Stripovi su više od priča o superjunacima. Ovo je 13 naslova koje preporučamo da pročitate ove zime
U SAD-u je u 2021. godini prodano rekordnih 94 milijuna izdanja
Industrija stripova postoji već gotovo cijelo stoljeće. Prošla je niz promjena i razdoblja te je eksperimentirala s različitim žanrovima. Kroz godine, deveta umjetnost kako su je nazvali, procvjetala je u raznolikost žanrova, stvarajući remek-djela koja su oblikovala dugoročni kulturni pejzaž. Ako ste odlučili ući u svijet stripova i pronaći žanr za sebe, ovo je popis najboljih grafičkih romana koji su obilježili scenu – od stripova za djecu do stripova o popularnim akcijskim junacima.
Black Hole
Black Hole je remek-djelo Charlesa Burnsa. Ova podeblja grafička novela rađena je u crno-bijeloj tehnici, a govori o tinejdžerima iz predgrađa Seattlea sredinom 1970-ih. Od samog početka doznajemo da je tinejdžere tog kraja zahvatila čudna pošast koja se prenosi spolnim kontaktom. Bolest se očituje na razne načine – od užasno grotesknog do suptilnog – ali jednom kad je dobijete, to je to, povratka više nema
Hipnotički zanimljiva isto koliko je i zastrašujuće, Black Hole nadilazi svoj žanr vješto istražujući američki kulturni trenutak i djecu koja su uhvaćena u njemu – u vrijeme kada više nije bilo cool biti hipi, a Bowie je još uvijek bio malo previše čudan.
Watchmen
Ovaj strip Alana Moorea i Davea Gibbons bilježi pad skupine superjunaka koje muče ljudski nedostaci. Radnja serijala se odvija u 80-im, u alternativnom svemiru u kojem su se superheroji pojavili već u vrijeme Drugog svjetskog rata. Radnja se prebacuje u osamdesete kad saznajemo da je Amerika pobijedila u Vijetnamskom ratu zahvaljujući superjunacima i pripojila Vijetnam kao svoju 51. državu, a na vlasti je još uvijek predsjednik Nixon koji u toj alternativnoj stvarnosti nije doživio Watergate skandal.
Fantastični Watchmen jedan je od najutjecajnijih grafičkih romana svih vremena koji je pokrenuo trend “odrastanja” stripa, a struktura od 12 brojeva za duži mini-serijal je postala standard u američkom stripu upravo zbog njega. Uz strip Watchmen, preporučujemo i fantastičnu HBO-ovu istoimenu seriju koju je kreirao Damon Lindelof.
Maus
U povodu dvadeset i pete godišnjice prvog objavljivanja, sada je dostupno i konačno re-izdanje stripa koji je proglašen “najupečatljivijom i najuspješnijom pripovijesti ikada napravljenom o holokaustu” (Wall Street Journal) i “prvim remek-djelom u stripu povijesti” (The New Yorker).
Pulitzerovom nagradom nagrađeni Maus govori o Vladeku Spiegelmanu, Židovu koji je preživio Hitlerovu Europu, i njegovom sinu, karikaturistu koji se pomirio s očevom smrću. Forma stripa podsjeća na crtani film – nacisti su mačke, Židovi miševi – i uspijeva nas približiti tužnoj priči holokausta. Maus proučava tragove povijesti i na inovativan način progovara o holokaustu zbog čega je i postao je jedan od kultnih svjetskih stripova.
Uzumaki
Kurouzu-cho, mali gradić okovan maglom na obali Japana, je proklet. Prema riječima Shuichija Saita, povučenog dečka tinejdžerice Kirie Goshima, njihov grad ne opsjeda osoba ili biće, već obrazac: uzumaki ili spirala — hipnotički tajni oblik svijeta. Ovo bizarno remek-djelo horor mange sada je dostupno u produženom izdanju, a koliko god je uznemirujuće istovremeno je i fantastično inovativno. Priča do kraja postaje sve beznadnija, ali vizualni prikazi svega što se događa malo će kome ubrzo izaći iz glave.
From Hell
Dokazavši se neusporedivim u areni reinterpretacije superjunaka, Alan Moore usmjerio je svoje uvijek oštro oko na zagonetni svijet Jacka Trbosjeka i ubojstava u Whitechapelu 1888.
