Velika analiza NYT-a: Zašto Rusija, unatoč golemom policijskom i obavještajnom aparatu, nije spriječila teroristički napad u Moskvi
Razlog neuspjeha vjerojatno leži u kombinaciji faktora. Stručnjaci analiziraju što stoji iza njih
Američko veleposlanstvo u Moskvi objavilo je javno upozorenje nekoliko dana uoči napada ekstremista na rusku koncertnu dvoranu, što je do sada činilo vrlo rijetko. Dan prije te objave, lokalni ured CIA-e poslao je i privatno upozorenje ruskim dužnosnicima koje je uključivalo barem jedan dodatni detalj – da je riječ o napadu iza kojeg će stajati ogranak Islamske države poznat kao ISIS-K, podružnica Islamske države u Afganistanu.
Američke obavještajne službe pomno su pratile skupinu i vjerovale da je prijetnja vjerodostojna. Tih nekoliko dana uoči napada, ruski predsjednik Vladimir Putin omalovažavao je upozorenja, nazivajući ih “otvorenom ucjenom” i pokušajima “zastrašivanja i destabiliziranja ruskog društva”.
I ruske obavještajne službe slutile su napad
Tri dana nakon Putinovih izjava, prošlog petka, naoružani napadači upali su u dvoranu Crocus u blizini Moskve i ubili najmanje 143 osobe, što je najsmrtonosniji napad u Rusiji u posljednja dva desetljeća. ISIS je ubrzo preuzeo odgovornost. Objavili su niz izjava, praćenih fotografijama i propagandnim snimkama.
Golemi sigurnosni propust bio je posebice iznenađujući s obzirom na to da je i ruski sigurnosni establišment također izvijestio o prijetnji danima prije masakra.
Interna ruska obavještajna izvješća koja su najvjerojatnije kružila najvišim razinama vlasti posebno su upozorila na povećanu vjerojatnost napada u režiji etničkih Tadžika, koje je radikalizirao ISIS-K, prema informacijama do kojih je došao Dossier Center, londonska istraživačka organizacija, i pregledao The New York Times. Rusija je četvoricu napadača, koje sumnjiče da stoje iza napada, identificirala kao Tadžikistance.
Kako je policijski aparat mogao toliko zakazati?
Putin i njegovi podanici sada krivca traže u Ukrajini, pokušavajući skrenuti pozornost s glavnog pitanja – kako golemi ruski obavještajni i policijski aparati, unatoč značajnim upozorenjima, nisu uspjeli spriječiti jedan od najvećih terorističkih napada u zemlji u gotovo četvrt stoljeća Putinove vlasti?
Potpuna slika još uvijek nije jasna. No, američki i europski dužnosnici, kao i međunarodni stručnjaci za sigurnost i protuterorizam, naglašavaju da je čak i u najboljim okolnostima, uz vrlo specifične informacije i dobro uigrane sigurnosne službe, teško prekinuti tajne međunarodne terorističke zavjere.
Kombinacija više faktora
Isti stručnjaci smatraju kako je neuspjeh sprječavanja napada najvjerojatnije rezultat kombinacije čimbenika. Najvažniji od njih je vjerojatno duboka razina nepovjerenja, kako unutar ruskog sigurnosnog establišmenta, tako i u njegovim odnosima s drugim globalnim obavještajnim agencijama.
Ti čimbenici također ukazuju da je Putin preoteo domaći sigurnosni aparat za sve šire političke udare kod kuće, kao i njegovu fokusiranost na križarski rat protiv Ukrajine i Zapada.
Andrei Soldatov, stručnjak za ruske obavještajne službe, naglasio je kako je potrebno imati povjerenje u domaće agencije i agencije drugih zemalja. “Ako ih nemate, tu je vaš problem. Kako biste mogli spriječiti terorističke napade, morate imati stvarno dobar i učinkovit sustav razmjene i prikupljanja obavještajnih podataka”, rekao je Soldatov.
Proširio je poimanje ekstremista
Putin je svoju definiciju ekstremista počeo širiti i prije nego što je krenuo u invaziju na Ukrajinu 2022. godine. Druga služba, agencija koja je ogranak Federalne sigurnosne službe (FSB) i primarno odgovorna za borbu protiv terorizma u Rusiji, nekoć se fokusirala samo na islamističke ekstremiste, skupine ubojica i domaće neonacističke skupine.
No, kako je ruski predsjednik pooštravao politički obračun kod kuće, njegov popis meta se naglo povećao i uključio oporbene ličnosti poput Alekseja Navaljnog, koji je prošlog mjeseca umro u arktičkom zatvoru, te njegove pristaše. Na popisu su i LGBTQ aktivisti za ljudska prava, Jehovini svjedoci, mirovni aktivisti, te drugi kritičari Kremlja.
