Ovo su svi neshvatljivi propusti DORH-a u očevidu Banožićeve nesreće
Iskaz jedinog svjedoka mogao bi ispasti iz spisa, a priča o promilima je sve čudnija
Nakon prometne nesreće koju je u subotu skrivio bivši ministar obrane Mario Banožić, usmrtivši 40-godišnjeg Gorana Šarića, pojavile su se mnoge nelogičnosti kada je riječ o očevidu koji je na terenu nakon sudara provodilo Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru.
Kao prvo, inače je uobičajena praksa da se u priopćenjima već na dan prometnih nesreća javnost izvijesti o tome jesu li vozači bili pod utjecajem alkohola. A ako jesu, policija uredno priopći i kolika je ta koncentracija alkohola bila. To s ministrom Banožićem nije bio slučaj.
U javnosti su se, nadalje, otvorila i pitanja o tome što je sa svjedokom nesreće, državljaninom Srbije koji je upravljao tegljačem kojeg je netom prije sudara pretjecao Mario Banožić. Nejasno je i zašto nisu osigurani svi dokazi, za što stručnjaci također oštro prozivaju Državno odvjetništvo.
Rezultati krvi nakon tri dana
Rezultati nalaza krvi i urina bivšeg ministra objavljeni su tek nakon tri dana, a sumnju javnosti da se u čitavom slučaju nešto prikriva pobudilo je i navodno nepoštivanje policijskog protokola nakon nesreće. Pola sata nakon subotnje nesreće, Banožić je prevezen u Opću županijsku bolnicu u Vinkovcima, gdje mu je odmah izvađen uzorak krvi.
No, ti nalazi nisu vjerodostojni na sudu, već je riječ samo o preliminarnoj analizi, koja se radi u bolnici kako bi se odredila krvna grupa pacijenta, u slučaju da mora primiti transfuziju, ali i kako bi se utvrdilo ima li alkohola u krvi, ako zatreba anestezija.
Uzorci krvi i urina, oni koji imaju težinu na sudu, Banožiću su, dakle, izvađeni tek u KBC-u Osijek u koji je bivši ministar prebačen iz Vinkovaca, sedam sati nakon nesreće, te su poslani u Centar za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić u Zagrebu.
‘Uzorci nisu uzeti kad je trebalo’
Izvor iz policije kazao je za 24 sata kako se nakon teške prometne nesreće u kojoj ima poginulih i teško ozlijeđenih, od osoba koje su poslane u bolnicu na pružanje pomoći uzimaju uzorci krvi i urina. “To najčešće ide tako da dežurni koji vodi očevid naziva bolnicu i daje usmeni nalog za to. No, voditelj očevida Banožićeve nesreće to nije učinio. Uzorci nisu uzeti kad je trebalo, odmah nakon nesreće, nego tek u Osijeku”, kazao je.
S tim tvrdnjama se složio i prometni stručnjak Željko Marušić koji je ustvrdio da je dežurni istražitelj trebao u koordinaciji s hitnom pomoći odmah osigurati dokaze vađenjem krvi. “Iz krvi alkohol eksponencijalno opada s vremenom i taj podatak više nije vjerodostojan”, kazao je.
Nadalje, stručnjaci optužuju Županijsko državno odvjetništvo da nisu osigurali dokaze te da je cesta zatvorena tek dva sata nakon nesreće. “Nepojmljivo mi je da cesta nije bila zatvorena. Zatvorili su je naknadno. Nisu osigurali pravodobno sve dokaze, ali mislim da je ipak dovoljno ispitano”, poručio je Marušić.
Svjedočenje vozača ispada iz spisa?
Kada je riječ o jedinom svjedoku – vozaču tegljača kojeg je Banožić pretjecao – on je nakon nesreće ispitan i pušten, što je potvrdila i zamjenica županijskog državnog odvjetnika iz Vukovara Biljana Luburić. No, Jutarnji list naglašava kako je riječ o državljaninu Srbije pa će, tumači njihov novinar Dušan Miljuš, policijski zapisnik o ispitivanju svjedoka u jednom trenutku “ispasti iz spisa” i neće se moći koristiti kao dokaz.
