Zbog jedne izjave na papu Franju obrušilo se pola Zapada. Kako su pregovori s Rusijom postali tabu koji nitko ne smije ni spomenuti

Kada je ova izjava objavljena, Vatikan je pokušao prevenirati političku štetu priopćenjem u kojem se navodi kako Franjo ne poziva Ukrajinu da se preda, već na prekid vatre i hrabrost u pregovorima. “Papa koristi izraz bijela zastava i uzvraća na dojam koji je sugerirao voditelj intervjua, kako bi ukazao na prekid neprijateljstava i primirje postignuto hrabrošću u pregovorima”, objašnjavao je voditelj Tiskovnog ureda Vatikana.

Ukrajinci podsjetili na sramotnu epizodu Vatikana

Pojašnjenja nisu uspjela umiriti Kijev, sumnjičav prema papi Franji zbog ranijih izjava u kojima, po mišljenju Ukrajinaca, nije dovoljno jasno osudio rusku agresiju. “Naša zastava je žuto-plava”, napisao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba. “Ovo je zastava s kojom živimo, umiremo i pobjeđujemo. Nikada nećemo podići druge zastave.”

Kuleba je također ukazao na navode da papa Pio XII. nije poduzeo ništa protiv nacističke tiranije u Drugom svjetskom ratu. “Istodobno, kad je riječ o bijeloj zastavi, znamo tu vatikansku strategiju iz prve polovice 20. stoljeća”, napisao je. “Pozivam (Vatikan) da izbjegne ponavljanje pogrešaka iz prošlosti i da podrži Ukrajinu i njezin narod u njihovoj pravednoj borbi za svoje živote.”

Kako je pojasnila Hina, to je bila referenca na dugogodišnje tvrdnje da Pio nije ništa poduzeo unatoč dokazima koji su se pojavili tijekom rata o razmjerima holokausta. Čini se da je prošlogodišnje javno objavljeno pismo iz vatikanskih arhiva pokazalo da je Pio bio upoznat s detaljima nacističkih akcija istrebljenja Židova još 1942. godine.

Diplomatski incident

Europski dužnosnici koji podupiru Ukrajinu u naporima da istjera ruske trupe pridružili su se osudama Franjinih najnovijih komentara. “Što kažete na to da, za ravnotežu, potaknete Putina da smogne hrabrosti da povuče svoju vojsku iz Ukrajine?”, napisao je poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski na X-u. “Mir bi odmah nastupio bez potrebe za pregovorima.”

Latvijski predsjednik Edgars Rinkevics napisao je na X-u da se čovjek “mora boriti protiv (zla) i poraziti ga, tako da zlo podigne bijelu zastavu i kapitulira”. Papinu izjavu oštro je kritizirala i njemačka vlada, dok je šef NATO saveza Jens Stoltenberg rekao da se ne slaže s izjavama pape Franje da bi Ukrajina trebala pregovarati o okončanju rata prouzročenog ruskom invazijom, već da je Kijevu potrebna vojna pomoć.

Papin neoprezni istup podignut je na razinu diplomatskog incidenta kada je ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo u ponedjeljak papinskog nuncija da izrazi “razočaranje” zbog izjava pape Franje. Vatikan je ubrzo izašao s novim priopćenjem u kojem se ističe kako je prvi uvjet za bilo kakve pregovore o okončanju rata taj da Rusija zaustavi agresiju, ali zasad se čini kako to nije uspjelo ublažiti ogorčenje Ukrajinaca i njihovih saveznika.

Ukrajina je u očajnoj situaciji

Ova je epizoda potaknula Politico na to da analizira političku klimu koja u ovom trenutku prevladava na Zapada, a u kojoj, čini se, nije uputno pozivati na sklapanje mira između zaraćenih strana u Ukrajini. Oštre reakcije Kijeva razumljive su ako imamo na umu pod kakvim se pritiskom nalaze ljudi koji vode Ukrajinu.

