Čuveni grof Draskovich tužio Hrvatske šume jer su posjekle hrpu stabala. Izgubio je, iako je vlasnik zemlje na kojoj su rasla

Draskovich u podnesenoj tužbi navodi da je on podnositelj zahtjeva za donošenje rješenja o naknadi, odnosno vraćanju imovine u vlasništvo prijašnjim vlasnicima i njihovim zakonskim nasljednicima, koju im je oduzela jugoslavenska komunistička vlast.

Posječena 1002 metra kubna

Ističe da je Ured državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji izdao rješenje 26. veljače 2019., koje je postalo izvršno 14. kolovoza 2021., a pravomoćno 22. listopada iste godine, prema kojem mu je vraćeno nekoliko oduzetih čestica u Boriku, među kojima je i ona na kojoj su se nalazila posječena stabla.

Naveo je i da Republika Hrvatska i Hrvatske šume, koje su ranije bile vlasnik vraćenih čestica sa šumom, nisu bili u poštenom posjedu od dana kada je pokrenut postupak povrata u zemljišnim knjigama, te da su Hrvatske šume, nakon što je grof podnio zahtjev za naknadu oduzete imovine, trebale provesti reviziju planova sječe i radove u šumi svesti samo na “sanitarnu sječu i uzgojne radove”.

Navodi da je u trenutku donošenja rješenja na jednoj čestici na stovarištu zatečena deponirana drvna masa, a sud je utvrdio kako je bila riječ o količini od 1002,41 metara kubnih. Draskovich smatra da time što je podnio zahtjev za naknadu imovine oduzete u komunizmu ima pravo na povrat te drvne mase, koju su Hrvatske šume posjekle.

Tražio gotovo 70.000 eura

Pozvao se i na Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine u kojem je propisano da se imovina, koja je predmet naknade, daje prijašnjem vlasniku “prema stanju i načinu korištenja u kojem se nalazi u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o utvrđivanju prava vlasništva, bez obzira na način korištenja u kojem se imovina nalazila u trenutku oduzimanja”.

Navodi da ta posječena stabla čine imovinu koja je predmet naknade te traži da mu Hrvatske šume isplate 69.373,71 eura, iznos koji predstavlja dobit od prodaje po odbitku troškova koje je tvrtka imala, uz zatezne kamate koje se zaračunavaju od 21. svibnja 2019., kada je državna tvrtka realizirala dobit.

Hrvatske šume u odgovoru na tužbu navode da su stabla posječena prije donošenja prvostupanjskih rješenja te da su do tog trenutka imale pravo eksploatirati i sjeći stabla u skladu sa zakonskim odredbama koje uređuju pitanje gospodarenja šumama.

‘Stabla ne pripadaju nekretnini’

Državna tvrtka navodi i da stabla nakon sječe više nisu bila dio nekretnine koja je predmet povrata, te da ona više ne “predstavljaju dio te šume niti te nekretnine, već predstavljaju odvojenu stvar”. Iz Hrvatskih šuma ističu i da su do donošenja prvostupanjskih rješenja bili “pošteni i samostalni posjednik tih čestica”.

U odgovoru navode da Draskovich u tužbi piše kako potražuje i naknadu za drvnu masu koja je ostala na stovarištu, te da se time čini “nespornim da su stabla izvezena iz šume i pripremljena za daljnji prijevoz”, a to, tvrde Hrvatske šume, potvrđuje da se radi o “pokretninama koje nisu više dio nekretnine koja je predmet povrata”.

Sud je nakon uvida u sve dokaze odlučio da su Hrvatske šume bile pošteni posjednik sve do donošenja prvostupanjskog rješenja o utvrđivanju prava vlasništva, te da su imale pravo na sječu stabala. Također, Draskovichu sud je naložio da Hrvatskim šumama plati troškove parničnog postupka u iznosu od 9020 eura.