Razlog tome je, pojašnjava, što Zakon o kaznenom postupku propisuje da svjedok mora biti ispitan na zakonom propisani način, odnosno državni odvjetnik treba dati prijedlog sucu istrage za provođenje dokazne radnje ispitivanja svjedoka. To je, tvrdi za list odvjetnica i bivša tužiteljica Dubravka Krklec, ŽDO u Vukovaru i Državno odvjetništvo moglo učiniti, ali su svjedoka, odnosno vozača tegljača ispitali odmah nakon nesreće “s obzirom na to da se radi o stranom državljaninu, koji se pritom bavi zanimanjem zbog kojeg je već sad osnovano pretpostaviti da će biti teže dostupan pravosudnim tijelima u Hrvatskoj”.
Krklec je, komentirajući da se promet na cesti odvijao dva sata nakon nesreće, kazala kako smatra da to može utjecati na daljnji tijek kaznenog postupka ako “očevid u vrijeme puštanja prometnice u promet nije bio u cijelosti proveden i završen”, te da prolaskom drugih vozila može doći do kontaminacije mjesta nesreće. Odvjetnica je u razgovoru za list dodala i da su “očevid i pronađeni tragovi bitni za nalaganje i provođenje prometnog vještačenja kod kaznenih djela izazivanja prometne nesreće”.
Jesu li Banožić i Šarić bili vezani?
Što se tiče informacije jesu li Banožić i Šarić bili vezani u trenutku nesreće, Luburić je u subotu odgovarajući na pitanja novinara kazala kako se to “ne može još uvijek utvrditi”. No, policajac do nje je kazao da su bili vezani, pa je i Luburić potom kazala: “Utvrđeno je da su bili vezani.”
Kako je pak neslužbeno doznao Telegram, ni bivši ministar ni smrtno stradali vozač kombija u trenutku nesreće nisu bili vezani pojasom. Kamion koji je pretjecao Banožić, kazao je isti izvor, vozio je 78 kilometara na sat, što znači da je brzina pretjecanja bila veća. Koliko, još nije utvrđeno.
DORH: ‘Banožić nije bio pijan’
Podsjetimo, Državno odvjetništvo danas je u priopćenju izvijestilo kako Banožiću “nije utvrđena prisutnost alkohola ili prisutnosti droga, psihotropnih tvari i lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti osumnjičenika”.
No, Telegram je sinoć dobio na uvid nalaz krvi koja je bivšem ministru izvađena pola sata nakon nesreće, u bolnici u Vinkovcima. Kako nedvojbeno proizlazi iz tog nalaza, imao je 0,21 promila alkohola u krvi.
Neprecizno utvrđivanje alkohola u krvi
Sudski vještak za prometne nesreće Goran Husinec za Telegram je prokomentirao priopćenje DORH-a te kazao kako se formulacija da Banožiću “nije utvrđena prisutnost alkohola ili prisutnosti droga, psihotropnih tvari i lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti osumnjičenika” može odnositi na sve navedeno – alkohol, drogu i lijekove.
Komentirajući informaciju Telegrama da su rezultati vađenja krvi u Općoj županijskoj bolnici pola sata nakon nesreće pokazali da je Banožić imao 0,21 promila alkohola u krvi, Husinec kaže kako se radi o zanemarivoj količini. “Kada se išlo utvrđivati stanje s najvećim stupnjem preciznosti, utvrdilo se da je to očito ništa. Tih 0,2 praktički može biti granica greške”, tvrdi.
“Kada se vadi krv u bolnici ili ambulanti, ne može se precizno utvrditi količina alkohola jer to nije vještačenje krvi. Oni to utvrde neprecizno”, tumači Husinec te dodaje kako za precizno vještačenje krvi treba vremena. Ističe kako će u čitavom slučaju najvažnije biti stanje samog spisa. “Sudac sudi po stanju spisa, po zakonu, a u stanju spisa nema teorije zavjere. Ono što je u spisu se smatra istinitim”, kazao je Husinec.