Kako je narkobos Tito iz luksuznog brloga u Dubaiju upravljao bosanskim superkartelom i u mrežu spletki uvukao lokalne političare

Sud Bosne i Hercegovine odredio je pritvor za samo tri od 23 osobe, koje su početkom tjedna uhićene u toj zemlji pod sumnjom da su suradnici jednog od najvećeg kartela koji je krijumčario drogu iz Latinske Amerike u Europu, a na slobodu su u četvrtak pušteni i policajci te policijski dužnosnici koji su također privedeni.

Sud BiH je zaključio kako nema osnovane sumnje da su ravnatelj Uprave policije MUP-a Federacije BiH Vahidin Munjić te zapovjednik posebne postrojbe entitetskog MUP-a Mustafa Selmanović, kao i trojica policajaca, počinili kaznena djela pa je i odbacio zahtjeve da im se odredi pritvor.

Ta je mjera izrečena za samo tri osobe, uključujući Adnana Smajlovića, kojega Tužiteljstvo BiH smatra vođom skupine koja je za narkokartel, sa sjedištem u Dubaiju i na čijem je čelu Edin Gačanin, zvani Tito, “prala” novac na području BiH ulažući ga u nepokretnosti, automobile i dragocjenosti.

Izdavao naredbe preko Skyja

Za još petero osoba koje su pod istragom Sud BiH je odredio mjere ograničenja poput zabrane putovanja izvan zemlje i sastajanja s drugim osumnjičenima i potencijalnim svjedocima. Munjić, Selmanović i policajci u okviru operacije “Black Tie”, u kojoj je sudjelovao i Europol, privedeni su pak pod sumnjom za zloporabu položaja i ovlasti, koju je Sud u BiH odbacio kao neutemeljenu.

Na ročištu za određivanje pritvora tužitelj Sanjin Kulenović je iznio tvrdnje da je vođa narkokartela Edin Gačanin preko zaštićene aplikacije “Sky” izdavao naloge Smajloviću i ostalima iz skupine o načinu distribucije i ulaganja novca kojeg im je slao, a zarađen je preprodajom droge.

Za to je stvorena cijela mreža povezanih stvarnih i fiktivnih tvrtki, a tijekom istrage i analize obavljenih razgovora, koji su naknadno dešifrirani u suradnji s inozemnim policijskim agencijama, utvrđeno je kako je Gačaninov kartel preko svojih suradnika razvijao i planove da u BiH ostvari politički utjecaj kroz postojeće ili neke nove političke stranke.

Politička prepucavanja i optužbe

U tužiteljskim se dokumentima tako spominje ime Adne Helić, kojoj je kartel navodno platio predizbornu kampanju na temelju koje je ona uspjela postati zastupnica u gradskom vijeću Zenice. Također se spominje ime Harisa Behrama, člana gradskog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) u Mostaru, ali i pokušaj da se stranka Narod i pravda (NiP), koja je sada dio vladajuće koalicije, uvuče u tu mrežu.

Nakon sudske odluke da se većina uhićenih odmah oslobodi reagirao je lider NiP-a Elmedin Konaković, kojega je dio medija blizak SDA ranije optuživao da je povezan s Gačaninovim kartelom odnosno da je na njegov račun putovao u Dubai.

On je to odlučno zanijekao ustvrdivši kako mu bivša vlast sada “pakira” cijeli slučaj, a činjenicu da je u akciji bilo 23 uhićenih Konaković je, u objavi na Facebooku u četvrtak, označio kako ključan dokaz da u BiH postoji “pravosudno-medijsko-policijska mafija”, koja nije protiv njega uspjela dokazati svoje optužbe. “Posebno sam ponosan jer je NiP njihov najveći problem i njihova prva meta”, poručio je Konaković.