Agencije gube fokus
Broj organizacija s popisa povezanih s islamizmom konstantno se smanjuje od 2013. godine, a istovremeno su dodane stotine organizacija povezanih s Jehovinim svjedocima, najnovijom metom u Rusiji. Stručnjaci za sigurnost rekli su da se takvim širenjem fokusa nepotrebno troše resursi i skreće pozornost.
Mark Galeotti, stručnjak za ruske sigurnosne operacije i viši suradnik na Royal United Services Institute u Londonu, kaže da je FSB postao “politička policija” te da kao takva reflektira zabrinutost Kremlja. “Vlast se trenutno bavi političkim neistomišljenicima i ukrajinskim sabotažama, pa su oni prioriteti FSB-a”, kaže Galeotti. Drugi europski sigurnosni stručnjak kaže da je FSB pratio “fiktivne, a ne stvarne prijetnje”.
Zamor od ‘posebnog opreza’ za izbore
Ipak, američki i europski dužnosnici tvrde da ruski dužnosnici koji prate islamističke ekstremiste imaju vlastitu jedinicu unutar Druge službe, koja je, unatoč ratu protiv Ukrajine, i dalje izdašno financirana.
Neuspjeh u sprječavanju napada vjerojatno je rezultat kombinacije drugih čimbenika, poput zamora. Sigurnosne službe vjerojatno su i posljednje vrijeme bile izrazito fokusirane na predsjedničke izbore u Rusiji, smatra europski sigurnosni dužnosnik koji prati aktivnosti ruskih obavještajnih službi, a progovorio je za New York Times pod uvjetom anonimnosti.
Ruske vlasti su reagirale, barem u početku
Sigurnosni stručnjaci navode i kako postoje dokazi da su ruske vlasti reagirale na upozorenja ovog mjeseca, barem u početku. Dan nakon što je CIA izdala svoje privatno upozorenje Rusima, FSB je objavio da je ubio dvojicu Kazahstanaca jugozapadno od Moskve prilikom sprječavanja napada ISIS-K na sinagogu. Američki dužnosnici smatrali su da je racija možda znak da ruske vlasti kreću u akciju.
Iosif Prigožin, poznati ruski glazbeni producent, prisjetio se da su on i njegova supruga, ruska pop zvijezda Valerija, koji su ovog mjeseca nastupili u Crocus City Hallu, početkom ožujka primijetili kako tamo vladaju pojačane mjere sigurnosti. Zaštitari su provjeravali torbe i kutije s kozmetikom, “a poduzeli su i druge mjere koje ondje prije nije vidio”, rekao je Prigožin.
“Čak sam nazvao generalnog direktora i pitao ga što se događa. Mislio sam da očekuje posebne goste. Rekao mi je: ‘Iosife, reći ću ti kasnije’, ali mi ništa nije rekao preko telefona. Rekao mi je samo kako je to neophodno – i to je to”, ispričao je Prigožin.
Osoblje je upozoreno na mogućnost napada
Otprilike u isto vrijeme na mogućnost terorističkog napada upozoreno je i osoblje dvorane. Dane su im i upute što učiniti u takvom slučaju, rekao je u intervjuu na YouTubeu Islam Khalilov, 15-godišnji učenik koji je radio na garderobi u noći napada.
Jedan od Putinovih omiljenih pjevača, Grigorij Leps, tamo je nastupao 8. ožujka. Šaman, prokremaljski pjevač kojem je zbog ratne tematike u pjesmama eksplodirala popularnost, u Crocus dvorani trebao je nastupati dan kasnije.
No, pojačano osiguranje nije uspjelo otkriti jednog od napadača, Shamsidina Faridunija. Zaposlenici dvorane, u izjavama za ruske medije, prisjetili su se da su vidjeli Faridunija na lokaciji 7. ožujka. Njegova fotografija u svijetlosmeđem kaputu, čiju je autentičnost potvrdio The Times, kružila je ruskim tiskom.
Rusi su se opustili nakon 48 sati?
Direktor FSB-a Aleksandr V. Bortnikov rekao je u utorak da su informacije koje su Sjedinjene Države pružile bile “općenite prirode”. “Reagirali smo na ovu informaciju, naravno, i poduzeli odgovarajuće mjere”, rekao je Bortnikov, pa istaknuo kako radnje koje je poduzeo FSB nisu potvrdile da doista postoji prijetnja od napada.
