Jupiterov mjesec Europa mogao bi imati manje kisika nego što se prije mislilo

Ispod ledene površine Jupiterovog mjeseca Europa nalazi se slani ocean koji se dugo smatrao obećavajućim mjestom za postojanje života, ali nova studija poljuljala je tu ideju, piše Science Daily.

U časopisu Nature Astronomy, objavljen je članak u kojem znanstvenici sugeriraju da Jovijanski mjesec proizvodi znatno manje kisika nego što su izračunale prijašnje studije.

Sve to može značiti da Jupiterov mjesec Europa ima manje potencijala za život nego što se prije mislilo, piše New Scientist.

Potrebno je još istraživanja

Da bi se potvrdilo najnovije istraživanje, koje je u suprotnosti sa prijašnjim teleskopskim promatranjima kisika u ledu ovog mjeseca, trebat će više rada, kažu iz NASA-e, za Associated Press.

“Iako rezultati sugeriraju da je na Europi manje kisika, razina je još uvijek kompatibilna s mikrobnom nastanjenošću za život koji mi poznajemo”, kaže Manasvi Lingam, astrobiolog s Instituta za tehnologiju Floride, za Scientific American.

Ima više vode nego Zemlja

Europa se smatra jednim od najboljih kandidata u Sunčevom sustavu za potporu izvanzemaljskog života. Prekriven je ledenom korom ispod koje je ocean za koji se procjenjuje da je dubok između 64 do 160 kilometara. Iako mu je promjer oko četvrtine zemljinog, ocean sadrži dvostruko više vode nego naša planeta.

Kada zračenje s Jupitera dopre do ledene kore mjeseca, razdvaja molekule vode u njezine komponente, vodik i kisik. Mjesec ima tanku atmosferu koja se sastoji uglavnom od kisika. Znanstvenici smatraju da taj kisik omogućava izgradnju života.

Ipak ima manje kisika?

Prije NASA-ine letjelice Juno, atmosfera Europe nikada nije izravno promatrana, a procjene kisika su jako varirale. Juno je letio 2022. godine relativno blizu mjesečeve površine, mjereći molekule vodika i kisika.

Autori studije analizirali su podatke preleta letjelice Juno i izračunali da se svake sekunde na Europi proizvede od 6 do 18 kilograma kisika, što je niže od prethodnih procjena, koje su sugerirale da proizvodi čak 907 kilograma kisika u sekundi.

Uskoro nova istraživanja

Neizvjesno je koliko od te ograničene količine kisika dospije u ocean, gdje bi ga život, ako ga ima, mogao koristiti. Dio kisika mogao bi ostati u ledu ili pobjeći u atmosferu. “Ne možemo reći što se zbiva nakon što se kisik proizvede” kaže glavni autor nove studije Jamey Szalay, sa Sveučilišta Princeton.

“Proizvodnja kisika možda je u prošlosti bila veća”, napominju autori studije, Zemlja se tijekom 4.5 milijardi godina promijenila pa mislimo da i druga planetarna tijela prolaze slično.” NASA-ina nova misija Europa Clipper, planirana za lansiranje u listopadu, stići će na Jupiter 2030. godine, sa zadatkom da prouči postoje li na Europi uvjeti koji bi mogli podržati život.