SAD gubi vjeru u uspjeh ukrajinske ofenzive. U Washingtonu se ozbiljno raspravlja o dosad nezamislivom scenariju

Taj scenarij bi se mogao pokazati najrealističnijim dugoročnim ishodom s obzirom na to da se čini da ni Kijev ni Moskva nisu skloni priznati poraz u ratu. Također, ključni ljudi u administraciji Joea Bidena smatraju kako postaje sve vjerojatnije da nadolazeća ukrajinska protuofenziva neće zadati smrtni udarac Rusiji, navodi Politico.

Što znači zamrznuti sukob?

Zamrznuti sukob, u kojem borbe pauziraju, ali niti jedna strana nije proglašena pobjednicom niti se slažu da je rat službeno završen, također bi mogao biti politički prihvatljiv dugoročni rezultat za Sjedinjene Države i druge zemlje koje podupiru Ukrajinu. Zamrzavanje bi značilo prekid vojnih sukoba, a troškovi potpore Kijevu također bi vjerojatno opali. Opala bi i pozornost javnosti, koju bi se moglo zainteresirati za druge teme.

Dva američka dužnosnika i bivši dužnosnik Bidenove administracije za Politico su potvrdili da je dugotrajno zamrzavanje borbi jedna od mogućnosti za koju se SAD priprema. Američki dužnosnici također razmišljaju o dugoročnim sigurnosnim vezama koje će Washington imati s Kijevom, kao i o odnosu Ukrajine sa Sjevernoatlantskim savezom.

“Postoji škola mišljenja koja kaže: ‘Ukrajinci moraju vratiti grad Mariupol i pristup Azovskom moru.’ Ima drugih koji su manje zabrinuti oko postavljanja linija sve dok je Ukrajina sigurna u budućnosti”, rekao je bivši visoki dužnosnik, otkrivši interne razgovore u Bidenovoj administraciji. Takve rasprave su još uvijek u inicijalnim fazama, a američki dužnosnici naglašavaju da će rat još neko vrijeme biti aktivan, te da Bidenova administracija namjerava Ukrajini pružiti oružje i potporu koja joj je potrebna kako bi potisnula Ruse sa što je više moguće teritorija.

Milley: ‘Rat neće završiti na bojištu’

Čak i sugestija o planiranju zamrzavanja sukoba mogla bi potkopati povjerenje ukrajinskih čelnika u predanost Amerike njihovom ratu, osobito s obzirom na agitaciju nekih republikanaca da se smanji potporu Kijevu.

Peta osoba, visoki dužnosnik Bidenove administracije koji je govorio u ime Bijele kuće, za Politico je ispričao da se važe niz planova za nepredviđene situacije, ali da je situacija promjenjiva i jedino sigurno predviđanje je da Rusija neće osvojiti Ukrajinu. Kao i drugi intervjuirani, dužnosnik je dobio garanciju anonimnost kako bi mogao govoriti o ovim osjetljivim pitanjima.

Dok mnogi američki dužnosnici izbjegavaju javno govoriti o tome kako će se razvijati sukob Rusije i Ukrajine, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga SAD-a Mark Milley više je puta predvidio da će rat završiti pregovorima, a ne vojnom pobjedom bilo koje strane.

Gdje je protuofenziva?

Oblik i sastav nedavnih paketa vojne pomoći Ukrajini odražava pomak Bidenove administracije prema dugoročnijoj strategiji, rekao je dužnosnik Ministarstva obrane. Količina opreme koja se šalje izravno iz postojećih američkih zaliha stalno se smanjivala tijekom proteklih nekoliko mjeseci, dok su se paketi pomoći koja podrazumjeva kupnju novog oružja od industrije – proces koji može trajati mjesecima ili godinama – povećali.

Bidenova administracija nedavno je prebacila 300 milijuna dolara vrijedno oružje iz postojećih američkih zaliha u Ukrajinu, dok je istovremeno osigurala 1,2 milijarde dolara za kupnju složenijeg oružja, poput sustava za protuzračnu obranu, od proizvođača oružja.

Trenutačno Ukrajina priprema protuofenzivu protiv Rusije, iako trenutak njenog početka ostaje nepoznat. Posljednjih je dana ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski davao naslutiti da će protuofenziva biti odgođena jer Ukrajina i dalje treba više oružja, mada je također rekao da će se “prvi važni koraci poduzeti uskoro”.

