Neradni dani u 2024.: Vodič za sve blagdane i državne praznike u ovoj godini

Dok se jedan neradni dan bliži, mnogi se već raduju onom sljedećem koji dolazi. No, koncept neradnih dana nije oduvijek bio ovakav kakav je danas. U antičkom Rimu radni dan nije bio rijetkost i nedjeljom. Ideja redovitih neradnih dana za većinu je zemalja postala standard tek u modernom dobu, često kao rezultat borbe sindikata i radničkih pokreta za pravednije uvjete rada.

Za neke će neradni dani u 2024. biti prilika za bijeg na nepoznate destinacije i stvaranje uspomena koje će se prepričavati. Za druge su to dani za posvećivanje sebi i svojim strastima – bilo da je riječ o hobijima, glazbi, sportu. Ipak, kad je riječ o sportu, jedni će trčati maratone, a drugi će imati maraton serija u komforu svog doma.

Neradni dani u 2024. godini

U 2024. sveukupno će biti 13 neradnih dana, na koje će se obilježiti osam blagdana i šest državnih praznika, no neki od njih padaju na vikend. Tijelovo i Dan državnosti ove godine slave se i obilježavaju istog dana, 30. svibnja. Prije dvije godine raspravljalo se i o tome da blagdani koji padaju na vikend, trebaju biti preneseni na sljedeći radni dan, no takve izmjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima nisu prošle.

Katolički blagdani

Katolički blagdani posebni su dani u katoličkom liturgijskom kalendaru koji obilježavaju važne događaje iz kršćanske vjere. Ovi blagdani su prilika za vjernike da se zajedno okupe, mole i slave te događaje:

• 6. siječnja: Bogojavljenje ili Sveta tri kralja

Bogojavljenje je kršćanski blagdan koji se obilježava 6. siječnja i slavi se kao dan kada su se tri mudraca poklonili novorođenom Isusu nakon što su pratili zvijezdu kako bi došli do Betlehema. Ovaj blagdan ima poseban značaj u katoličkoj tradiciji, a naziv ,,Bogojavljenje” potječe od grčke riječi ,,theophany”, što znači ,Božje očitovanje” ili ,,pojavljivanje”.

Bogojavljenje se često obilježava blagoslovom vode, kao simbolom čišćenja i obnove vjere. Mnoge crkve organiziraju procesije, a vjernici sudjeluju u posebnim liturgijskim obredima.

• 31. ožujka: Uskrs

Uskrs je najvažniji kršćanski blagdan koji slavi Isusovo uskrsnuće iz mrtvih. Ovaj blagdan ima iznimno važno mjesto u kršćanskoj vjeri jer simbolizira pobjedu života nad smrću i obećava vječni život vjernicima. Pripreme za Uskrs počinju puno ranije prije slavlja ovog blagdana, na Pepelnicu, još nazivanu i Čista srijeda, dok Korizmena priprema traje četrdeset dana, pa se Uskrs slavi na datume između 22.3. i 25.4.

U 2024. Pepelnica se obilježava 14.2. Uskrs se uvijek slavi u nedjelju i uvijek je to prva nedjelja poslije proljetnog ekvinocija. Ove godine Uskrs se slavi 31. ožujka. Prije uskršnjeg dana, u Velikom tjednu slave se Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota, pa je u školskom kalendaru za 2023/2024. određeno da proljetni praznici počinju 28. ožujka.

Postoje brojne tradicije karakteristične za različite dijelove svijeta, no neke od najpoznatijih su bojenje i traženje uskršnjih jaja, ukrašavanje uskršnjih kolača i tradicionalni obiteljski uskršnji doručak. Međutim, na Uskrs se slavi euharistija, a velik broj kršćana diljem svijeta odlazi na jutarnju misu i blagoslov tradicionalne hrane: jaja, šunke, mladog luka i hostije.

