Ono što ljudi čine u Amazoniji je grozno, ali postoji regija koja se uništava daleko bržim tempom

Ovogodišnji devastirajući požari u Amazoniji plijenili su pozornost ne samo medija već i međunarodnih vođa. Razlog je uništenje jednog od ključnih mehanizama za apsorpciju ugljičnog dioksida, koji je ključan faktor u borbi protiv globalnog zatopljenja. Procjenjuje se da šume diljem svijeta apsorbiraju oko 2,4 milijardi tona ugljičnog dioksida, a četvrtinu apsorbira amazonska prašuma. Požarima se također uništavaju i domovi autohtonih zajednica.

Međutim, samo nekoliko kilometara dalje, u drugom dijelu Brazila, nalazi se područje koje je dom za oko pet posto svih životinja i biljaka na svijetu. Ono se trenutno uništava mnogo bržim tempom. Brazilski Cerrado, “mozaičko” stanište sastavljeno od savana, travnjaka i šuma, jedno je od biološki najrazličitijih staništa u regiji pa i u svijetu, a pokriva površinu od 200 milijuna hektara.

Ogromna biološka zabrinutost

“Pretpostavlja se da u tom području živi 837 vrsta ptica, 120 vrsta reptila, 150 vrsta vodozemaca, 1200 vrsta riba, 90.000 vrsta insekata i 199 vrsta sisavaca”, ispričala je za CNN Mercedes Bustamante, biologinja na sveučilištu u Braziliji. Preko 4.800 tih vrsta su endemi, uključujući divovske vidre, tapire i jaguare, a od 11.000 biljnih vrsta u Cerradu, preko polovice se ne može pronaći nigdje drugdje na svijetu.

Cerrado je površinom upola manji od Amazonije, a preko 50 posto njegove površine pogođeno je sječom šuma. “Gubimo preko 700.000 hektara godišnje”, ispričao je za CNN Oliveira Rosa iz WWF-Brazil. Ukupno, od 2001. do 2018. godine, Brazil je izgubio preko 53,8 milijuna hektara šume, što je površina više nego dvostruko veća od Ujedinjenog Kraljevstva.

Smiješno mali dio Cerrada je zaštićen

Kao što je slučaj s Amazonijom, područja Cerrada također se uništavaju zbog sve veće globalne potražnje za mesom. Šume se sijeku kako bi se stvorili pašnjaci, ali i ratarske površine na kojima se uzgaja soja, koja služi ili za prehranu stoke ili se izvozi u druge zemlje svijeta. Deforestacija nije ništa novo, niti se događa samo u Brazilu. No kako raste potražnja za mesom, te kako Kina više ne smije uvoziti soju iz Amerike zbog gospodarskog rata između Amerike i Kine, stručnjaci se pribojavaju da će ekspanzija agrikulture u Brazilu dovesti do uništenja Cerrada.

Prema podacima inicijative TRASE, koja prati lance opskrbe, proizvodnja soje u Brazilu, Argentini i Paragvaju skočila je na 50 posto svjetske proizvodnje, spram samo 3 posto prije 50 godina. “U posljednjih 10 godina, većina tog povećanja dogodila se upravo u području Cerrada. Sada baš i nije preostalo puno Cerrada”, ispričao je Toby Gardner, direktor TRASE-a. Problematično je što je Cerrado pod manjom zaštitom u odnosu na amazonsku prašumu. Preko 50 posto površine Amazonije je zaštićeno, dok je samo osam posto površine Cerrada pod zaštitom.

Snažno se uništava kapacitet za pohranu ugljičnog dioksida

Kao što je slučaj s uništenjem Amazonije, tako je i uništenje Cerrada problem za bitku protiv globalnog zatopljenja. Cerrado, naime, u svojim dubokim korijenima pohranjuje ogromne količine ugljičnog dioksida. “Radi se o šumi, no na drugačiji način. Radi se o šumi ‘naglavačke’, gdje je većina biološke mase ispod površine zemlje”, ispričao je Rosa za CNN.

Prema podacima Greenpeacea, Cerrado bi trebao moći pohraniti oko 13,7 gigatona ugljičnog dioksida, no te brojke deforestacijom konstantno opadaju. Time se potiče globalno zatopljenje, budući da se smanjuje apsorpcija ugljičnog dioksida iz atmosfere.