Analiza borbe za saborsku većinu: Zašto Most, HDZ i SDP pregovaraju o stavovima, a ne o proračunu?
Telegramov kolumnist Goranko Fižulić o borbi za saborsku većinu
“Hrvatska vlada sinoć je jednoglasno prihvatila prijedlog državnog proračuna za ovu godinu. Na sjednici Vlade, koja je trajala osam sati, ministri su se dogovorili da proračunski rashodi iznose 48,3 milijarde kuna. To znači da je predloženi proračun za jedan posto nominalno manji od lanjskog. Prema riječima ministra financija dr. Mate Crkvenca, predloženi proračun predviđa deficit od 1,3 milijarde kuna ili 0,8 posto BDP-a. Odluku Vlade novinarima je u 18.30 sati objavio premijer Ivica Račan, koji je priznao kako je prijedlog proračuna usuglašen “nakon dugih i teških rasprava”. Ova vijest je stara više od petnaest godina, a objavljena je 5. ožujka 2000., dva mjeseca nakon što je šesteročlana koalicija na parlamentarnim izborima osvojila dvotrećinsku većinu u saborskim klupama. Pregovori unutar stranaka koalicije te žestoka sukobljavanja ministarstava okončana su maratonskom sjednicom Vlade na kojoj je usvojen proračun za 2000. godinu.
Proračun će biti prvi ozbiljni test
Za očekivati je objavu slične vijesti, najkasnije u ožujku sljedeće godine, samo što će brojevi biti višestruko veći. Usvajanje proračuna za 2016. bit će prvi ozbiljni test moguće nove vladajuće koalicije ili manjinske vlade s podrškom nekih klubova zastupnika u Saboru.
Hrvatska je u Proceduri smanjenja deficita na 2,7 posto BDP-a. Umjesto da vodi kampanju, vrijeme je da Most pokaže svoju navodnu želju za fiskalnom konsolidacijom i reformama.
Zbog toga je nužno da Most s obje koalicije najprije raspravi osnove proračuna, pogotovo jer je Hrvatska u Proceduri prekomjernog deficita kojom se obvezala smanjiti isti na 2,7 posto BDP-a do kraja 2016. Tako zadan okvir bitno smanjuje manevarske mogućnosti buduće vlade te pregovori koji su vođeni u utorak izgledaju kao razgovor o boji zidova ili uzorku tapeta u kući u kojoj nema vode, struje i grijanja. Prijedlog Mosta o smanjenju ili ukidanju poreza na dividendu u 2016. godini sigurno ne može biti prihvaćen jer svako smanjenje poreznih prihoda udaljava Hrvatsku od fiskalne konsolidacije.
Ružmarin, snjegovi i šaš
Samo cjelovita rasprava o prihodovnoj i rashodovnoj strani proračuna može dati suglasje potrebno za vođenje smislene koalicijske politike. Postizborni pregovori o formiranju moguće vladajuće koalicije nisu predizborna kampanja te je krajnje vrijeme da Most pokaže svoju navodnu želju za fiskalnom odgovornošću.
Najbolji način je prezentiranje osnovnih naznaka prijedloga proračuna za 2016. koje će natjerati obje velike koalicije na jasno izjašnjavanje bez ikakva izmotavanja. Ako Most nema takav prijedlog ili ga nije u stanju izraditi, onda su ovo pregovori koje će uskoro pokriti ružmarin, snjegovi i šaš, a Most će se podijeliti po svojim crven-bijeli-plavi dijelovima koji će u konačnici dati prevagu do sada vladajućoj koaliciji. Drukčije opcije su sada manje izgledne.
U okviru prijedloga proračuna sudionici pregovora moraju se izjasniti i o sporazumu sindikata i Vlade iz 2009. odnosno 2011. godine o povećanju osnovice plaća za 6 posto ako rast BDP-a u dva uzastopna kvartala bude veći od prosječnih 2 posto.
Veći fiskalni kapacitet
Isto se odnosi na 240.000 zaposlenih te je mogući trošak za državni proračun neostvarivih 1,8 milijardi kuna. Povećanje fiskalnog kapaciteta moguće je konačnim uvođenjem poreza na nekretnine, ali je puno važnije osjetno povećati do sada zanemarene prihode od naknada za koncesije, koji se dijele između državnog proračuna i proračuna županija, gradova i općina.
Tako je Ina u prošlih jedanaest godina, od kada je u djelomičnom vlasništvu MOL-a, uplatila jedva 180 milijuna američkih dolara na ime koncesijske naknade za crpljenje nafte i plina. Kada bi se na Inu primijenio koncesijski model koji je vlada odredila za istraživanja u jadranskom podmorju, naknada samo za crpljenje nafte trebala bi iznositi 1,855 milijardi dolara. Znači, suprotno ustavnim odredbama i zdravom razumu, Hrvatska je praktički darovala svoje prirodno bogatstvo mađarskom MOL-u.