• 1. travnja: Uskrsni ponedjeljak

Uskrsni ponedjeljak je dan koji slijedi neposredno nakon Uskrsa i dio je nastavka uskrsnog blagdanskog razdoblja. Ovaj dan ima poseban značaj u mnogim kršćanskim tradicijama i običajima, iako može varirati po načinu obilježavanja. Ove se godine obilježava 1. travnja.

• 30. svibnja: Tijelovo

Tijelovo je katolički blagdan koji se slavi kao spomen na prisutnost Isusa Krista u euharistiji. Ovaj blagdan obilježava se šezdeset dana nakon Uskrsa i pada na četvrtak, iako u nekim zemljama može biti prenesen na nedjelju. Ove se godine Tijelovo slavi 30. svibnja.

Središnji dio proslave Tijelova često uključuje euharistijsku procesiju koja počinje u crkvi dok vjernici prate svećenika koji nosi posvećenu hostiju (posvećeni kruh predstavljen kao Tijelo Kristovo). Procesija često prolazi javnim ulicama, a put može biti ukrašen cvjetnim laticama.

• 15. kolovoza: Velika Gospa

Velika Gospa katolički je blagdan koji se svake godine slavi 15. kolovoza pa je tako taj četvrtak također neradni dan u 2024. Blagdan Velike Gospe ili Uznesenje Blažene Djevice Marije, odnosi se na vjerovanje da je Djevica Marija, nakon završetka svog zemaljskog života, uznesena tijelom i dušom na nebo. Velika Gospa ima poseban značaj u katoličkom kalendaru i slavi se kao jedan od najvažnijih marijanskih blagdana.

Kako bi ga proslavili, vjernici sudjeluju u posebnim liturgijskim obredima, molitvama i često odlaze na mise posvećene Blaženoj Djevici Mariji. U marijanskom svetištu u Molvama u kojem je pronađen čuveni kip Majke Božje, koji nije izgorio nakon većeg požara, on se u procesiji tradicionalno prenosi iz katedrale u kapelicu, gdje ostaje do blagdana Male Gospe. Dakle, tradicija je mnogo, a razlikuju se već od grada do grada ili od mjesta do mjesta.

• 1. studenog: Dan svih svetih

Na Dan svih svetih glavni je naglasak na sjećanju na preminule i najmilije. Tijekom tog dana, vjernici posjećuju svoje voljene i voljene koji više nisu s njima, mole za njih i pale svijeće. U mnogim katoličkim zemljama groblja su posebno ukrašena cvijećem i svijećama. Ponekad neradni dani u 2024. padaju na vikend, no Dan svih svetih slavi se kao i svake godine 1. studenog, što ove godine pada na petak.

• 25. prosinca: Božić

Božić je kršćanski blagdan kojim se slavi rođenje Isusa Krista, Sina Božjega, u Betlehemu. Tradicionalno, vjernici sudjeluju u misi koja često uključuje posebne liturgijske elemente i pjesme. U mnogim kulturama, božićna drvca postaju središnji dio karakterističnog dekoriranja domova, a ljudi koriste svjetiljke, kuglice, vjenčiće i druge ukrase kako bi stvorili blagdansku atmosferu.

Ugođaj se dodatno pojačava božićnim pjesmama, filmovima i drugim tradicionalnim običajima. Božićno vrijeme je vrijeme radosti, darivanja i zajedništva, a njegovo obilježavanje može varirati ovisno o kulturi, tradicijama i vjerskom uvjerenju zajednice. Slavi se 25. prosinca i neradni je dan, iako Badnjak, kao dan pripreme za Božić, nije neradni dan.

• 26. prosinca: Sveti Stjepan

Prema Bibliji, Stjepan je bio prvi kršćanin koji je dao svoj život za vjeru u Isusa Krista. Bio je izabran da služi zajednici kao đakon, no suočio se s optužbama, a kada je pred vijećem branio svoju vjeru, optužen je za bogohuljenje. Prema predaji, nakon što je iznio snažan govor o vjeri, vidio je otvoreno nebo i Isusa prije nego što je kamenovan do smrti. Blagdan Svetog Stjepana, također poznatog kao Stjepana Prvomučenika, slavi se 26. prosinca u katoličkom liturgijskom kalendaru.

