Zbog tužbi slovenskih ribara pokrenut postupak protiv Hrvatske. Sjetimo se, Plenković je uvjeravao da 'neće biti uspješne'

Nakon što se Hrvatska očituje sud iz Strasbourga provjerit će krše li se ovim ribarima osnovna ljudska prava

28.03.2023., Kranj, Slovenija - Predsjednik Vlade RH Andrej Plenkovic boravio je u radnom posjetu Republici Sloveniji, u Brdu kod Kranja, gdje se sastao s predsjednikom slovenske Vlade Robertom Golobom. Nakon razgovora uslijedila je kratka setnja po imanju Brdo. Photo: Jurica Galoic/PIXSELL
FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu potvrdio je danas da je protiv Hrvatske pokrenuo postupak temeljem tužbi slovenskih ribara iz Piranskog zaljeva. Njihove tužbe su prihvaćene, te se Hrvatska sada na njih mora očitovati. Nakon očitovanja sud će odlučiti krši li Hrvatska slovenskim ribarima konvencijsko pravo koje štiti sve ljude od neosnovanog progona, odnosno zabrane kažnjavanja bez zakona.

Upravo tim načelom slovenski ribari brane se od prekršajnih kazne što ih dobivaju od hrvatske policije zbog ribolova u hrvatskim teritorijalnim vodama. Uvjereni su da su potpuno neosnovane, te se pozivaju na arbitražne odluke o granici u Piranskom zaljevu.

Gdje je granica u Piranskom zaljevu?

Ribari iz Slovenije uvjereni su da su kažnjeni u slovenskom moru, a sve je posljedica različitog tumačenja granice u Piranskom zaljevu. U odluci Europskog suda za ljudska prava da pokrene postupak protiv Hrvatske navedeno je da Slovenija granicu utvrđuje prema rezultatu arbitražnog procesa iz 2017. kojim su dobili dvije trećine zaljeva, a hrvatska jednu trećinu.

Hrvatska strana drži se pak granice utvrđene 2011. budući da ne priznaje arbitražni proces kompromitiran kontaktima slovenskog člana arbitražnog suda i slovenske zastupnice pred sudom iz Ministarstva vanjskih poslova. Hrvatska je zbog toga izašla iz arbitraže i presudu ne priznaje.

Je li kažnjavanje bilo izvjesno?

Trojica slovenskih ribara koji su platili novčane kazne zbog ribarenja u hrvatskim teritorijalnim vodama sada su uspjeli pokrenuti postupak protiv Hrvatske. Tvrde da im je prekršeno pravo iz Članka 7. Konvencije prema kojem ‘nema kazne bez zakona’. Drugim riječima, kažnjavanje nekog postupanja nije bilo jasno predviđeno, niti je bilo izvjesno.

U tom slučaju, smatraju, nisu ni mogli biti proglašeni krivima. Ipak, kazne su im izrečene, te ih oni sada pokušavaju srušiti pred Europskim sudom za ljudska prava.

Čeka se očitovanje Hrvatske

Od Hrvatske se očekuje da objasni imaju li prekršaji za koje su kažnjeni ribari kriminalni karakter za kakav su zajamčene garancije prema Članku 7. Konvencije, odnosno je li se radilo o nedjelima za koja je moralo biti predviđeno da će biti sankcionirana. Osim toga od Hrvatske se očekuje da objasni težinu počinjenih prekršaja, te da precizira gdje su se oni uopće dogodili.

Prije nekoliko dana kada se pojavila informacija da su slovenski ribari tužili Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je kako smatra da ta tužba neće biti uspješna. Predložio je neko ‘pragmatično rješenje’ kojim bi se ‘na džentlmenski način ribare rasteretilo različitih prekršajnih kazni s kojima su suočeni proteklih nekoliko godina’. Detalje nije iznio, dodajući tek da je Zagreb ‘spreman riješiti pitanje granica i razgraničenja na moru na zadovoljstvo obje države’.

U međuvremenu se režim u Piranskom zaljevu i promijenio zbog ulaska Hrvatske u Schengensku zonu, pa se tako prelazak granice više ne kažnjava, no izlov je i dalje zabranjen. Inače, zbog kršenja ljudskih prava država može biti financijski kažnjena.