Za lidere Europske unije ovo je bila prilično mučna godina, a izazovi koji ih još čekaju ne čine se puno lakši

1. Hoće li se održati sankcije protiv Rusije?

Za sada – da. Kao što se zapravo i očekivalo, njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande preporučili su da se sankcije nametnute Rusiji zbog intervencija u Ukrajini od 2014. i aneksije Krima, produlje za još 6 mjeseci. Formalno odobrenje očekuje se prije Nove Godine. Situacija bi se mogla poremetiti ako se izabrani američki predsjednik Donald Trump založi za ukidanje sankcija kao dio politike zbližavanja Rusije i Sjedinjenih Država.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk nakon sastanka u četvrtak je rekao da je prerano bilo što prejudicirati. “Moramo čekati formalne izjave novog predsjednika.” Tijekom sastanka neki su čelnici čak željeli produljenje ruskih sankcija za godinu dana, a ne šest mjeseci, bojeći se bi se moglo dogoditi nakon dolaska Trumpove administracije.

2. Podržava li Europa i dalje Ukrajinu?

Europska unija potpisala je sporazum o slobodnoj trgovini s Ukrajinom prije otprilike tri godine, nakon ustanka u kojem su Ukrajinci svrgnuli proruskog predsjednika. No, u travnju na referendumu u Nizozemskoj, građani te države većinom glasova su odbacili sporazum vezan za Ukrajinu.

Nizozemci traže određena jamstva, koja bi dalo Europsko vijeće, da taj sporazum ne vodi prema članstvu Ukrajine, da nema novih financijskih obveza prema toj zemlji, da nema vojno-obrambenih obveza i da nema pristup tržištu rada za Ukrajince. U četvrtak nakon summita nizozemski premijer Mark Rutte je pak rekako kako će učiniti sve da bi dobio odobrenje svog parlamenta za sporazum s Ukrajinom.

3. Hoće li Europska unija stvoriti vojsku?

Ne u skorije vrijeme. No, čelnici će forsirati tu ideju iza koje stoje Francuska i Njemačka s ciljem da se “omogući Europi da djeluje samostalno gdje i kada je to potrebno, kako bi se osigurala sigurnost”. Ovo je pitanje dosta vruće, a na summitu se od čelnika očekivalo da podrže plan koji podrazumijeva trošenje 5,5 milijardi eura godišnje na pojačavanje vojnih kapaciteta.

No, neke zemlje, kao što su Britanija, Litva i Poljska, dosta su oprezne u tim koracima obzirom da su i dio NATO-a za čije naoružanje izdvajaju određene iznose. Irska je recimo za vojnu neutralnost, dok je Cipar sumnjičav prema Turskoj zbog nekih starih sukoba.

4. Jesu li pregovori s Turskom završeni?

Razgovori su trebali dobiti neki novi početak i to pod uvjetima iz sporazuma kojim je Truska trebala pomoći Europskoj uniji oko priljeva migranata. Razgovori su u zastoju još od srpnja kada je u Turskoj došlo do neuspjelog pokušaja državnog udara.

Austrija i Europski parlament zalažu se za formalno zamrzavanje pregovora. Ipak, prošli tjedan su lideri odlučili da će i dalje ostaviti mogućnost formalnog pregovaranja s Turskom. To vjerojatno uključuje i summit između predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i najviših dužnosnika Europske unije negdje nakon ožujka.

5. Što je s migrantima?

Iako je Turska pomogla suzbiti protok migranata koji su ulazili u Europsku uniju preko Grčke, mnogi očajni ljudi, uglavnom Afrikanci, čamcima kreću preko Sredozemnog mora da bi došli do Italije. Kako bi smanjili broj stradalih na moru i zadali udarac krijumčarima koji na ovaj način zarađuju, europski čelnici dogovorili su na summitu da će jačati Europsku granicu i Obalnu stražu i nastaviti podupirati libijsku obalnu stražu. Čelnici su se složili i da će naći način da prošire sustav dodjela potpora za one zemlje izvan EU s kojima će dogovoriti vraćanje migranata.

6. A što je s Brexitom?

Britanska vlada očekuje da će s formalnim postupkom za napuštanje Europske unije početi prije kraja ožujka sljedeće godine. Proces bi trebao trajati dvije godine, no vrlo lako bi se sve moglo znatno oduljiti. Obzirom na nadolazeće izbore u Nizozemskoj i Francuskoj gdje su antieuropski političari i stranke u znatnom usponu, unutar Unije postoji opravdan strah za budućnost. Britanska premijera Theresa May u četvrtak je napustila summit navečer kako bi preostalih 27 lidera mogli razgovarati o strategiji kako bi EU ostala jedinstvena.

7. Može li i Grčka napustiti EU?

Vjerojatno ne, iako je Grčka ponovno u otvorenom sukobu s vjerovnicima koji su joj u srijedu odbili odobriti neku manju pomoć. No, zapravo je mala vjerojatnost da će Grčka izaći iz Eurozone, vrlo mala obzirom na onu prije 18 mjeseci. “Imat ću priliku razgovarati s mnogim svojim kolegama”, rekao je grčki premijer Alexis Cipras prije sastanka u Bruxellesu.

“Vjerujem da možemo naći rješenje bez ucjena i uz poštivanjem suvereniteta svake zemlje.” Nakon summita kancelarka Merkel kazala je kako s Ciprasom u petak u Berlinu planira pokrenuti pitanje o najnovijim grčkim planovima potrošnje, koji su potaknuli kritike zajmodavaca.

8. Kako će se EU nositi s Trumpom?

Izbor Donalda Trumpa za američkog predsjednika nedvojbeno predstavlja rizik za odnos između Europske unije i Sjedinjenih Država, na što je već prije otprilike mjesec dana upozorio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Jedan od najmoćnijih europskih političara Juncker studentima na konferenciji u Luxemburgu rekao je kako Trump nije upućen u djelovanje Europske unije. “Trumpov izbor predstavlja rizik od uznemiravanja unutarnjih odnosa, temelja i struktura,” piše Guardian.

Njegova izjava izazvala je zabrinutost među Europljanima, tim više što je Trump počeo preispitivati načelo kolektivne obrane u NATO-u, dok s druge strane hvali ruskog predsjednika Vladimira Putina. Juncker je podsjetio i na jedno od priopćenja u kojem je izgledalo kao da Trump smatra da je Belgija, zemlja koja je domaćin Europske unije i NATO-a, grad. “Morat ćemo naučiti izabranog predsjednika što je Europa i kako ona funckionira”, poručio je Juncker.