Neki očekuju nastavak rata i nakon protuofenzive

No, američki dužnosnici očekuju da će se borbe nastaviti i nakon protuofenzive. Srednjoročno gledano, mnogi očekuju zastoj, tijekom kojeg se borbe nastavljaju, ali nijedna strana ne osvaja mnogo. Drugi očekuju rat iscrpljivanja, koji uključuje obje strane, koje pokušavaju nanijeti goleme gubitke u ljudstvu i opremi drugoj strani u nadi da će protivnik kolabirati.

Koliko će Ukrajina i Rusija biti uspješne, ovisi o čimbenicima koji se ponekad ne mogu kontrolirati – od nadmoći u zraku do toga tko je glavni u Kremlju. “Kada prođe nekoliko mjeseci ili godinu dana rata, onda se oni znaju produžiti da traju godinama. Čak i uz najuspješniju ukrajinsku protuofenzivu, mogli biste vidjeti kako se bore u ovo vrijeme sljedeće godine”, rekao je Benjamin Jensen iz Centra za strateške i međunarodne studije, koji je analizirao povijesne podatke.

Nitko od ljudi na visokim položajima koji su razgovarali s Politicom nije želio otkriti pojedinosti o tome kako će se SAD nositi s višegodišnjim ratom ili opisati točnu dubinu planiranja zamrznutog sukoba. Te informacije su uglavnom povjerljive. Jedan američki dužnosnik naglasio je da je administracija uvijek planirala i dugoročne i kratkoročne ishode.

Korejski rat bi mogao poslužiti kao grubi model

Što se borbe više oduže, postaje vjerojatnije da će Rusija i Ukrajina osjetiti međunarodni i domaći pritisak da pregovaraju o prekidu vatre, primirju ili drugom pravnom mehanizmu za zaustavljanje rata, ako ne i njegovom službenom kraju. Neki američki dužnosnici i analitičari kažu da bi grubi model za Ukrajinu mogao biti Korejski rat. Aktivne borbe u tom sukobu okončane su primirjem 1953. godine, ali ni 70 godina kasnije rat nije formalno proglašen završenim.

“Zaustavljanje u korejskom stilu svakako je nešto o čemu su raspravljali stručnjaci i analitičari u vladi i izvan nje kada je u pitanju Ukrajina. Takav ishod je vjerojatan, jer nijedna strana ne bi trebala priznati nikakve nove granice i jedino što bi se moralo dogovoriti jest prestati pucati duž postavljene linije”, rekao je bivši dužnosnik Bidenove administracije, a Politico također ističe kako su pregovori o primirju u Koreji trajali su dvije godine.

Uz Koreju, među relevantnim primjerima je i spor iz 2008. godine između Gruzije i Rusije, kao i više od 70 godina star spor Indije i Pakistana oko regije Kašmir. U tom periodu dvije zemlje ratovale su tri puta. Relevantni su vjerojatno i segmenti rusko-ukrajinskog sukoba između 2014. i 2022. godine, koji se vodio oko dijelova istoka Ukrajine i njezine regije Krim.

I zaustavljeni rat se povremeno može ponovno pokrenuti

Tako zaustavljeni ratovi povremeno se ponovno aktiviraju. Primirje iz 1994. između Azerbajdžana i Armenije oko regije Nagorno-Karabah održalo se, premda ne savršeno, sve dok teške borbe nisu prekinule mir 2020. godine. Armenija i Azerbajdžan sada još jednom pokušavaju pregovarati.

Zapadna uključenost u svaki od spomenutih slučajeva prilično varira. Politico navodi da su se Sjedinjene Američke Države borile u Korejskom ratu i još uvijek imaju tisuće vojnika u Južnoj Koreji. No, ključna razlika u odnosu na Ukrajinu je u tome što se američke snage tamo ne bore. Uz to, Washington je imao malu ulogu u drugim sukobima, poput Kašmira.

Bivši američki obavještajni dužnosnik koji se bavio pitanjima vezanim uz Rusiju rekao je kako se čini da su Bidenovi suradnici ovih dana spremniji razgovarati o dugoročnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, što smatra još jednim znakom da razmišljaju o nadolazećoj ukrajinskoj protuofenzivi.

Sprema se pakt poput onog s Izraelom?

