Zašto Putin stvara obavještajnu superagenciju (KGB na steroidima) i zašto mu to nije baš pametno

Zapad je zabrinut zbog MGB-a koji će imati neviđene ovlasti

Russian President Vladimir Putin visits the KamAZ vehicle plant in Naberezhnye Chelny, in the Russia's region of Tatarstan, about 700 kilometers (450 miles) east of Moscow, on February 12, 2016. AFP PHOTO / POOL / ALEXANDER ZEMLIANICHENKO / AFP PHOTO / POOL / ALEXANDER ZEMLIANICHENKO
FOTO: AFP/AFP

Dobroupućeni ruski mediji javljaju kako Vladimir Putin svoje obavještajne službe planira spojiti u jedinstvenu obavještajnu superagenciju, što pak u prijevodu znači da ponovno planira uvesti ozloglašeni KGB, piše Vox. Pokažu li se ti navodi istinitima, to, s jedne strane, znači da se Putin jako boji za svoju bududućnost dok oni, s druge, pokazuju njegovo dramatično nerazumijevanje rizika tog poteza.

Dokaza da se ta, ili neka slična mjera, planira u posljednje je vrijeme sve više. Federalna sigurnosna služba (FSB), agencija koja će najvjerojatnije voditi glavnu riječ unutar Putinove nove jedinstvene obavještajne agencije, ponaša se neočekivano uvjereno – uhićuje čak i vodeće ljude drugih tajnih službi. Aleksander Bastrikin, glavni ruski istražitelj, koji se usprotivio Putinovom planu, ostat će najvjerojatnije bez posla.

Ujedinjenje ruskih obavještajnih agencija

Osim toga, ova planirana mjera važna je za sve očitiji pomak Rusije prema autoritarnom sustavu. Posljednji put kad se osnivanje te velike obavještajne agencije spominjalo, a to je bilo 2012. godine, govorilo se o tome paralelno uz ideju osnivanja Nacionalne garde koja bi trebala kontrolirati ulice.

Putin je tad odustao od obje ideje. A onda je u travnju ove godine neočekivano najavio osnivanje Nacionalne garde, organizacije koja će okupljati 200.000 specijalaca i još toliko zaštitara. Voditi bi je trebao general Viktor Zolotov, jedan od Putinovih najodanijih ljudi, a Garda bi potpuno funkcionalna trebala postati unutar godine dana. U tom će se vremenskom roku 400.000 pripadnika Putinovih specijalnih sigurnosnih snaga rasporediti diljem zemlje i biti spremni reagirati na bilo kakav oblik prosvjeda.

A nezavisni komentatori i ljudi iz opozicije sad misle da će se dogoditi i ujedinjenje ruskih obavještajnih agencija. Osim toga, njihovoj tezi u prilog ide i činjenica da je Putinov glasnogovornik odbio isključiti takvu ideju kad mu se za to ukazala prilika.

Odgovorni samo jednom čovjeku

U novoj obavještanoj agenciji trebali bi se tako naći već spomenuti FSB, zatim SRV i FSO – agencije usporedive s FBI-jem, CIA-om i američkom Tajnom službom. A ta superagencija nosila bi naziv Ministarstvo državne sigurnosti (MGB). Iz nje bi bile isključena jedino vojna obavještajna agencija, no MGB bi i dalje imao iste ovlasti kao i nekadašnji KGB.

Zapravo, MGB se nekad zvala služba iz koje se tada kasnije razbio KGB, a radilo se o Staljinovoj tajnoj policiji, jednako strašnoj i okrutnoj poput KGB-a, koja je operirala između 1946. i 1953. godine.

Novo rusko ministarstvo trebalo bi se tako baviti svime od međunarodne špijunaže do gušenja opozicije u zemlji. A da stvar bude gora, radilo bi to bez velikog nadzora s obzirom na to da bi bilo odgovorno samo jednom čovjeku – ruskom predsjedniku.

Zašto Putin MGB vidi kao idealno rješenje

Iz Putinove perspektive to predstavlja uspjeh na nekoliko razina, sve sigurnosne agencije bile bi pod jednim čovjekom. Problematično mu je što se djelokruzi pojedinih agencija prilično preklapaju. No, još je važnije to što se Putin već neko vrijeme pokušava riješiti elite pomoću koje, kao na nekom dvoru, kontrolira zemlju. Čini se da je izgubio povjerenje u svoje elite pa je stoga vlast odlučio podijeliti među malobrojnim ljudima kojima bezuvjetno vjeruje.