U povrat krenuli 90-ih

Inače, o grofu Draskovichu se zna vrlo malo. Iako je često u Hrvatskoj, osobito u svom dvorcu Veliki Bukovec, prilično uspješno izbjegava medije. Prije nekoliko godina u jednom lokalnom listu izašlo je nekoliko fotografija njegove obitelji dok su obilazili Trakošćan te jedan intervju u magazinu Svijet, u kojem nije puno govorio o sebi.

Zna se da je diplomirao šumarstvo i ekonomiju, da puno vremena provodi u Hrvatskoj, ali se eventualno u mirovini planira trajno preseliti. U povrat oduzetih, kao i ostalih nekretnina, obitelj Drašković krenula je početkom 90-ih.

Dio obitelji iz Austrije na čelu s grofom Karlom Draškovićem i njegovim sinom Nikolausom zatražio je povrat oduzetog. Rat u Hrvatskoj usporio je proces, a nakon 1997., kada je donesen Zakon o naknadi za oduzetu imovinu, stvari su se tek neznatno ubrzale. Imovina je u međuvremenu ostala u rukama hrvatskih općina i gradova, no dio je završio i kod privatnih vlasnika.

Spomenuti dvorac Trakošćan najpoznatija je nekretnina koju su Draškovići imali u svojem vlasništvu, a komunističke vlasti su ga također oduzele. Plemićka obitelj, između ostalog, u Austriji imaju tvrtku za distribuciju električne energije, pilanu, pogon za izradu stolarije, tri autokuće s praonicama vozila, poljoprivredno zemljište i šume…Posjede imaju i u Mađarskoj, no grof Nikolaus tvrdio je kako u Austriji “žive radišno i skromno”.

Spor zbog Vile Keglevich

Telegram je prije četiri i pol godine pisao o Vili Keglevich, elegantnom opatijskom zdanju u vlasništvu grofovske obitelji Drašković, koja se našla u središtu sudskog spora.

Riječ je o procesu što ga je vlasnik vile grof Nikolaus Peter Draskovich, kojem je vila vraćena nakon višegodišnjeg postupka povrata nacionalizirane imovine, pokrenuo protiv vlasnice opatijskog restorana Kamelija Marine Nikolajev zbog naknade za korištenje dijela vile Keglevich.

Ta vila jedna je od brojnih nekretnina koje je jugoslavenska komunistička vlast oduzela plemenitaškoj obitelji Drašković. Kako je tada doznao Telegram, sud je zaključio kako je dio opatijske vile Keglevich doista bio nezakonito korišten.

Borba za nekretninu u Martićevoj

Prema tada nepravomoćnoj presudi, Nikolajev je grofu morala platiti 1,6 milijuna kuna naknade za vrijeme dok se bespravno služila njegovom nekretninom.

Također, prije četiri godine pisali smo o grofovom sporu za nekretninu u Martićevoj ulici u Zagrebu, koju su gradske vlasti preprodale u vrijeme dok je bila upisana kao općenarodna imovina, pretvara se u neobičan krimić. Ugovori o prodaji stanova sklopljeni su nakon smrti kupaca, zbog čega je Draskovich sumnjao u ozbiljno krivotvorenje.

Povrat zemljišta na kojem su OPG-ovi

U studenom 2023. portal Agroklub objavio je priču o grofovom zahtjevu za povrat 4.723 hektara u Općini Sopje u Virovitičko-podravskoj županiji koju obrađuju lokalni OPG-ovi. Načelnik Berislav Androš kazao je za spomenuti portal kako su lokalni poljoprivrednici u strahu da će ostati bez zemlje koju obrađuju. Upravitelj posjeda obitelji Draskovich, Ivan Domislović, kazao je kako nitko neće izgubiti zemlju.

“Grofova je politika da se zakupnike zadrži, ali se mora plaćati cijena kakva bi bila i da zemljište zakupe od bilo kojih drugih privatnih vlasnik”, kazao je. Dodao je da je na dijelu poljoprivrednih površina u toj županiji, a koje su vraćene Draskovichima, sklopljeno 20-ak ugovora, te da se radi o istim ljudima koji su na toj zemlji već radili. Cijena je, kazao je, ista kao i kod drugih zakupnika i kreće se od 250 do 300 eura po hektaru.