Idući dalje od mnoštva postojećih teorija, koje sežu od misterioznih do smiješnih, Moore predstavlja genijalan novi pogled na događaj. Brutalne aktivnosti njegovog Trbosjeka epicentar su zavjere koja uključuje samo srce britanskog establišmenta, uključujući Slobodne zidare i kraljevsku obitelj.
Potkrijepljen pedantnim istraživanjem koje obuhvaća široki spektar studija o Trbosjeku i mitova te u kombinaciji sa svojom sposobnošću da izazove simpatije u takvim monstruoznim likovima, Moore je stvorio zanimljivo istraživanje lika Jacka Trbosjeka, promatrajući daleko iznad opsesivne potrebe društva da se razotkrije njegovo istinsko lice.
Ghost World
Svijet duhova priča je o Enid i Rebecci, prijateljicama tinejdžericama koje se suočavaju s neželjenom perspektivom odraslosti i neizvjesnom budućnošću njihovog kompliciranog prijateljstva. Autor Daniel Clowes dočarava uravnoteženi privid, istovremeno nježan i objektivan, njihovog krhkog postojanja, hvatajući ovozemaljska uzbuđenja i svakodnevne tragedije adolescencije koja jenjava dok prati tanku narativnu nit kroz fragmentirane živote dvije potpuno realizirane mlade žene.
Izvorno prikazana na stranicama originalnog stripa Eightball sredinom 1990-ih, ovo je kvazi-autobiografska priča o dvije osobe koji se suočavaju s mogućnošću zajedničkog odrastanja, i što je još važnije i više zastrašujuće, odvojenog.
Jimmy Corrigan – The Smartest Kid on Earth
Chris Ware je općepriznat kao najdarovitiji i najomiljeniji crtač stripova svoje generacije. Njegov Jimmy Corrigan: Najpametnije dijete na Zemlji osvojio je The Guardianovu nagradu za najbolju knjigu, a londonski Times ga je 2009. uvrstio među 100 najboljih knjiga desetljeća.
U stripu, koji je prepun minijaturnih crteža i jako sitnih slova, pratimo Jimmy Corrigana u gradu Chicagu. Jednoga dana, on upoznaje oca koji ga je napustio dok je bio dijete. Popratna priča govori o njegovom djedu, koji se također zove Jimmy Corrigan te o odrastanju kod samohranog oca u kasnom devetnaestom stoljeću u Chicagu. Sjajna stvar u ovom stripu su briljantni grafički koncepti koji zasljepljuju i oduševljavaju na svakoj drugoj stranici.
Monster
Monster Naokija Urasawe ogroman je manga koja je izašla u 18 svezaka. U stripu pratimo Kenza Tenmu, moždanog kirurga čije dijete-pacijent nestaje pod sumnjivim okolnostima, samo da bi se godinama kasnije ponovno pojavilo kao zagonetni serijski ubojica. Njegov otac, liječnik koji je postao detektiv, mora izbjeći policiju dok prati pravog ubojicu, što ga vodi diljem Europe.
Monsterova pobjednička formula zapleta obuhvaća desetljeća, lokacije, perspektive i generacije. Djelomično je utemeljena na povijesti, prepuna je zavjera i vještih zabluda te se može pohvaliti golemom sporednom glumačkom postavom, sa središnjim likovima koji često mijenjaju lokaciju.
Zagor
Svijet stripova bogat je nevjerojatnim junacima, ali među njima se Zagor ističe kao jedan od najupečatljivijih. Zagor je heroj, čovjek koji mrzi nepravdu i svoj je život posvetio borbi protiv kriminalaca i zlikovaca najnižeg kova. Inspirirani strip junacima poput Supermana i Tarzana, Sergio Bonelli i Gallieno Ferri stvorili su lik atletskog izgleda, velikih fizičkih predispozicija i prepoznatljivog kostima – Zagora.
Vremenski period u kojem se odvija radnja je prva polovica 19. stoljeća, a glavno mjesto radnje u Zagorovom svijetu je Darkwood, izmišljena šuma smještena na području Sjeverne Amerike u blizini Velikih jezera i Kanade. Njegove avanture, obogaćene raznovrsnim temama i žanrovima, čine ga nezaboravnim junakom čiji stripovi ostavljaju dubok i trajan dojam u svijetu grafičkih romana.