Visoki dužnosnik Bidenove administracije potvrdio je da američki dužnosnici razgovaraju s Ukrajincima o budućnosti. “Želimo Ukrajinu koja se može braniti i odvratiti buduće napade”, rekao je novinarima. No, isti dužnosnik ističe kako Washington neće vršiti pritisak na Ukrajinu da uđe u pregovore protiv svoje volje. Ako ukrajinska kandidatura za članstvo u NATO-u zapne, sigurnosna jamstva bi se mogla kretati od međusobnog obrambenog sporazuma prema članku 5. u stilu NATO-a, sve do sporazuma o naoružanju s Ukrajinom u izraelskom stilu kao sredstvo odvraćanja od Rusije.

U najmanju ruku, kažu neki sadašnji i bivši američki dužnosnici za Politico, ukrajinska vojska mora dobiti posebnu pozornost, poput garancije da su ukrajinsko oružje i oprema kompatibilni s oružjem i opremom zemalja NATO-a, kao i provođenje zajedničke obuke, čak i ako Kijev nije u vojnom savezu. Analitičari su upozorili da ne treba pretpostaviti kako bi zamrznuti sukob bio jamstvo geopolitičke stabilnosti, ili da bi značio manje patnje među civilima zarobljenima na spornim teritorijima. Korejski poluotok i Indija/Pakistan sada su nuklearne žarišne točke, što je rezultat odluka koje su donijele njihove vlade u desetljećima nakon početka borbi.

Jurij Sak, savjetnik ukrajinskog ministra obrane, rekao je da je jedan od razloga zašto Kijev neprestano poziva svoje zapadne partnere da pošalju više oružja i druge pomoći upravo to što želi brzo okončati rat, a ne to da se želi pronaći u beskrajnom sukobu. “Čak i ako aktivne borbe prestanu”, rekao je Sak, “nastavit ćemo živjeti u svijetu u kojemu na dnevnoj bazi imamo nuklearnu ucjenu”. “Svakodnevno smo izloženi riziku globalne prehrambene krize. Svakodnevno smo svjedoci zvjerstava i ratnih zločina”, poručuje Sak.

Ne treba razmišljati samo o oružju

Američki dužnosnici naglašavaju da pokušavaju izbjeći crno-bijelo razmišljanje dok planiraju scenarije rata. Naposljetku je i moguće da će sukob završiti negdje između aktivnog rata i hladnog sukoba. Jensen je rekao da će dugoročna potpora Kijevu značiti razmišljanje izvan neposrednih potreba za oružjem i provedbu planova za ljudstvo, obuku i opremanje cijelih formacija, kao i razvoj relevantne vojne doktrine. Druga pitanja koja treba razmotriti u takvim okolnostima, kaže, uključuju isplati li se na liniju sukoba slati multinacionalne mirovne snage.

Ako aktivni oružani sukob prestane, troškovi Sjedinjenih Država i drugih ukrajinskih partnera vjerojatno će se smanjiti s vremenom. “Jeftinije je naoružati zemlju koja ne troši oružje svaki dan”, objašnjava dužnosnik Bidenove administracije. Bivši dužnosnik je nagađao kako su izgledi da će se primirje održati veći nego što su bili od 2014. do 2022. godine, kada je Rusija zauzela Krim i posijala kaos u dijelovima istoka Ukrajine Danas su profesionalne vojske u potpunosti uključene u sukob na obje strane, što nije bio slučaj 2014.

Prijetnja će ostati

Rat je također ojačao plaćeničke snage poput ruske Wagner grupe, koje bi se mogle pokazati vrlo teškima za kroćenje. Ako prekid vatre ili druga vrsta rješenja potraju dovoljno dugo, pozornost javnosti također će vjerojatno izblijediti. To bi moglo ublažiti politički pritisak kritičara na pomoć sa Zapada, ali to bi moglo značiti i manji pritisak da se sukob jednom zauvijek riješi.

Američki i europski dužnosnici tvrdili su da ne bi bilo mudro vjerovati da će prijetnja Rusije Ukrajini uskoro nestati, čak i ako se borbe zaustave na dulje vrijeme ili Vladimir Putin ode sa scene. “Sukob i potencijal za ponovni napad neće nestati, možda ni u sljedećih nekoliko desetljeća”, rekao je za Politico europski dužnosnik upoznat s raspravama vezanim uz Ukrajinu.