Kako je prebjegli KGB-ov atentator uvjerio Amerikance da ozbiljno počnu shvaćati parapsihologiju

Jedno travanjsko poslijepodne 1954. novinari su se okupili na press konferenciji u njemačkom Bonnu. Rečeno im je da će im se obratiti Nikolaj Evgenijevič Khokhlov, kapetan u novoosnovanoj ruskoj tajnoj službi, KGB-u. Dobro, bivši kapetan. Khokhlov je u Njemačku stigao sa zadatkom da izvrši atentat na vođu antikomunističke organizacije. Umjesto da odradi posao, prebjegao je, dojavio meti planove službe i predao se američkim agentima. Više nije bio dio zavjere oko ubojstva. Bio je dio medijskog skandala, piše Atlas Obscura.

New York Times opisao ga je kao krhkog mladog muškaraca, učenog izgleda. Bio je obučen u uredno odijelo duboke plave boje i nosio je naočale. Reporter Timesa primijetio je i da je prebjeg na konferenciji bio samouvjeren i smiren, vješto odgovarajući pitanja na ruskom jeziku.

Oružje skriveno u kutiji cigareta

Iako se Khokhlovljeva konferencija dogodila samo par tjedana nakon što je još jedan visoki dužnosnik ruske tajne službe prebjegao u Australiji, bila je dovoljno velik događaj da okupira naslovnice. Na konferenciju je donio i egzotično oružje napravljeno samo za taj zadatak – dvije naizgled normalne kutije cigareta.

Kada bi se kutije otvorile, unutra bi bile poslagane obične cigarete, no kada se pritisne skriveni gumb, ispod njih bi opalio maleni skriveni pištolj. Meci pištolja bili su prekriveni otrovom. “Bilo je to savršeno oružje jer je bilo lagano i izgledalo je nevino. Zvuk koji bi pucanj proizveo nije bio glasniji od pucketanja prstiju”, pisao je tada AP.

Preživio je i atentat

Khokhlov je kasnije svjedočio pred američkim kongresom o aktivnostima sovjetskih tajnih službi i postao svojevrsna medijska zvijezda. Njegova je priča postala predložak za serijal u Saturday Evening Postu pod nazivom “Nisam htio ubijati za Sovjete”, a 1957. objavio je i memoare pod naslovom “U ime savjesti”.

Iste je godine preživio i atentat. Nakon što je održao govor u Frankfurtu, poslužena mu je kava za koju je kasnije rekao da “nije bila dobra kao inače”. Uskoro je osjetio umor. “Nekakva čudna, nevidljiva težina me pritiskala”, pisao je kasnije. Srušio se na parkiralištu. Otrovan je talijem, otrovom sporog djelovanja koji kod žrtve izaziva snažnu bol.

Imao je sreće. Pronađen je i na kraju se uspio oporaviti nakon par tjedana u bolnici. Atentat na njega dogodio se otprilike u isto vrijeme kad i lansiranje Sputnika. “I ja sam bio primjer postignuća sovjetske znanosti. Potpuno ćelav, unakažen ožiljcima toliko jako da me poznanici nisu prepoznavali. Bio sam dokaz da sovjetska znanost ubijanja nije svemoćna”, pisao je Khokhlov u svojoj knjizi.

Šezdesetih počeo studirati na Dukeu

Nakon što je prebjegao iz KGB-a, preživio atentat i više godina proveo pod medijskim refletorima, bilo je za očekivati da će se Khokhlov povući u neko mirnije područje. Na kraju se odlučio za život akademika, ali ne može se baš reći da je Khoklov ikada vodio normalan život.

Šezdesetih je godina počeo studirati psihologiju na Sveučilištu Duke. Za vrijeme studija je upao u krug jednog od najvećih osobenjaka u povijesti Dukea, J.B. Rhinea. Rhine je bio psiholog iz Pennsylvanije koji je za vrijeme studija postao fasciniran idejom da ljudski um ima moći i iznad osnovnih osjetila. Izučavao je izvanosjetilno opažanje i telepatiju, te na kraju osnovao Institut za parapsihologiju na Dukeu. Pod Rhineovim utjecajem i Khokhlov se zainteresirao za paranormalno.

‘Veza parapsihologije i komunizma’

U rujnu 1966. Khoklov je u Rhineovom institutu predstavljao rad “Veza parapsihologije i komunizma”. U zgradi Instituta okupio se velik broj istraživača paranormalnog. ” U sovjetskoj Rusiji postoji znatan interes za istraživanja na području parapsihologije,” počeo je izlaganje Khokhlov. Okupljenima je ispričao o ruskim znanstvenicima koji su izvanosjetilno opažanje izučavali još u 19. stoljeću.

Rekao je da Sovjetska vlada potiče takva istraživanja i prepričao istraživanja u kojima su ispitanici mogli vidjeti slike udaljene 2000 milja. Završio je u optimističnom tonu. “Sudbina današnjeg svijeta ovisi o općem shvaćanju toga što čovjek zapravo jest. Mi ovdje, s ove strane željezne zavjese, smo mala zajednica parapsihologa koji pokušavaju proširiti pojam čovjeka. Ljudi znanosti i duha s druge strane rade isto”, rekao je.

Odbio Rhineovu ponudu za posao

Rhine je članak objavio u knjizi “Prapsihologija danas” i bivšem KGB-ovcu ponudio mjestu u svom Institutu nakon što završi doktorat. Khokhlov je odbio. Otišao je na zapad, u Kaliforniju, gdje je postao profesor na Sveučilištu California State u San Bernardinu. Nastavio se baviti parapsihologijom. Držao je i predavanja iz područja eksperimentalne hipnoze i duhovnog života.

Američki je državljanin postao 1970. godine, a 1992. ruski ga je predsjednik Boris Jelcin pomilovao. Tijekom godina, interesi su mu nadrasli područje parapsihologije. Izučavao je programiranje i posvetio se očuvanju okolišta. Umro je 2007. godine od srčanog udara.

Iz Khokhkovljevih zapisa vidi se direktna veza između njegove averzije spram komunizma i interesa spram pranormalnog. “Stvari koje komunizam želi izbrisati iz postojanja, poput svijesti, časti, odanosti božjim zapovijedima, su stvari koje će ga uništiti. Takvi će se elementi pokazati snažnijima od racionalnih, materijalnih sila” napisao je Khokhlov u svojim memoarima.