Zbog jednog dubioznog zakona prosvjedovalo je 300.000 Rumunja, a ovo su najvažnije stvari o tome

Vlada je dekriminalizirala zloupotrebu položaja do određene cifre

Romanian riot police stand guard as people demonstrate against controversial decrees to pardon corrupt politicians and decriminalize other offenses in front of the government headquarters in Bucharest, on February 1, 2017. 
At least 200,000 people hit the streets across Romania on February 1, 2017 for anti-government protests, the largest since communism fell in 1989, media reports said. / AFP PHOTO / DANIEL MIHAILESCU
FOTO: AFP

Politička kriza koja u posljednje vrijeme potresa Rumunjsku posljednjih se dana dodatno produbila nakon najmasovnijih protesta u zemlji još od pada komunizma. Proteste je izazvala nenadana promjena kaznenog zakona koja podriva antikorupcijsku akciju koja traje već više od četiri godine, piše Bloomberg.

U gradovima diljem zemlje u srijedu na iznimno niskim temperaturama prosvjedovalo je najmanje 300.000 ljudi. Samo se u Bukureštu okupilo 150.000 tisuća građana. Ministar gospodarstva i trgovine Florin Jianu nakon prosvjeda podnio je ostavku napisavši na svom Facebooku kako je to “jedina etična stvar koju može napraviti”. Ovo je kratki pregled slučaja.

1. Zašto su prosvjednici na ulicama?

Vlada premijera Sorina Grindeanua izdala je hitan dekret kojim je dekriminilizirala zloupotrebu položaja koja izazove štetu manju od 200.000 rumunjskih leia (330.800 kuna). Uz to, neće se procesuirati državni dužnosnici koji zloupotrebe položaj u odnosu na nacrte ili izglasavanje zakona. Vlada je odobrila i zakon kojim će se ljudi koji služe zatvorske kazne manje od pet godina pomilovati, doduše, bez silovatelja i zatvorenika koji su ponovili zločine.

2. Zašto bi to vlada učinila?

Ministar pravosuđa Florin Iordache kaže da će nove mjere smanjiti prenapučenost zatvora, zbog kojih je Rumunjska suočena s kaznama europskog suda za ljudska prava. Prosvjednici potez vide kao čin pomilovanja korumpiranih političara i zaštite onih koji su na slobodi, poput, na primjer, vođe vladajućih socijaldemokrata Liviua Dragnea kojemu se sudi upravo zbog zloupotrebe položaja.

3. Koliki je rumunjski problem s korupcijom?

Rumunjska je četvrta najgora članica po pitanju korupcije u EU prema Tranparency Internationalu, no zemlja posljednjih godina provodi dosta temeljitu čistku po pitanu korupcije. U inicijativi, sličnoj “Čistim rukama” u Italiji devedesetih, u koruptivnim radnja uhvaćeno je 5.000 dužnosnika, sve u periodu od 2012. naovamo. Ukupna šteta svih slučajeva premašuje milijardu eura.

4. Kako je vlast odgovorila na prosjvede?

Usprkos prosvjedima Iordache stoji uz promjene zakona, tvrdeći da je na vladi i parlamentu da zakone donosi, a na tužiteljima da ih provode. Iz vlade je otišao samo spomenuti ministar Jianu. Predsjednik Klaus Iohannis od vlade traži da promjeni kurs i zahtjeva referendum.

5. Kako reagiraju tržišta?

Otkako je započela antikorupcijska akcija lei je oslabio u odnosu na euro. Rumunjska je ekonomija jedna od bržerastućih u EU, uglavnom zbog vladine slobodnije fiskalne politike.

6. Je li ovo još jedan populistički ustanak?

Ne baš. Populizam je u Rumunjskoj zapravo došao iz smjera vladajućih, i to u vidu poreznih olakšica i povećanja plaća u javnom sektoru koje su osvojile glasače. Trijumf je socijaldemokrate ohrabrio da testiraju granice svoje moći, kao što to čine vlade u Rumunjskoj i Mađarskoj.