Prošlogodišnja dugoočekivana protuofenziva nije uspjela donijeti odlučujući proboj, a Rusija sada ponovno osvaja teritorij na istoku Ukrajine. Možda je još strašnije to što budućnost zapadne potpore, osobito one iz SAD-a, odjednom izgleda nesigurna. Dok se nepredvidljivi Donald Trump promeće u ozbiljnog favorita za osvajanje još jednog mandata u Bijeloj kući, europskim saveznicima ponestaje municije, a možda i volje da nastave pomagati Ukrajinu.

Papa je tako artikulirao pitanje koje će se vjerojatno često ponavljati u mjesecima pred nama: je li došao trenutak da se ozbiljno razmisli o pregovorima s Vladimirom Putinom?

‘Putin se neće odreći Kijeva’

Postavljanje tog pitanja izaziva užasnute odgovor mnogih zapadnih političara kojima su se novinari Politica obratili tražeći komentar o ovoj problematici. “Neke srednjoeuropske zemlje vrlo su emotivne kada se spomene mirovna konferencija”, objasnio je jedan dužnosnik EU-a. “I dalje se boje da će oni biti sljedeći ako popustimo Putinu.”

Visoki europski dužnosnik dodao je kako prevladava uvjerenje da Rusija neće nikakav mirovni sporazum s Ukrajinom smatrati konačnim. “Putin je napao Ukrajinu tri puta u 10 godina. Nemamo razloga vjerovati da bi se on odrekao plana o zauzimanju Kijeva samo zato što smo mu dali Krim, ili Donbas, ili Herson ili što već.”

Što ako pobijedi Trump?

Rat je temeljito promijenio sigurnosno okruženje Europe, što se najjasnije vidi u činjenici da su se Švedska i Finska pridružile NATO-u, dok većina europskih vlada jača nacionalne oružane snage i traži modele za ozbiljniju suradnju sa susjedima. No, Ukrajina i europski saveznici znaju da ih čekaju ogromni problemi ako nestane potpore SAD-a. A za razliku od Europljana, u Washingtonu ne vide pregovore kao tabu temu.

Iako američki dužnosnici inzistiraju na tome da neće ulaziti ni u kakve pregovore bez Ukrajine, svi se sjećaju kako je Trump rekao je da će okončati rat za 24 sata. Mađarski premijer Viktor Orban nedavno je pojasnio kako to znači da će Trump prekinuti financiranje Ukrajine čim osvoji vlast. Nadalje, republikanci u Kongresu uporno odbijaju potpisati novi paket pomoći Kijevu, dok neka istraživanja pokazuju kako se većina Trumpovih pristaša protivi daljnjoj pomoći Ukrajini.

Ima li šanse za pobjedu bez SAD-a?

Ukrajince i ostatak istočnih Europljana može donekle ohrabriti to što Ujedinjeno Kraljevstvo, tradicionalno najbliži vojni saveznik Amerike, odbija razgovarati o pregovorima s Putinom. Čak i uz izglede da se Trump vrati u Washington, dužnosnici Ujedinjenog Kraljevstva inzistiraju da ne razrađuju planove koji bi uključivali mirovne pregovore. Štoviše, jedan viši član tima premijera Rishija Sunaka kaže da je misija Britanije i Europe ove godine udvostručiti potporu Ukrajini i pokazati Trumpu i njegovim republikanskim pristašama da je ovo rat koji je moguće dobiti.

U Njemačkoj i Francuskoj dužnosnici na sličan način oklijevaju otvoriti vrata pregovorima s Putinom. Zapadnoeuropski diplomati protive se čak i planiranju za slučaj povlačenja američke potpore, vjerojatno se bojeći se da bi to povećalo vjerojatnost takvog crnog scenarija. Jedan europski diplomat objasnio je zbog čega je neophodno da saveznici udvostruče napore kada je riječ o pružanju pomoći Ukrajini. “To ne bi bio samo politički signal Putinu… nego i američkoj raspravi u Kongresu o podršci Ukrajini. Vidjeli smo otpor koji pružaju Trump i neki od vodećih republikanaca. Ovo je trenutno najvažniji izazov s kojim se suočavamo.”

