Nova studija tvrdi kako ljudi koji odstrane slijepo crijevo imaju manju šansu da će oboljeti od Parkinsona
Znanstvena studija analizirala je podatke 1,6 milijuna ljudi kroz 52 godine
Znanstvenica Viviene Labrie s Istraživačkog instituta Van Andel u Michiganu pokrenula je novom, najopsežnijom i najdužom studijom do sada, raspravu o tome počinje li Parkinsonova bolest zapravo u slijepom crijevu pa putuje do mozga. Znanstvenica i njezin tim analizirali su podatke 1,6 milijuna Šveđana tijekom 52 godine. Zapazili su da je populacija kod koje je slijepo crijevo odstranjeno u mladoj dobi, 20 posto rjeđe obolijeva od Parkinsona u kasnijem životu.
Toksična komponenta pronađena u mozgu bolesnika sada je otkrivena u slijepome crijevu, piše New Scientist. Parkinsonova bolest znači tremor i ukočenost za koje se dugo smatralo da ih potiču mrtve stanice u mozgu koje se talože zbog proteina sinukleina. Sinuklein inače obavlja funkciju u signalizaciji živaca.
Analizirali su 48 uzoraka slijepog crijeva
Kod ljudi koji boluju od Parkinsona sinuklein je prisutan u grumenima koji ubijaju živčane stanice u dijelu mozga koji kontrolira kretanje. Kada se sinuklein počinje nakupljati na jednome mjestu, grude se šire oko živaca lančanom reakcijom. Rastu dokazi da proces započinje u živcima crijeva. Sinuklein injektiran u crijeva miševa također se kreće prema mozgu.
Neke su prijašnje studije pokazale da je u nastanku Parkinsonove bolesti ključno slijepo crijevo. Ali istraživanje koje je provjeravalo spječava li uklanjanje slijepog crijeva Parkinsona, dalo je kontroverzne rezultate. Tim znanstvenice Labrie analizirao je 48 uzoraka slijepog crijeva uzetih od ljudi koji su imali i nisu imali bolest i utvrdili su da je, gotovo kod svih uzoraka, bilo sinukleina u živčanim vlaknima organa. “On se može ponašati kao sjeme za bolest u mozgu”, kaže Labrie. Ali još uvijek ostaje nepoznanica zašto se to događa samo nekim ljudima.