Trenutačna (ne)očekivana zavrzlama s kamatnim stopama na kredite u CHF koji trebaju biti pretvoreni u kredite u eurima pokazala je sav sjaj i bijedu hrvatskog bankarskog tržišta.
Uvjetovana prodaja preostalog udjela nakon koje bi Hrvatska zadržala 25 posto +1 dionicu Ine uz promjenu koncesijskog ugovora i naplatu barem dijela nenaplaćenih koncesijskih naknada je ponuda koju MOL sigurno neće moći odbiti. Ovakav scenarij djelomično je neprovediv s jednom od velikih stranaka zbog njenih bogatih i sadržajnih povijesnih veza koje nisu nikada do kraja prekinute. Trenutačna (ne)očekivana zavrzlama s kamatnim stopama na kredite u CHF koji trebaju biti pretvoreni u kredite u eurima pokazala je sav sjaj i bijedu hrvatskog bankarskog tržišta.
Malo volje i hrabrosti
Do jučer su profesionalni branitelji bankarskih profita naricali nad ogromnim gubicima banaka i poskupljenjem kredita za sve nas koji nismo imali kredit u CHF, a onda je najmanje trećina dužnika dobila obračune kojima je njihov dug prema bankama porastao zbog primjene kamatne stope koju nitko ne može provjeriti ni objasniti. Most ima priliku da umjesto neozbiljnog prijedloga o ukidanju valutne klauzule stavi na pregovarački stol jedinu svetu kravu hrvatskog puta iz socijalizma u kapitalizam: kamatne stope banaka koje posluju u Hrvatskoj.
Budući da je više nego sigurno da hrvatska država nije nastala zbog “stabilnosti bankarskog sustava” i da takozvana stabilnost ne može sama sebi biti svrha, potrebno je zajedničkim djelovanjem buduće vlade i HNB-a stabilnost pretočiti u realni gospodarski sektor. Modela, primjera i politika nikada nije manjkalo, nedostajalo je samo malo volje i nešto hrabrosti.
Kako bi HNB dodatno pojačao svoj neovisni položaj te dobio poticaj za djelovanje i rad potrebno je promijeniti članak 2. Zakona o HNB-u te kao njegov cilj osim stabilnosti cijena postaviti i ostvarenje pune zaposlenosti. HAC i njegove kreditne obveze su najveći balast državnog proračuna koji može biti uklonjen relativno jednostavnim političkim odlukama. Most je zagovornik uvođenja vinjeta i treba inzistirati na takovom modelu koji omogućuje HAC-u samostalnu otplatu reprogramiranih kreditnih obveza.
Sve promjene u rasnom i etničkom sastavu stanovništva EU prelijevat će se po zakonu spojenih posuda između različitih država bez obzira na ksenofobične i rasističke ispade pojedinih vlada u pokušaju obnove križarskih ratova.
Sveprisutna izbjeglička kriza
I za kraj ovog kratkog pregleda najvažnijih točaka pregovora ostaje sveprisutna izbjeglička kriza. Hrvatska treba novu useljeničku politiku zbog dugoročno negativnih demografskih trendova i opstojnosti društvenog i socijalnog modela. Terorizam nije nastao jučer i neće prestati sutra te nije argument vrijedan ozbiljne rasprave o imigrantskoj politici.
Sve promjene u rasnom i etničkom sastavu stanovništva EU prelijevat će se po zakonu spojenih posuda između različitih država bez obzira na ksenofobične i rasističke ispade pojedinih vlada u pokušaju obnove križarskih ratova. U Hrvatskoj je na tržištu najmanje 25.000 stanova koji nemaju kupca. EU će raspolagati enormnim sredstvima i fondovima koji će biti namijenjeni integraciji izbjeglica. Ako Most kao skup pojedinaca različitih ideoloških predznaka želi stvoriti uvjete za gospodarski rast i razvoj, onda će ne samo podržati nego i potaknuti usvajanje nove politike useljavanja.
Izgledi nisu naročiti
Naredna tri tjedna do konstituiranja Sabora trebala bi biti Mostu dostatna za odabir partnera, ali i velikima za odluku kakav i koliki Most zapravo žele. Ako sve i završi novim izborima, demokracija je u Hrvatskoj upisala novi bod. Kao i 2000. godine kada je zauvijek prekinut monoteizam u političkom životu, sada su veliki otkrili da njihove šlep službe ne mogu voziti baš sve male, a ambicija uspješnih malih je da jednog dana postanu veliki.
Most je svoju šansu dobio, izgledi za uspjeh projekta nisu naročiti, a moguće sudjelovanje u izvršnoj vlasti završit će debaklom i podjelom bez obzira koju stranu odabrao. Podrška manjinskoj vladi može ih održati na okupu i stvoriti uvjete za eventualnu gradnju stranke. Ako se i sada raziđu ispunili su barem dio želja svojih birača, za ključnu promjenu izbornog sustava ionako nikada nisu imali dovoljno snage.
Komentar je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 21. studenog 2015.