Ljudi koji konzumiraju puno mliječnih masti imaju manji rizik kardiovaskularnih bolesti, kaže velika studija

Ljudi koji konzumiraju više mliječnih masti imaju manji rizik od kardiovaskularnih bolesti, prema novome švedskome istraživanju koje proučava neke od svjetski najvećih konzumenta mliječnih proizvoda, javlja CNN.

Međunarodni tim znanstvenika proučavao je konzumaciju mliječnih masti kod 4150 šezdesetogodišnjaka u Švedskoj, zemlji koja je jedna od najvećih svjetskih proizvođača i potrošača mliječnih proizvoda. Mjerili su razine u krvi određene masne kiseline koje pretežno ima u mliječnoj hrani. Ljude su pratili tijekom 16 godina kako bi zabilježili koliko njih je imalo srčane, moždane i druge ozbiljne zdravstvene probleme cirkulacije, a koliko ih je umrlo.

Potrebne su dodatne studije

Nakon statističke prilagodbe za druge poznate čimbenike rizika od nastanka kardiovaskularnih bolesti, uključujući dob, prihod, način života, prehrambene navike i druge bolesti, otkrili su da su oni s visokim razinama masnih kiselina, što pokazuje visok unos mliječnih masti, imali najmanji rizik kardiovaskularnih bolesti, kao i da nije bilo povećanja rizika umiranja zbog drugih uzroka.

Tim je zatim potvrdio nalaze u drugim populacijama nakon što su švedski rezultati kombinirani sa 17 drugih studija u kojima je sudjelovalo gotovo 43 tisuće ljudi iz SAD-a, Danske i Velike Britanije.

“Iako na nalaze djelomično mogu utjecati drugi čimbenici osim mliječnih masti, naše istraživanje ne sugerira nikakvu štetu od same mliječne masti”, rekao je Matti Marklund, viši znanstvenik na Institutu George za globalno zdravlje u Sydneyu i koautor rada. “Utvrdili smo da su oni s najvišom razinom mliječne masti imali najmanji rizik kardiovaskularnih bolesti. Ti su odnosi vrlo zanimljivi, ali potrebne su nam dodatne studije kako bismo bolje razumjeli utjecaj mliječnih masti i mliječne hrane na zdravlje”, kaže se u priopćenju.

Mliječni proizvodi bogati su hranjivim tvarima

Glavna autorica studije Kathy Trieu, s Instituta George, rekla je da se konzumacija nekih mliječnih proizvoda, posebno fermentiranih, prethodno povezivala s dobrobitima za srce. “Mliječni proizvodi bogati su hranjivim tvarima. Sve je više dokaza da utjecaj mliječne hrane ovisi o vrsti, poput sira, jogurta, mlijeka i maslaca, a ne o sadržaju masti, što je potaknulo sumnju je li izbjegavanje mliječnih masti općenito korisno za kardiovaskularno zdravlje”, objašnjava Trieu.

“Naša studija sugerira da smanjenje mliječnih masti ili potpuno izbjegavanje mliječnih proizvoda možda nije najbolji izbor za zdravo srce. Važno je zapamtiti da iako mliječne namirnice mogu biti bogate zasićenim mastima, one su bogate i brojnim dugim hranjivim tvarima i mogu činiti dio zdrave prehrane. Druge masti, kao one u plodovima mora i tropskim uljima mogu imati veću korist za zdravlje nego mliječne masti”, poručuje Trieu.

Podaci studije ukazuju na korelaciju, a ne na uzrok

Alice Lichtenstein sa Sveučilišta Tufts, smatra da podaci ove studije ukazuju na korelaciju, a ne na uzročnu vezu. Lichtenstein je rekla za CNN da brine jer se rezultati studije mogu protumačiti kao da svi punomasni mliječni proizvodi mogu smanjiti rizik kardiovaskularnih bolesti i ukazuje na to da je skupina s najvećim biomarkerom unosa mliječnih proizvoda imala između ostalog, znatno niži BMI, bila je fizički aktivnija, manje su pušili, bili su obrazovaniji, jeli su više povrća, voća i ribe te manje prerađenog mesa, što sve pridonosi manjem riziku kardiovaskularnih bolesti.

Studija je objavljena u časopisu PLOS Medicine.