Bez američke potpore, Europa neće moći opskrbiti Ukrajinu gotovinom ili oružjem koji su joj potrebni, rekao je taj diplomat. “Jako bih pazio da ne pošaljem signal ili ne stvorim dojam da Europa to može učiniti bez SAD-a. To definitivno nije slučaj, pa trebamo potaknuti republikance da preispitaju svoja stajališta i dopuste slanje američke pomoći Ukrajini.”

Europljani se doimaju odlučnima

U tom smjeru idu i izjave portugalskog premijera Antonija Coste, koji je kazao kako si EU ne može priuštiti da pokaže ni najmanju slabost kada je riječ o potpori Kijevu. “Mir je naš zajednički cilj”, rekao je Costa za Politico. “Ali samo Ukrajina može odlučiti kada treba održati mirovnu konferenciju. Dužnost Europske unije jest da pokaže kako u potpunosti stoji uz Ukrajinu i da ne može biti ni najmanje sumnje u našu predanost.”

I francuski predsjednik Emmanuel Macron zaoštrio je svoj stav protiv Rusije posljednjih tjedana, pozivajući saveznike da ne budu “kukavice” i odbijajući isključiti slanje kopnenih trupa u Ukrajinu ako to bude potrebno. Benjamin Haddad, član Macronove stranke, potvrdio je da se u Parizu ne razmišlja o pregovorima. “Moramo ponovno steći prednost (na ratištu) prije nego što uđemo u pregovore”, rekao je Francuz. “Ne vidim mogućnost da Putin s nama pregovara u dobroj vjeri. Trenutno sve ide kako on želi, pobjeđuje na bojnom polju, a Trump je na putu za Bijelu kuću.”

U javnosti je Putin više puta tvrdio da je otvoren za pregovore kako bi se okončala “tragedija” rata. Spominjao je prekid vatre na samitu G20 u studenom, a američkom novinaru Tuckeru Carlsonu u siječnju je rekao da je otvoren za dijalog. Prema Reutersu, ruski dužnosnici privatno su se obratili višim predstavnicima američke administracije kako bi ovi posredovali u pregovorima o primirju, ali su odbijeni.

Do pregovora će doći prije ili kasnije

Politico smatra da pregovori još nisu vjerojatni unatoč signalima koji dolaze iz Moskve, prije svega zbog toga što su dvije strane izuzetno udaljene u svojim polazišnim točkama. Kijev traži povrat svih teritorija koje su ruske snage anektirale, kao i ratnu odštetu. Kremlj odbija i razmišljati o povlačenju iz četiriju ukrajinskih regija nad kojima je ruska vojska djelomično preuzela kontrolu 2022. Naprotiv, Moskva zahtijeva da se Ukrajina razoruža, da odustane od pridruživanja EU-u i NATO-u i vrati se u rusku sferu utjecaja.

Unatoč naoko nepremostivim razlikama zaraćenih snaga i odlučnim izrazima potpore Europljana Ukrajini, neki dužnosnici briselske administracije diskretno daju do znanja kako su svjesni da bi se mogla pojaviti potrebu za pregovorima. Prvi europski dužnosnik kojeg je ranije citirao Politico rekao je da, iako je “ideja” mirovnih pregovora “neprihvatljiva” za zemlje koje se boje da bi mogle biti Putinova sljedeća meta, te bi nacije s istoka Unije na kraju mogle biti razočarane.

“Moramo biti realni”, rekao je taj dužnosnik. “U određenom trenutku morat ćemo početi razgovarati o miru, a potencijalno čak i o odricanju Ukrajinaca od dijela njihove zemlje.”