U svom javnom upozorenju, američko veleposlanstvo je reklo da je opasnost od napada na koncertnu dvoranu u Moskvi povećana sljedećih 48 sati. Američki dužnosnici smatraju da su ruske vlasti reagirale žustro tijekom 48-satnog razdoblja nakon objave upozorenja, ali i da su kasnije postale opuštenije i nepovjerljivije kada do napada nije došlo.
Za sada nije jasno jesu li američke obavještajne službe pogriješile tajming napada ili su ekstremisti odgodili svoj plan nakon što su vidjeli pojačane mjere osiguranja.
Veliki obavještajni neuspjeh s razornim posljedicama
Sljedećih dana, interna ruska obavještajna izvješća posebno su upozorila na prijetnju koju Rusiji predstavljaju Tadžikistanci, koje je radikalizirao ISIS-K. Dossier Center kaže da su ta izvješća stigla i do Ruskog vijeća za nacionalnu sigurnost. Izvješća su ukazivala na umiješanost Tadžikistanaca u spriječene zavjere u Europi i napade u Iranu i Istanbulu posljednjih mjeseci, no ne spominju se upozorenja Zapada, niti mogući napad u Moskvi.
Skepsa da će se napad dogoditi je rasla unutar ruske vlade, pa se Putin osjećao dovoljno slobodnim da ismijava javna upozorenja tijekom govora najvišim časnicima FSB-a. Ni taj put nije propustio priliku da napadne Zapad.
Budući da FSB, kao i Putin, gledaju na svijet kroz prizmu da SAD želi pobijediti Rusiju, sve informacije koje nisu u skladu s tim okvirom lako se odbacuju. Ta je dinamika mogla rezultirati obavještajnim neuspjehom, koji je doveo do razornih posljedica”, rekla je Andrea Kendall-Taylor, viša suradnica u Centru za novu američku sigurnost.
SAD je morao obavijestiti Rusiju
CIA se prilikom upozorenja Rusima držala smjernica iz 2015. godine, poznatih kao direktive o “dužnosti upozorenja”, koje zahtijevaju od obavještajnih službi da obavijeste “Amerikance i osobe izvan SAD-a o konkretnim prijetnjama usmjerenim na “ubojstvo, teške tjelesne ozljede i otmicu”.
Takve obavijesti su relativno rijetke, ali SAD ih je obvezan izdati čak i protivnicima. Isto je SAD učinio i s talibanima u Afganistanu i s iranskom vladom prošle godine. Upozorenja se obično ne objavljuju osim ako američke vlasti misle da bi prijetnja mogla utjecati na američke građane, što je bio slučaj u Moskvi.
Putin je 2017. i 2019. godine zahvalio američkoj vladi na pružanju informacija koje su pomogle Rusiji da spriječi terorističke napade u Sankt Peterburgu. No, analitičari kažu da bi slična gesta bila nemoguća u oštrom okruženju koje je stvoreno nakon invazije na Ukrajinu.
SAD je vrlo pažljivo pratio ISIS-K
Visoki dužnosnici tvrde da su američki obavještajci vrlo pažljivo pratili aktivnosti ISIS-K. Tijekom praćenja, koje je uključivalo elektroničko presretanje, doušnike i druga sredstva, američki su operativci prikupili prilično specifične informacije o uroti u Moskvi, rekli su dužnosnici.
Stručnjaci kažu da su ruske obavještajne službe tradicionalno bile fokusirane na domaće terorističke prijetnje koje dolaze od separatističkih i vjerskih ekstremističkih skupina u ruskoj regiji Sjevernog Kavkaza.
Veliki teroristički napadi na ruskom tlu koji se pripisuju međunarodnim skupinama poput Islamske države ili Al Kaide bili su rijetki, a ruske sigurnosne službe imaju manje iskustva u praćenju tih prijetnji. Istovremeno su i manje vješte u probijanju srednjoazijskih ekstremističkih ćelija.
SAD je ponudio minimalne informacije
Suparnički odnos između Washingtona i Moskve spriječio je američke dužnosnike da podijele detaljnije informacije o mogućem napadu, izvan onoga što je bilo minimalno potrebno, iz straha da bi ruske vlasti mogle saznati njihove obavještajne izvore ili metode.
Nekoliko dana nakon napada, Moskva je optužila Washington da se njihovo upozorenje treba tretirati kao dokaz mogućeg američkog sudjelovanja. Bortnikov, direktor FSB-a, rekao je u utorak da islamistički ekstremisti nisu mogli sami izvesti napad. Okrivio je, između ostalih, i SAD.