retorika česta je, recimo, na krajnjoj desnici američke politike, a dokumentirani su ruski napori da utječu i manipuliraju tim dijelom američkog elektorata. Republikanski kandidati za Kongres počeli su sve češće spominjati golemu financijsku cijenu pomaganja Ukrajini kao ključan argument za primirje i pregovore.
Zatim je Elon Musk objavio svoj prijedlog mirovnog plana, koji je uključivao popuštanje Rusiji po gotovo svim točkama, a sve u ime izbjegavanja nuklearnog rata. Osim što je plan izgledao kao da ga je napisao netko iz Kremlja, uskoro je otkriveno kako je Musk prije objave razgovarao s Putinom (što je Musk kasnije demantirao).
Trump otkrio Putinov plan
Zatim se javio Putinov veliki saveznik Donald Trump, koji je također kazao kako zapadne zemlje nepotrebno eskaliraju i srljaju u nuklearni rat, te da bi s Putinom trebalo pregovarati. Naravno, Trump je napao aktualnu američku administraciju, kazavši da agresivnom retorikom može izazvati Treći svjetski rat.
Donald Trump, suptilan kakav uvijek jest, ustvari je otkrio točno što Putin sada želi: pod prijetnjom nuklearnog rata, skupih energenata i golemih izdataka za vojnu pomoć Ukrajini, natjerati zapadne čelnike na pregovore. Trump se čak ponudio da bude glavni američki pregovarač s Rusijom.
To je ustvari kopija Putinovog plana iz 2014.: nakon tadašnje agresije i aneksije Krima, Putin je uspio konsolidirati zapadne oportuniste, izboriti primirje i izbjeći totalnu međunarodnu izolaciju. Dugoročno, za demokratske zemlje bila bi katastrofa da mu to ponovno uspije.