Najveće priznanje u matematici dobio je matematičar koji je dao smisao slučajnosti svemira

Abelova nagrada, svjetski ekvivalent Nobelovoj nagradi i najveća nagrada za matematiku, za 2024. godinu dodijeljena je Michelu Talagrandu za napredak u opisivanju i predviđanju slučajnosti svemira, piše Nature News. Uz priznaje ide i novčana nagrada od 700.000 dolara.

Talagrandov rad fokusira se na stohastičke sustave koji modeliraju slučajne varijable unutar zadanog vremena i prostora.

Primjeri uključuju visinu rijeke koja teče, cijene dionica, broj pacijenata u bolnici, kretanje molekula plina, pa čak i neravnu stazu pijanca koji posrće. Tijekom godina rada, Talegrand je došao do smisla takvih sustava, koristeći matematičke formule poznate po nejednakosti kako bi bolje opisao granice njihove varijabilnosti.

Nasumične procese učinio predvidljivima

Ovaj matematičar razvio je formule kako bi nasumične procese učinio predvidljivijima i pomogao rješavanju kultnog modela složenih fenomena. Talagrand je dobio nagradu za svoj doprinos teoriji vjerojatnosti i funkcionalnoj analizi, s izvanrednim primjenama u matematičkoj fizici i statistici.

Pomoću Talagrandovih metoda može se precizno predvidjeti gdje izgraditi kuću uz brzi tok rijeke, predvidjeti rast populacije bakterija, kao i optimizirati rutu dostavnog kamiona.

Razina vode u rijeci može biti nasumična, ali rad matematičara može razaznati njezinu vjerojatnu maksimalnu razinu, što može pomoći u odlukama gdje graditi zgrade kako bi se izbjegle poplave, piše The New York Times.

Primjena i u fizici i kemiji

U osnovi, njegove nejednakosti koje pretvaraju složene sustave u geometrijske izraze, stvaraju precizne procjene. Nude nove alate za proučavanje i primjenu u drugim područjima, fizici, kemiji, komunikacijama i ekologiji.

“Postoje radovi koji se objavljuju svakodnevno u kojima se koriste Talagrandove nejednakosti”, kaže Assaf Naor, matematičar sa Princetona. “Zahvaljujući Talagrandovim tehnikama mnoge stvari koje se čine kompliciranima i nasumičnima ispadaju ne tako nasumične”, dodao je.

Umjetničko djelo

Matematičar na Norveškom sveučilištu znanosti i tehnologije i predsjednik Abelovog odbora, Helge Holden, kaže za Nature News da je ovo “kao umjetničko djelo, čarolija ovdje je naći dobru procjenu, a ne samo grubu procjenu.”

Talagrand je zaslužio priznanje jer je dovršio rješenje problema koji je postavio teorijski fizičar Giorgio Parisi za koji su mnogi znanstvenici smatrali da se nikada ne može objasniti čistom matematikom.

Još jedno rješenje

Rad je pomogao Parisiju da dobije je Nobelovu nagradu za fiziku 20221. godine za svoj rad iz 1979. godine u predviđanju spinskih stakala koji opisuju stanja i slučajna ponašanja kondenziranih magnetskih atoma. Nakon pet godina rada Talagrand i, zasebno, talijanski fizičar Francesco Guerra, pružili su matematičku osnovu za Parisijev rad početkom 2000-ih.

“Jedna je stvar vjerovati da je pretpostavka točna, a druga je stvar dokazati je, a moje je uvjerenje bilo da je problem toliko težak da se ne može dokazati”, rekao je Parisi za New Scientist.

Oslijepio u mladosti

Matematičar Talagrand, rođen u Francuskoj, ima 72 godine i sličan je pristup slijedio u svom životu. S pet godina je oslijepio na jedno oko nakon što mu se zbog genetske bolesti odvojila mrežnica, a desetljeće kasnije isto se dogodilo s drugim okom. Dugo se liječio u bolnici, a za to vrijeme ga je otac, sveučilišni profesor matematike, podučavao matematici da mu um ostane zaokupljen dok su mu oči u zavojima.

“Matematika mi nije laka, moram raditi, to dugo traje i imam užasno pamćenje, zaboravljam stvari. Pokušavam raditi unatoč hendikepu”, rekao je Talagrand za Nature News.