Čini se da će nam uskoro svi brendovi naplaćivati povrate. Ovako će izgledati budućnost online kupovine

H&M jedan je od posljednjih brendova koji je u Velikoj Britaniji uveo naplatu povrata robe koji je do sada bio besplatan, prenio je ovog tjedna BBC. U Hrvatskoj su povrat naplaćivali još prošle godine i to po cijeni od 3,99 eura. Povrat nam od prošle godine naplaćuje i Zara po cijeni od 3,95 eura no stvari se mogu besplatno vratiti ako ih fizički odnesete u njihove poslovnice. Asos nam povrat od sredine ove godine naplaćuje 2,95 eura. Answear ima besplatan povrat samo u slučaju da je vrijednost narudžbe bila veća od 50 eura, za manje narudžbe kupac snosi trošak povrata.

Besplatan povrat još uvijek, između ostalih, imaju Reserved, Cos, Arket, Zalando, Mango, i About You. No, pitanje je kad će i oni uvesti naplatu dostave. Razlog tome primarno je taj što će time značajno uštedjeti na dostavnim službama koje su do sada obilazile kupce na kućnim adresama i besplatno prikupljale robu za povrat. No, to će im pomoći i da smanje emisije CO2 čime će se onda moći hvaliti u svojim izvješćima o održivosti, no, još bitnije iako možda uopće ne namjerno, natjerat će kupce da bolje promišljaju o tome što kupuju.

Online trgovine i besplatni povrati stvorili su loše potrošačke navike

Koliko god nam je online trgovina donijela pozitivnih stvari kao što je ušteda na vremenu, bolja preglednost i veći izbor komada, toliko je, s druge strane, negativno utjecala na potrošačke navike općenito. Uvučeni u bespuća artikala navikli smo dodavati komade u virtualne košarice bez razmišljanja i odgovornosti. “Bijeli T-shirt oversized kroja – koju veličinu odabrati? Ma, uzet ću dvije, isprobati i jednostavno vratiti onu koja mi ne odgovara. A možda vratim i obje kad kod kuće zaključim da mi se zapravo uopće ne sviđa taj kroj.”

Tu lakoću online kupovine dodatno smo prigrlili tijekom pandemije. Business of Fashion pisao je prošle godine da su dostavnim službama poput FedExa i UPS-a u tom periodu povrati povećani od šest do deset posto. Količina robe koju kupci vraćaju povećala se jednostavno zato što su više i kupovali. Nakon neizvjesnog pandemijskog perioda stigao je period rata u Ukrajini i problema koji je on donio za cijene energenata, inflacije koja je uslijedila i preuzimanje troškova povrata na sebe za brendove je u svemu tome postao nepotreban teret.

Uvođenje naplate povrata stoga je bio najjednostavniji potez. Time su riješili velik dio financijskog tereta koji su nosili, a i kupce su natjerali da manje vraćaju odjeću i stvaraju im problem gomilanja vraćene robe. Jer brendovi ne osvježe komade koji su vraćeni u besprijekornom stanju i vrate ih u prodaju. Većina ih odlazi na otpad. Business Insider piše da je 2022. godine više od 4 milijarde tona vraćene robe završilo na odlagalištima otpada što je za okoliš mnogo veći problem nego ugljični otisak koji će jedan kombi ostaviti dok prikuplja besplatne povrate po kućama.

Naplata povrata robe ima pozitivan utjecaj na okoliš

Naplata povrata robe dobra je odluka iz više aspekata. Prvi i najvažniji je taj da će kupci promijeniti navike i zamijeniti lakoću neobaveznog dodavanja komada u košaricu s pametnijim promišljanjem o tome treba li im neki komad uopće i što će učiniti s njim ako im ne bude odgovarao, a ne žele platiti povrat. Iako to sigurno nije bila glavna motivacija brendova za uvođenje naplate povrata budući da automatski podrazumijeva manje kupovine, taj utjecaj na nezdrave potrošačke navike zapravo je najveći benefit ovog pokreta.

Druga pozitivna stvar je ta što će se odlukom o uvođenju naplate povrata smanjiti ukupni CO2 otisak nekog brenda. Ljudi će kupovati manje što znači da će se manje proizvoditi, birat će komade pametnije pa će se i manje dostavljati i mnogo rjeđe vraćati roba. Smanjenje proizvodnje i kupovine ključni su za održiviju budućnost modne industrije. Naposljetku, manje povrata znači i manje savršeno dobre odjeće odbačene na otvorena odlagališta otpada koja se često nalaze u siromašnijim zemljama svijeta gdje su regulative o zbrinjavanju otpada minorne na uštrb okoliša i zdravlja ljudi koji ondje stanuju.

Na takvim odlagalištima pojedinim komadima, pogotovo ako su izrađena od sintetičkih vlakana, treba i nekoliko stotina godina da se razgrade, a puno više treba i onima od prirodnih materijala budući da tako nagomilani na odlagalištima nemaju uvjete pogodne za bržu razgradnju. A prema podatcima EU svaki Europljanin ih ondje godišnje pošalje 11 kilograma. Sjetite se toga drugi put kad nešto kupujete online.