MGB postao bi tako ujedno i moćni alat za kontrolu tih elita s kojima zasad još dijeli vlast. Uvođenje novog ministarstva, uvjeren je, onemogućilo bi već u samom startu pokušaje državnog udara ili urote drugih vrsta. Putinovo novo ministarstvo vodilo bi, naime, glavnu riječ kad je u pitanju istraživanje korupcije ili gospodarskog komentara, a upravo su to područja kojima se Kremlj posljednje vrijeme koristi kad god nekoga želi zastrašiti ili eliminirati.

Blaga panika na Zapadu

Treća stvar, MGB bi Rusima omogućio još intenzivnije i agresivnije špijuniranje izvan granica vlastite zemlje. SVR i FSB trenutačno špijuniraju internet, no spomenute agencije kao i FSO usto vode i vlastite operacije. Da ih se sve dovede pod isti krov omogućio bi im se još efikasniji rad. Recimo, kad su Rusi hakirali Demokratsku stranku, bilo je očito da su se vodile dvije odvojene operacije što bi se u budućnosti spajanjem agencija spriječilo, piše Vox.

No, vijest o udruživanju ruskih obavještajnih agencija trebala bi alarmirati Zapad s obzirom na to da ruska obavještajna zajednica već i sad nastupa ekstenzivno i agresivno kao u vrijeme Hladnoga rata. Pokrivaju apsolutno sve, od starinskog načina špijuniranja do sofisticiranih hakerskih napada u kojima provaljuju u sustave NATO-a, američkog Državnog tajništva itd.

Činjenica da su ruske obavještajne agencije dosad konkurirale jedna drugoj, odnosno odrađivale dvostruki posao bila je jedina dobra vijest za Zapad.

Nekoliko problema za Putina

Putin se već godinama trudi poboljšati efikasnost i lojalnog svog obavještajnog aparata. Ironija u cijeloj toj priči je stoga ta da bi pokretanje MGB-a, zapravo, moglo samo pogroštati stvari u njegovom glomaznom i korumpiranom obavještajnom sustavu.

Otvorit će se, naime, veći prostor za otvorene ratove među pojedinim sastavnicama novog ministarstva budući da će se sve dosadašnje agencije odjednom morati boriti za svoj budžet unutar iste kuće, što dosad nije bio slučaj. A tu je i problem korupcije koju će biti teže kontrolirati. Svi dosadšanji slučajevi u kojima je uhićen neki korumpirani agent vodili su se izvan agencije kojoj je pripadao. Prema ovom planu, takvih agencija više ne bi bilo.

Na kraju krajeva, bez ikakve mogućnosti vanjskog nadzora, Putin bi mogao stvoriti agenciju koja bi naposljetku mogla u pitanje dovesti i njegovu ulogu totalitanog vladara. Putin je očito opsjednut idejom da bi se politička elita mogla okrenuti protiv njega, u Moskvi se o tome priča već neko vrijeme, pa je logično što spas vidi u MGB-u i Nacionalnoj gardi.

MGB bi mogao postati utjecajniji od Putina

Pa ipak, stari je sustav pretpostavljao da je za državni udar potrebno udruživanje mnogih različitih grupa. No, Putin ovim potezom, dosta ironično, prvi put stvara jedinstvenu agenciju koja bi mogla imati dovoljno moći da ga skine s vlasti.

Dobro, takav razvoj situacije malo je vjerojatan, ali postoji još jedan način na koji bi MGB mogao ograničiti Putinovu vlast. Materijal koji dobiva već je ionako prilično politiziran, iskompiliran tako da ga udovolji. U Rusiji ne postoji institucija parlamentarnog nadzora predsjednika, čak niti neki neovisni savjetnik koji bi predsjednika upozorava u slučajevima kad smatra da su informacije kojima raspolaže nepotpune ili pristrane.

Zasad, zahvaljujući heterogenom obavještajnom sustavu, ruski predsjednik još uvijek dobiva različite perspektive istog problema. A što će Putin više ovisiti o jednoj agenciji, to će se osjećati sigurnijim donositi odluke – no, one bi se sve uskoro mogle temeljiti na onome što mu MGB kaže. Na kraju, predstavljati moć iza trona jednako je dobro kao i biti na tronu.