Najnoviji potez NATO-a potpuno je odsjekao Rusiju na Baltiku. Moskva prijeti: 'Stavljamo vas na listu legitimnih ciljeva'

Ulazak Švedske i Finske u NATO prije tri godine bio je gotovo nezamisliv. Ali kada su se ruski tenkovi počeli kotrljati prema Kijevu u veljači 2022., dvije nordijske zemlje su shvatile što Moskva može učiniti svojim susjedima koji nisu članovi vojnog saveza. Pristup Finske dovršen je prošle godine, dok je Švedska bila u čekaonici jer su Turska i Mađarska imale prigovore.

Rusija najavila da će poduzeti protumjere

Švedska i Finska, iako vojno bliske Sjedinjenim Državama, povijesno su se radije držale podalje od NATO-a, formiranog tijekom hladnog rata nasuprot bivšem Sovjetskom Savezu. Bivši švedski premijer Carl Bildt rekao je da će pridruživanje njegove zemlje NATO-u “znatno povećati učinak obrane i odvraćanja u sjevernoj Europi”.

Rusija je prošli tjedan obećala poduzeti “protumjere” kao reakciju na pristupanje Stockholma ovom savezu, što će ovisiti “o uvjetima i opsegu integracije Švedske u NATO”.

Vladimir Putin najavio je reorganizaciju ruske vojske i jačanje snaga u regiji kako bi “neutralizirao prijetnje” koje bi, kako je rekao, proizašle iz članstva Švedske i Finske u NATO-u. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je prošli tjedan da su “sva duga desetljeća dobrosusjedstva otišla u prah” jer će američka vojska “imati pravo raditi što god hoće u Švedskoj”.

Zaharova o nuklearnom oružju na sjeveru Europe

Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova upozorila je da će Moskva, ako Sjedinjene Države rasporede nuklearno oružje u sjevernoj Europi, to smatrati “legitimnim ciljevima”. “Ne treba biti vojni strateg da bi se shvatilo da će takvi objekti predstavljati izvor izravne prijetnje i, naravno, neminovno biti uvršteni na popis legitimnih ciljeva po scenariju izravnog vojnog sukoba naše zemlje i NATO-a”, poručila je, prenosi ruska novinska agencija TASS.

Doduše, njezini komentari su u kontekstu finskog članstva u NATO-u. Zaharova je, naime, reagirala na izjavu finskog predsjednika Alexandera Stubba, koji je rekao da bi članstvo Finskoj moglo pružiti “stvarno nuklearno odvraćanje” u obliku američkih projektila. Pritom, američki dužnosnici nisu izjavili da će nuklearno oružje biti raspoređeno u Finskoj.

Zakharova je, međutim, poručila da – ako američko nuklearno oružje bude dopremljeno u Finsku ili neku drugu zemlju u sjevernoj Europi – “sigurnost zemalja u kojima se nalazi to oružje nipošto neće ojačati, već će biti narušena”.

Baltičke zemlje mogle bi imati najveće neposredne koristi

Ruski interesi u Baltičkom moru su ekonomski i vojni. Sankt Peterburg, koji ima značajne rafinerije nafte, izvozi brodovima preko Finskog zaljeva kroz Baltičko more. Ruska eksklava Kalinjingrad, ukliještena između Poljske i Litve, dom je ruske baltičke flote i balističkih projektila Iskander koji mogu nositi nuklearno oružje.

Baltičke zemlje mogle bi imati najveće neposredne koristi od pridruživanja Švedske NATO-u. U slučaju sukoba, Estonija, Latvija i Litva do sada bi se gotovo isključivo oslanjale na pojačanja i opskrbe preko Koridora Suwałki (Suwałki Gap), uskog pojasa od 100 km koji odvaja Baltičke zemlje od Poljske. To je rijetko naseljeno područje jugozapadno od granice Litve i Poljske, a proteže se između Bjelorusije i ruske eksklave Kalinjingrad.

Ulaskom u NATO, Švedska pruža nove mogućnosti preko mora, jer je švedski otok Gotland, zvan i “gigantski nosač zrakoplova”, manje od 200 kilometara od latvijske obale. Ulaskom Švedske u NATO “cjelokupna sigurnost regije je ojačana jer istočni Baltik čini manje ranjivim”, rekao je Kariņš, latvijski ministar vanjskih poslova. Linas Linkevičius, bivši ministar vanjskih poslova Litve, rekao je da je njegova zemlja težila da se Švedska pridruži NATO-u “duže nego Švedska”.

In the event of NATO breakthrough into the Kaliningrad region, Russia could occupy the Suwalki Gap, a geographic corridor along the Lithuanian-Polish border between Belarus and the Russian exclave of Kaliningrad, severing Estonia, Latvia, and Lithuania from the rest of NATO. https://t.co/BQ1NfQ1MZ7 pic.twitter.com/7E0W3BWS3q

— Marialvw (@arktinentuuli) March 6, 2024

Švedska kao logističko središte u slučaju sukoba

“Možda bi se Rusi trebali više zabrinuti. Kalinjingrad neće preživjeti ako se usude izazvati NATO”, dodao je Linkevičius. Dugoročno, najveće promjene bit će vidljive u nordijskim zemljama. Suradnja između Danske, Norveške, Švedske i Finske dugo je bila bliska, ali sada će postati intenzivnija, piše FT. Već su norveški F-35 i švedski borbeni zrakoplovi Gripen uvježbali slijetanje na finske ceste.

“NATO se sastoji od nekoliko velikih sila i puno srednjih ili malih sila. Nordijci imaju dosta potencijala”, rekla je Anna Wieslander, direktorica za sjevernu Europu u think-tanku Atlantic Council. “Zračni prostor iznad Skandinavskog poluotoka je važan i uvijek je bio ako pogledate Drugi svjetski rat ili Hladni rat. Ako kontrolirate zračni prostor nad nordijskom regijom, stvarno ste u prednosti”, dodala je.

Švedska, koja nema izravnu granicu s Rusijom, vjerojatno će igrati drugačiju ulogu za vojne planere NATO-a od država na prvoj liniji. Dužnosnici kažu da bi to bilo logističko središte u slučaju sukoba, kao i ruta za pojačanje Finske ili baltičkih država.

‘Rusija je još tu, samo je stisnuta više nego prije’

Također, Švedska ima dugogodišnje iskustvo s podmornicama, što je sve važnije u Baltičkom moru koje je pretrpjelo nekoliko neobjašnjivih incidenata posljednjih godina – od sabotaže plinovoda Sjeverni tok do oštećenja podvodnog plinovoda koji povezuje Finsku i Estoniju.

I bivši švedski premijer Bildt i Wieslander iz think-tanka Atlantic Council ističu da je Baltičko more otvoreno za sve, uključujući Rusiju, i da to što je sada okruženo državama NATO-a ne smanjuje rizik od sukoba.

“Ne treba stvarati lažnu iluziju da to neće biti područje potencijalnih napetosti ili visokog rizika. Rusija je još tu, samo je više stisnuta”, zaključila je Wieslander.