Zašto je rat u Jemenu iznimno opasan?

Bijela kuća pozdravila prekid napada

U utorak popodne, na briefingu u Bijeloj kući glasnogovornik Josh Earnest inzistirao je kako iranska uključenost u građanski rat i sukobe u Jemenu “nije razlog za prekid pregovora s Iranom, već zapravo vrlo snažan poticaj da se pregovori nastave.” Nakon odluke o prekidu bombardiranja, Amerikanci ne žele otkriti jesu li utjecali na tu odluku Saudijaca. Malo se toga međutim, na Bliskom istoku događa bez prisustva Sjedinjenih Država. U posljednje vrijeme, istina, sve više.

Bijela kuća sporazum s Iranom želi prikazati kao prekretnicu ne samo u iranskom nuklearnom programu, nego i događaj koji će oblikovati umjereni Iran i otvoriti ga prema svijetu i međunarodnim odnosima. Kritičari sporazuma kažu kako on ne sadrži niti jedno slovo o iranskom financiranju milicija i terorista u regiji. Ukidanje sankcija, moglo bi samo Iranu omogućiti više novca za financiranje milicija pod svojim pokroviteljstvom u regiji.

Saudijska Arabija nema više povjerenja u Bijelu kuću

Nedavno je utjecajni američki republikanac John McCain rekao kako je Saudijska Arabija pokrenula operaciju bez traženja puno pomoći SAD-a. Izgubili su, kaže McCain, povjerenje u Bijelu kuću. U ovu administraciju na odlasku, vjerojatno i jesu, ali to nikako ne znači da su nestali svi kanali koji vežu američku politiku i saudijsku kraljevsku obitelj. Mnogi i u SAD-u Obaminu vanjsku politiku vide duboko pogrešnom i nerazumnom.

Iranski nuklearni sporazum ulazi u krucijalnu fazu. Potrebno je dogovoriti sve detalje i potpisati usuglašeno. Eventualni krah sporazuma, što mnogi na Bliskom istoku, ali i u američkom Kongresu priželjkuju, Obaminu bi vanjsku politiku definitivno zapečatilo kao neuspješnu. Na valu nezadovoljstva promašajima, značilo bi to ne samo udarac Obaminom političkom nasljeđu, nego i šansama vjerojatne kandidatkinje demokrata Hillary Clinton na predsjedničkim izborima 2016.

Balansiranje između petrodolara i nuklearnog sporazuma

Saudijska Arabija traži više vojne i druge pomoći za svoje akcije u regiji, a Iran se pita kako će potpisati sporazum s onima s kojima, doduše neizravno, ratuje. Balansiranje između Rijada, bliskog saveznika SAD-a s kojim ga veže čvrsta petrodolarska veza i Teherana, gdje Obama želi otvoriti novo poglavlje u desetljećima dugim sukobima, jedan je od najtežih zadataka s kojim se susrela ova administracija.

U jemenskom sukobu, Bijela se kuća službeno drži po strani, ne žele ugroziti ni blisko partnerstvo, ni nuklearni sporazum. Neslužbeno, tajni diplomatski kanali posljednjeg su mjeseca gotovo sigurno bili u punom pogonu.

Nakon završetka zračnih napada, Saudijska Arabija najavila je kako svoje djelovanje u Jemenu nastavlja s operacijom “Vraćanje nade”, o kojoj saudijski dužnosnici za sada ne govore mnogo. Pokušat će, političkim, diplomatskim, ali i vojnim akcijama specijalnih jedinica učvrstiti vlast u Jemenu i poraziti pobunjenike.

No, i Iran želi vlast u Jemenu koja mu je naklonjena. Ta država sa 35 posto šiita dijeli 1770 kilometara dugu granicu sa Saudijskom Arabijom. Čini je to jednom od ključnih geostrateških točaka u bliskoistočnom hladnom ratu između Irana, lidera šijitskog svijeta i Saudijske Arabije, koja za sebe voli reći kako brani interese svih muslimana sunita.

Beskrajni sukobi po sektaškoj osnovi

Nakon što je Obama, iz prva tajno, a onda i javno, krenuo u diplomatsko približavanje Iranu, nezadovoljna su se našla dva najbliža američka saveznika u regiji – Izrael i Saudijska Arabija. Uvidjeli su da na Obamu ne mogu utjecati, pa su se odlučili za druge kanale prema Pentagonu i Kongresu, kao i samostalni pojačani angažman u regiji. Nerijetko i vojni. “Uzeti stvar u svoje ruke, to je danas ime igre”, u jednoj je rečenici ciljeve saudijske politike najbolje opisao Jamal Khashoggi, dugogodišnji novinar i bivši savjetnik saudijske vlade.

Geostrateški sukob Irana i Saudijske Arabije traje desetljećima. Vodi se u državama Bliskog istoka, od Mediterana do Perzijskog zaljeva i Arapskog mora. Nebrojeni ratovi, revolucije i prevrati na Bliskom istoku najčešće se vode po sektaškim linijama – šiite na ovaj ili onaj način podupire Teheran, a podrška sunitima stiže iz Rijada. Puno će se toga morati gurnuti ispod tepiha kako bi sporazum s Iranom zaista i zaživio. Prve su to shvatile regionalne sile Bliskog istoka i odlučile “uzeti stvari u svoje ruke”.