Garfield
Garfield je novinski strip koji je postao najrasprostranjeniji grafički roman svoje ere. Garfield je mačak okruglog tijela, narančasto-crne boje, koji voli jesti masnu hranu – osobito lazanje – i stvarati probleme. Njegov ljudski suputnik je Jon Arbuckle, a sa njima u kući živi i Odie, mali žuti bigl koji je drag, ali ne previše pametan, barem prema Garfieldovim zaključcima.
Karikaturist Jim Davis stvorio je Garfielda 1978. godine, a kroz svoja djela izbjegavao je aktualni humor i držao se vrlo čitljivog umjetničkog stila. Tako je razvio likove s kojima se svatko mogao poistovjetiti. Garfield je, na primjer, izražavao uobičajenu ljudsku želju da jednostavno ostane u krevetu u ponedjeljak ujutro.
The Adventures of Tintin
Tintinove avanture svjetski su poznata serija stripova koju je od 1929. godine stvarao belgijski crtač Hergé, čije je pravo ime bilo Georges Remi. Serijal se sastoji od 24 sveska koji uključuje prvi nastavak – Tintin in the Land of The Soviets do posljednjeg, Tintin and the Alph-Art (nedovršeni svezak). U pratnji svog vjernog foksterijera Snowya (Milou na izvornom francuskom), Tintin putuje svijetom u službi istine i pravde.
U svojoj debitantskoj priči, Tintin u zemlji Sovjeta, koja je započela kao serijal 1929. u dječjem tjedniku Le Petit Vingtième, putuje kao mladi reporter u Rusiju i razotkriva podle poslove boljševika. U kasnijim pričama njegov ga radoznali duh odvede u Belgijski Kongo, Kinu, Sjedinjene Države, pa čak i na Mjesec. U duhovitim avanturama koje su često odražavale suvremene događaje, Tintin je istraživao sve složeniji svijet i uvijek se zalagao za ono što je ispravno.
Diabolik
Diabolik je lopov sa sklonošću prema dragocjenim draguljima ili ogromnim količinama novca i ne oklijeva ubiti one koji ometaju njegove planove. Unatoč zločinima, obdaren je duboko ukorijenjenim etičkim načelima kao što su čast, zaštita slabijih, prijateljstvo i zahvalnost, pa stoga mrzi mafijaše, trgovce narkoticima i kriminalce poput sebe.
Nakon svog debija 1962. godine, strip je ubrzo dosegao vrlo velike naklade, postavši fenomen koji proučavaju sociolozi i komunikacijski stručnjaci. Format Diabolik knjiga, dizajniran za džepnu veličinu, osmišljen je kako bi zadovoljio potrebe putnika koje je Angela Giussani svakog jutra promatrala s prozora svoje kuće, u blizini stanice Cadorna u Milanu.
Više od pedeset godina Diabolik izlazi bez prekida i premašio je 850 objavljenih epizoda, a prvi brojevi serije dosegli su visoke tržišne cijene u kolekcionarstvu. Od svog početka, Diabolik je prodan u gotovo 150 milijuna primjeraka.
Alan Ford
Iako je serijal stripova Alan Ford objavljen diljem svijeta uključujući i Francusku, Dansku i Brazil, samo je u bivšoj Jugoslaviji postigao nevjerojatan uspjeh. Glavni heroj radi za TNT, dvosmislenu obavještajnu agenciju koja djeluje iz cvjećarnice u New Yorku. Zajedno s ludom ekipom nekompetentnih kolega, Ford, sklon nesrećama probija se kroz brojne avanture i uvijek pobjeđuje.
Alan Ford nastao je kao zamisao talijanskog izdavača i pisca Maxa Bunkera (pravim imenom Luciano Secchi), koji je lansirao prvu epizodu 1969. Bunkerov umjetnik kolega Magnus (Roberto Raviola) bio je taj koji je glavnim protagonistima dao njihov prepoznatljivi, djelomično realistični-djelomično karikaturalni izgled. Mnoge šale i riječi koje su izrekli likovi Alana Forda ušle su u popularnu upotrebu te su ih ljubitelji Alan Forda često citirali, baš kao što to rade i danas.