Zbog ruskih vojnih intervencija samo mali korak je potreban da rat u Siriji eskalira u sukob svjetskih razmjera

Situacija bi se mogla zakomplicirati u sučaju sukoba Rusije i Turske

Syrian children walk on rubble after their building partially collapsed following a reported airstrike by government forces on a rebel held area of the northern Syrian city of Aleppo on April 19, 2015. AFP PHOTO / KARAM AL-MASRI
FOTO: AFP

Dinamika sirijskog građanskog rata koji traje od ožujka 2011. drastično se promijenila prošlog tjedna kada su ruski ratni zrakoplovi počeli s bombardiranjem pobunjenika protiv sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, a sve pod krinkom bombardiranja ISIS-a.

Upravo tim događajem rat u Siriji je dosegao jednu višu razinu, sada to više nije samo rat između sirijskih pobunjenika, već rat zapadnih velesila, kao što su SAD i Rusija. “Sada smo krenuli korak dalje u indirektnom ratu u kojem Amerikanci i Europljani naoružavaju jednu stranu, a Rusi drugu… Rusi se sada direktno bore protiv zapadnih velesila,” napisao je Ian Bremmer, predsjednik Euroazijske grupe u e-mailu za Business Insider. “Opasnost je sve veća što idemo dalje,” dodao je Bremmer.

Rusko-američke tenzije

US President Barack Obama and Russia's President Vladimir Putin leave after posing for a photo ahead of a bilateral meeting on the sidelines of the 70th session of the UN General Assembly at the United Nations headquarters on September 28, 2015 in New York. AFP PHOTO/MANDEL NGAN
SAD i Rusija su u indirektnom sukobu koji se sve više zahuktava na sirijskom tlu AFP

Ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Barack Obama navodno su se složili oko potrebe i načina borbe protiv sve jače Islamske države, te dogovorili komunikaciju među svojim vojskama kako bi se spriječio sukob koji bi mogao završiti ratom velikih razmjera i između više država.

Ipak, sirijsko nebo zadnjih je dana puno aviona kojima su mete sirijski pobunjenici kojima pomaže i CIA.

“Američki dužnosnici vjeruju da Rusi direktno i namjerno gađaju pobunjeničke skupine među kojima su i pripadnici CIA-e, jer oni predstavljaju najveću prijetnju Asadu. Na taj način se želi poslati poruka Obaminoj administraciji i učvrstiti Asadova pozicija,” piše cijenjeni Wall Street Journal.

Pojačanje iz Ukrajine

Još 2013. Obama je pripadnike CIA-e poslao na obuku i naoružavanje kako bi otišli u Siriju i borili se Asadova režima na strani sirijskih pobunjenika. Ono što sada radi Rusija suprotno je tome. “Putin je SAD-u zadao najveći udarac još od kraja Hladnog rata,” rekao je Bremmer.

“Putin je zbunio Obamu ističući jaz između politike koju je SAD zagovarao (“Asad mora otići, ISIS mora biti uništen”),” piše Bremmer, dodajući da u tome leži geopolitička praznina koju su Rusi sada, najnovijim razvojem događaja, ispunili.

Prekjučer je dvoje američkih vojnih dužnosnika za CNN izjavilo kako Rusi već planiraju sljedeći potez; veliku ofenzivu kako bi vladine snage u Siriji potukle pobunjenike između gradova Homsa i Idliba.

Prema jučerašnjim informacijama Sirijskog opservatorija za ljudska prava, ruske zračne zračne snage su pokrenule te napade, zajedno s kopnenom akcijom sirijske vojske. Štoviše, nešto kasnije četiri broda ruske mornarice iz Kaspijskog mora ispalila su 26 projektila na položaje Islamske države.

Viši ruski poslanik izjavio je pak da će ruski dobrovoljci koji su brusili svoje borbene vještine u Ukrajini vjerojatno biti premješteni u Siriju da se bore na strani sirijske vlade.

Problemi na turskoj granici

Migrants and refugees wait at Istanbul's Esenler Bus Terminal for buses to the Turkish-Greece border as authorities withholds tickets to Turkish border towns on September 15, 2015 in Istanbul. Over half a million migrants have crossed the European Union's border so far this year, up from 280,000 in 2014, the bloc's Frontex border agency said September 15 -- but warned some people may have been counted twice. AFP PHOTO/YASIN AKGUL
Najveći broj migranata iz Sirije ide upravo u Tursku AFP

“No, osim SAD-a, tu je i Turska, zemlja saveznica NATO-a, koja je na svojim granicama itekako osjetila sirijski rat, obzirom da preko njenih granica milijuni sirijskih izbjeglica bježe iz svoje ratom uništene zemlje,” piše Bremmer.

Ankara je dugo tražila Asadovo odstupanje s vlasti. U tu svrhu, poticali su neke od najmoćnijih pobunjeničkih skupina u sjevernoj Siriji, to su iste one skupine koje Rusija sada tijekom svojih zračnih napada bombardira.

Upravo zbog toga, intervencije iz Moskve povećavaju mogućnost da će Rusija na kraju završiti u direktnom vojnom sukobu s Turskom. Turski dužnosnici su brzo izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog zračnih napada, no tenzije su ponovno porasle tijekom vikenda kada je ruski ratni avion povrijedio zračni prostor nad turskom regijom Hatay.

Američki državni tajnik John Kerry odmah je izrazio zabrinutost zbog takvog razvoja događa.

Rusi neće na sjever Sirije (osim ako ne idu Turci)

Već prvih dana svoje intervencije u Siriji, Rusija je zahtjevala da SAD napusti sirijski zračni prostor kako bi se izbjegle bilo kakve nenamjerne nesreće. SAD je to odbio, ali je pokušao dogovoriti s Rusijom kako izbjeći rizik na područjima u kojima američki i ruski avioni dolaze u kontakt.

Trenutno nema sukoba između turske i ruske vojske, no ako Turska odluči uspostaviti tampon zonu na sjeveru Sirije kako bi zaštitila svoje područje, Rusi će se zasigurno usprotiviti. “Rusi se neće miješati na područje sjevera Sirije,” rekao je Salih Muslim, potpredsjednik kurdske stranke Demokratska unije, u intervjuu koji je dao prošli tjedan za al- Monitor. “Ali ako Turska pokuša intervernirati na tom području, onda hoće,” dodao je Muslim.

Kobna NATO intervencija

“Rusija ima zajednički sporazum sa Sirijom,” pojašnjava Muslim. “Oni će spriječiti tursku intervenciju da obrane sirijsku granicu.”

“Mogućnost da Rusija i Turska završe u izravnom vojnom sukobu je najveća opasnost koja dolazi iz ruske intervencije,” rekao je Bremmer, dodavši da bi tako prisilili NATO da dođe u obranu Turske i sukob bi eskalirao.

“Postoji mnogo razloga za vjerovati u to da će mirnije glave prevladati i da će se tako izbjeći ovakav razvoj događaja,” zaključuje Bremmer dodajući da je ipak bolje ne igrati se s vatrom jer svijetu izmorenom od ratova i kriza zasigurno nije potreban još jedan krvavi sukob koji će završiti najtragičnije za one ni krive ni dužne u cijeloj ovoj zavrzlami, civile.