Pravoslavni blagdani

Božić se po gregorijanskom kalendaru slavi 25. prosinca, no crkve koje se pridržavaju julijanskog kalendara Božić slave 7. siječnja. Svi državljani Republike Hrvatske koji tada slave Božić imaju pravo na neradni dan. Za druge je 7. siječnja radni dan, osim u iznimkama kad se spaja s vikendom zbog blagdana Bogojavljenja.

Židovski blagdani

Pripadnici židovske vjere imaju pravo na dva neradna dana u 2024. na koja se obilježavaju veliki židovski blagdani: Roš Hašana i Jom Kipur. Na blagdan Roš Hašane obilježava se nova godina po hebrejskom kalendaru, a ove godine se slavi 2. listopada. Jom Kipur je za pripadnike židovske vjere najsvetiji dan u godinu. Poznat je i kao Dan pomirenja, a slavi se dvadeset i pet sati – od zalaska do zalaska sunca. Ove godine se Jom Kipur obilježava 11. listopada, točnije, počinje u petak 11. listopada sa zalaskom sunca.

Islamski blagdani

Pripadnici islamske vjere imaju pravo na dva neradna dana u 2024. godini, kao i Židovi. Jedan od njih je Ramazanski bajram, kojim se obilježava kraj mjeseca Ramazana – mjeseca posta. Slavi se 10. travnja. Drugi od neradnih dana u 2024. za pripadnike islamske vjere je Kurban bajram, najznačajniji islamski blagdan, koji je slavi četiri dana, a prvi dan je 16. lipnja. Zapravo počinje prvog dana novog mjeseca, 15. lipnja, sa zalaskom sunca.

Državni praznici u Republici Hrvatskoj

Prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima svi državljani Republike Hrvatske stječu pravo na neradne dane u 2024., koji su datumski određeni istim Zakonom. Ovim se praznicima obilježavaju događaji važni za cjelokupnu zajednicu, koji mogu biti na državnoj ili međunarodnoj razini:

• 1. siječnja: Nova godina

Nova godina globalni je blagdan koji obilježava početak nove kalendarske godine. U Republici Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim dijelovima svijeta, Nova godina slavi se 1. siječnja. Ovaj dan označava prijelaz iz starog u novi kalendar, a ljudi diljem svijeta često ga dočekuju raznim proslavama, običajima i tradicijama.

• 1. svibnja: Praznik rada

Ovaj neradni dan ima korijene u radničkom pokretu, a njegova svrha je podsjetiti na prava radnika, borbu za pravedne uvjete rada i ukazivanje na važnost rada u društvu. U Republici Hrvatskoj Praznik rada slavi se 1. svibnja.

• 30. svibnja: Dan državnosti

Ovaj datum ima posebno značenje jer se obilježava dan kada je Hrvatski sabor donio Odluku o neovisnosti Republike Hrvatske 1991. godine. Odluka o neovisnosti bila je ključni korak prema osamostaljenju Hrvatske od bivše Jugoslavije. Dan državnosti obilježava se 30. svibnja.

• 22. lipnja: Dan antifašističke borbe

Dan antifašističke borbe u Republici Hrvatskoj obilježava se 22. lipnja. Istog datuma 1941. godine u šumi Brezovica kod Siska formirana je Prva sisačka partizanska četa. Taj događaj smatra se početkom oružanog otpora protiv fašizma i okupacije tijekom Drugog svjetskog rata.

• 5. kolovoza: Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja obilježavaju se u Republici Hrvatskoj 5. kolovoza. Ovaj datum ima važno povijesno značenje i povezan je s događanjima tijekom Domovinskog rata, koji je trajao od 1991. do 1995. godine, kada je Hrvatska stekla neovisnost.

• 18. studenog: Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata obilježava se u 18. studenog. Ovaj dan posvećen je sjećanju na sve žrtve rata Domovinskog rata, kako vojne tako i civilne.