Napravili smo edukativan kviz za roditelje. Doznajte koliko zapravo znate o dječjoj prehrani

Roditelji imaju puno odgovornosti prema svojoj djeci, a svakako je jedna od njih i uspostaviti zdrav odnos s hranom. Djeca koja imaju problema s hranjenjem u mladoj dobi mogu razviti ozbiljne probleme kasnije kroz život, između ostalog i pretilost. Dječja prehrana, osim što mora biti raznolika, trebala bi biti prilagođena i svakoj dobi. Ovisno o njihovim godinama, djeca moraju unositi i određeni broj kalorija, ali i jesti određeni broj puta u danu. Pritom je važno ne preskakati obroke, već dnevno imati tri veća obroka, uz užinu ili dvije. Moguće je napraviti podjelu u tri skupine – predškolsko razdoblje (od jedne do šest godina), osnovna škola (od sedam do 14 godina) i adolescencija (od 15 do 18 godina).

Nezdrava hrana ne postoji

Uz iznimku alergija i ostalih medicinskih stanja, stručnjaci tvrde da ne postoji nijedna namirnica koju bi trebalo u potpunosti izbaciti iz prehrane. Međutim, potrebno je kontrolirati koliko učestalo se što konzumira, kako bi se spriječili zdravstveni problemi kao što su srčane bolesti, ali i razna mentalna stanja. Primjerice, prehrana bogata hranom i pićima s visokim udjelom šećera je povezana s povećanim rizikom od brojnih bolesti kao što su pretilost, srčane bolesti, psihološki stres te simptomi anksioznosti i depresije. Trebalo bi smanjiti i unos bijelog kruha i brze hrane koji se povezuju s metaboličkim sindromom, ali i soli.

Smanjuju količinu šećera i soli u proizvodima

Istraživanja su pokazala da prosječan dnevni unos soli u Hrvatskoj iznosi 11,6 grama. Kad bi se ta količina smanjila samo za tri grama dnevno, broj infarkata miokarda bi se smanjio za između 1700 i 3500 slučajeva godišnje, a broj moždanih udara za između 2800 i 5500 slučajeva, što bi dovelo do smanjenja broja umrlih za 4000 ljudi godišnje. Trgovački lanac Lidl se obvezao da će u Hrvatskoj do 2025. godine smanjiti udio šećeri i soli na dijelu asortimana vlastitih robnih marki za 20 posto, a naglasak je stavljen na žitarice i pahuljice, kekse i konditorske proizvode, gotova jela, kruh i peciva, mesne prerađevine te grickalice.

Holistički pristupaju ne samo smanjenju udjela šećera i soli, već i zasićenih masnoća, energetske gustoće, aroma, konzervansa i bojila. Uz to, postupno povećavaju udio cjelovitih žitarica i asortiman proizvoda od cjelovitih žitarica vlastite robne marke, kao i udio biljnih izvora proteina, sve u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, točnije njihovim Profilom hranjivih tvari.

U siječnju 2023. godine prestali su pak usmjeravati oglašavanje proizvoda bogatih zasićenim masnoćama, šećerom i soli prema djeci. Umjesto toga, stavljaju naglasak na oglašavanje zdravije i održivije prehrane, a do kraja 2025. godine prodavat će proizvode s dječjim dizajnom na pakiranjima vlastitih robnih marki samo ako ispunjavaju kriterije Svjetske zdravstvene organizacije za zdravu hranu.

Predškolsko razdoblje

Djeca predškolske dobi su u vrlo osjetljivoj poziciji zato što do pete godine prolaze kroz period brzog rasta mišića, tkiva i razvijanja mozga. Njihova prehrana se sastoji od manjih količina hrane bogate svim potrebnim nutrijentima. Kako bi izbjegli anemiju, konstipaciju, manjak vitamina D i razvijanje alergija i intolerancija, njihova prehrana treba biti bogata vitaminima A i D, željezom i kalcijem, ali i proteinima, masnoćama te vlaknima.

Dnevno bi trebali imati tri veća obroka uz dvije do tri užine. Bitno je imati na umu da se potrebe djece predškolske dobi (1-5 godina) bitno mijenjaju. S godinu dana dnevno im treba između 717 i 765 kalorija, a s pet godina kalorijska vrijednost je duplo veća – između 1362 i 1482 kalorije. Ulogu u svemu igra i vrijeme kada djeca jedu, a poželjno je imati raspored kojeg se pridržavate svaki dan, imajući na umu da bi djeca trebala jesti svaka dva do tri sata. Primjerice, doručak u sedam ujutro, zatim užina oko devet i pol, ručak u podne, druga užina oko tri popodne i večera u šest.

Osnovna škola

Školarci se i dalje razvijaju i rastu, ali umjerenijim tempom. Ipak, ovo su godine u kojima se formiraju prehrambene navike, stoga je vrlo bitno postaviti neke granice. Dobar početak je uvijek inzistirati na doručku, za koji bi bilo dobro da uključuje voće, mlijeko, pecivo ili žitarice. Nadalje, svaki obrok bi trebao biti poslužen u mirnom okruženju, što bi primjerice značilo da nema ručka ispred televizije. Djeca ovih godina su spremnija i probati nešto novo, pa je ovo idealno vrijeme za eksperimentiranje.

Uz to, dovoljno su veliki da bi mogli pomoći i u kuhinji, pa se potrudite uključiti ih u proces planiranja i pripremanja svih pet obroka. Tako ćete i vi pružiti dobar primjer te pomoći djeci da stvore zdrav odnos s hranom. Prehrana bi trebala uključivati namirnice iz svih pet kategorija (žitarice, povrće, voće, mliječni proizvodi i bjelančevine), a trebalo bi izbjegavati hranu s visokim postotkom masnoće. Nemojte zaboraviti da su izvor bjelančevina i riba, orašasti plodovi, sjemenke, grašak te grah, koje možete pronaći u Lidlu.

Kasna adolescencija

Oko 50 posto odrasle tjelesne težine nakupi se u kasnoj adolescenciji, kada se ponovno dogodi brzi rast, koji uključuje i razvijanje organa kao što su srce, mozak i jetra, ali i seksualno sazrijevanje. Upravo zbog toga je iznimno važan redovit unos dovoljno kalorija – za djevojčice to je oko 2200 kalorija dnevno, dok se kod dječaka brojka kreće između 2500 i 3000 kalorija.

U ovim godinama djeca vrlo lako padaju pod utjecaj okoline što može dovesti do negativnih posljedica, kao što su iskrivljena slika tijela. Loše prehrambene navike u adolescenciji povećavaju rizik od zdravstvenih komplikacija i kasnije u životu. Prehrana adolescenata bi trebala biti raznolika i bogata ugljikohidratima, masnoćama, vlaknima te bjelančevinama koje su bitne zbog svih procesa rasta koji se odvijaju u ovim godinama.

Provjerite svoje znanje o dječjoj prehrani u našem kvizu!

Sadržaj nastao u suradnji s Lidlom.