Vrhovni sud kaže da su tajno snimljeni razgovori Bandićevih suradnika zakonit dokaz

Snimke razgovora oko zapošljavanja u Čistoći bit će upotrijebljeni na sudu

17.09.2016., Gajeva ulica, Zagreb - Humanitarna prodaja majica u povodu odrzavanja Terry Fox Run utrke. Gradonacelnik Milan Bandic. 
Photo: Igor Soban/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Vrhovni sud RH potvrdio je da su tajno snimljeni razgovori Miljenka Benka i ostalih upletenih u namještanje poslova u gradskoj Čistoći, zakonit dokaz. Njihovo izdvajanje iz sudskog spisa tražila je obrana, smatrajući da sudski nalozi za tajni nadzor okrivljenika nisu bili zakonito izdani. No, sud nije zauzeo taj stav.

Danas je pak bila najavljena sjednica optužnog vijeća na kojoj je trebalo biti odlučivano o osnovanosti optužnice, no odgođena je do 10. travnja jer svi odvjetnici nisu primili sudske pozive.

Optužnica nakon proširenja istrage u aferi Agram

Uskok je u prosincu 2105. godine podigao optužnicu protiv bivšeg direktora zagrebačke Čistoće Miljenka Benka i tvrtke Gradatin Tomislava Jukića te nekadašnjeg šefa Službe za nabavu Zagrebačkog holdinga Ivana Markusa koje se povezuje s namještanjem nabave opreme za zbrinjavanje otpada.

Benko, Jukić i Markus optužnicom, koja je proizašla iz proširenja istrage u aferi Agram, terete se za zloporabu položaja i ovlasti, primanje i davanje mita, trgovanje utjecajem, te poticanje na to nedjelo.

Najveći ugovor od 70 milijuna kuna

Najteže nedjelo za koje Uskok optužuje Benka i Jukića, namještanje je natječaja za nabavu specijalnih vozila za komunalni otpad nakon kojega je sklopljen ugovor vrijedan više od 70 milijuna kuna.

Tužiteljstvo tvrdi da je Benko 2014., nakon što je Čistoća dobila ovlasti da za Grad Zagreb provede projekt nabave specijalnih vozila za komunalni otpad, a prije objave javnog poziva za nadmetanja, Jukiću dostavljao informacije o količini, vrsti i tehničkoj specifikaciji vozila.

Nakon objave poziva za nadmetanje za nabavu 37 specijalnih komunalnih vozila preko financijskog leasinga, Benko je od Centralne nabave Zagrebačkog holdinga navodno tražio usklađivanje dokumentacije i tehničkih karakteristika vozila kako bi bili prihvaćeni zahtjevi i prijedlozi Jukićeve tvrtke. U Uskoku tvrde da je Benko pritom znao da izmjene nisu potpuno odgovarale stvarnim potrebama Čistoće, no Jukiću je svejedno omogućio sklapanje ugovora od 70 milijuna kuna i zauzvrat preuzeo “razne darove”.

Sporne i kante za otpad te popravak starog vozila

Također, Benko je optužen da je nakon dogovora s Jukićem, bez opravdanog razloga, predložio poništenje postupka javne nabave najma malih univerzalnih vozila za čišćenje i pranje javnoprometnih površina s opremom za zimsku službu, uz obrazloženje da je ekonomski isplativo popraviti staro vozilo.

No, nakon što je javni natječaj poništen Benko je od Jukića zatražio popravak potpuno drugog vozila za što je, prema tvrdnjama tužiteljstva, potrošeno čak 185.000 kuna bez PDV-a. Benko je na Jukićevo traženje 2014. navodno “autoritetom svog položaja” osigurao i da Gradatin na javnome natječaju dobije posao nabave kanti i posuda za otpad.

Nakon što je utvrdio da Gradatinova ponuda nije najpovoljnija, Benko je navodno od Markusa zatražio da “poduzme nužne radnje” kako bi posao dobila Jukićeva tvrtka koja je naknadno izmijenila ponudu pa je u travnju 2014. s Gradatinom sklopljen ugovor o kupnji kanti i posuda za otpad ‘težak’ više od četiri milijuna kuna, također bez PDV-a.

Benko osumnjičen i u drugim slučajevima

Iako se u istrazi sumnjalo da je Benko primao i mito za zapošljavanje u Čistoći, to nije spomenuto u optužnici. Bivši šef Čistoće osumnjičen je i u drugim slučajevim povezanima s Agramom. Benko je nakon otvaranja istrage u aferi Agram završio u istražnom zatvoru, a u međuvremenu je, poput ostalih, pušten na slobodu i smijenjen s dužnosti u Holdingu.

Istraga u slučaju Agram pokrenuta je zbog sumnji da je gradonačelnik Milan Bandić sa svojim suradnicima nizom nezakonitosti oštetio grad kojim je upravljao 12 godina. Uz to sumnja se i da je nakon predsjedničke kampanje 2010. izbjegao plaćanja poreza na donacije, čime je navodno oštetio i Državni proračun. Ukupnu ‘štetu’ tužiteljstvo je na početku istrage procijenilo na više od 20 milijuna kuna