Norveška, prva u svijetu, uvodi kontroverznu praksu rudarenja u morskim dubinama. Sad ih prozivaju za licemjerje
Mnogi se slažu da je potrebno provesti još istraživanja kako bi se upoznali s dubokomorskim rudarenjem
Norveška će vjerojatno postati prva zemlja u svijetu koja će početi s kontroverznom praksom komercijalnog dubokomorskog rudarenja, piše BBC. Time bi se ubrzala potraga za plemenitim metalima koji su uvelike potrebni za zelene tehnologije, a o provođenju plana norveški će parlament u glasati tijekom dana. Glasovanje se odnosi na norveške vode, no sporazum o rudarenju u međunarodnim vodama na stolu bi se mogao naći kasnije ove godine. Očekuje se da će glasovanje proći bez zapreka.
Ako se plan vlade usvoji, Norveška će otvoriti 280.000 četvornih kilometara svojih nacionalnih voda, a tvrtke će se moći prijavljivati za iskopavanje tih izvora iz mora. Međutim, znanstvenici za zaštitu okoliša upozoravaju da je riječ o praksi koja bi mogla biti pogubna za život u moru. Norveška vlada tvrdi da je oprezna i da će dozvole za dubokomorsko rudarstvo početi izdavati tek nakon što se provedu daljnje studije o okolišu.
‘Vlada je licemjerna’
U dubokom moru nalaze se noduli, stijene veličine krumpira, i kore koje sadrže minerale kao što su litij, skandij i kobalt. Ti se materijali koriste za zelene tehnologije, između ostalog i proizvodnju baterija. Iako su svi ovi minerali dostupni i na kopnu, nalaze se većinom u nekoliko zemalja, no rizik opskrbe ponegdje je visok. Na primjer, Demokratska Republika Kongo ima neke od najvećih rezervi kobalta, ali suočava se sa sukobima u nekim dijelovima zemlje.
Walter Sognnes, suosnivač norveške rudarske tvrtke Loke Minerals, koja planira podnijeti zahtjev za licencu nakon što prijedlog bude usvojen, priznaje da je potrebno provesti još istraživanja kako bi se upoznali s dubokim morem prije početka rudarenja. “Imat ćemo relativno dugo razdoblje istraživanja i mapiranja kako bismo popunili rupu u znanju o utjecaju rudarenja na okoliš”, rekao je za BBC.
Aktivist za oceane i istraživač u Zakladi za okolišnu pravdu Martin Webeler kaže da bi ova kontroverzna praksa bila katastrofalna za oceanska staništa. “Norveška vlada uvijek je isticala da želi implementirati najviše ekološke standarde. To je licemjerno dok istovremeno odbacujete sve znanstvene savjete”, poručio je. Rekao je da bi se rudarske tvrtke trebale usredotočiti na sprječavanje štete za okoliš u kopnenim mogućnostima, umjesto otvaranja potpuno nove industrije.
EU se žestoko protivi
Ovaj prijedlog dovodi Norvešku i u sukob s EU-om i Ujedinjenim Kraljevstvom koji su pozvali na privremenu zabranu te prakse zbog zabrinutosti za štetu okolišu.
Tehnike sakupljanja minerala s morskog dna mogle bi generirati značajno bučno i svjetlosno onečišćenje, kao i štetu staništu organizama koji se oslanjaju na mineralne nodule, prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode (IUCN).
U studenom prošle godine 120 zastupnika EU-a uputilo je otvoreno pismo norveškom parlamentu pozivajući ga da ne usvoji ovaj projekt zbog “rizika za morsku bioraznolikost i ubrzanje klimatskih promjena”. U pismu se također navodi da procjena učinka koju je provela Norveška ima previše rupa.
Potrebne godine istraživanja
Osim vanjskih kritika, norveška se vlada suočila i s protivljenjem vlastitih stručnjaka. Institut za istraživanje mora (IMR) rekao je da je vlada zaključke izvela iz malog područja istraživanja i primijenila ih na cijelo područje planirano za bušenje. Procjenjuje se da je potrebno još pet do deset godina istraživanja utjecaja na podmorski život.
Marianne Sivertsen Næss, predsjednica Stalnog odbora za energiju i okoliš, koji je razmatrao izvorni plan, rekla je za BBC da je norveška vlada poduzela “preventivni pristup mineralnim aktivnostima”. “Trenutno nemamo potrebno znanje za vađenje minerala iz morskog dna na traženi način. Vladin prijedlog da se otvori područje za aktivnosti omogućuje privatnim igračima da istražuju i stječu znanje i podatke iz dotičnih područja. Otvaranje područja nije isto što i odobravanje vađenja minerala s morskog dna”, rekla je.
Reciklirati, a ne rudariti
Pokretači kampanje tvrde da bi se trebalo više ulagati u recikliranje i ponovno korištenje postojećih minerala iskopanih na kopnu. Zaklada Environmental Justice Foundation procjenjuje u izvješću da bi se 16.000 tona kobalta godišnje, odnosno oko 10 % godišnje proizvodnje, moglo oporaviti poboljšanim prikupljanjem i recikliranjem mobilnih telefona.
Dok se prijedlog Norveške odnosi samo na njezine nacionalne vode, nastavljaju se pregovori o tome mogu li se izdati dozvole za međunarodna mora. Međunarodno tijelo za morsko dno (ISA), tijelo povezano s UN-om, sastat će se ove godine kako bi pokušalo finalizirati pravila, a konačno glasovanje očekuje se 2025. godine. Više od 30 zemalja je za zabranu.