Najveće svjetske rekorde u ronjenju na dah redom drže Hrvati

Osim rekreativno, ronjenje na dah je poznatije kao natjecateljski sport, gdje profesionalni ronioci na dah postupno dodaju dubinu ili udaljenost svom osobnom rekordu. Cilj je doseći rekord u ronjenju na dah u svojoj zemlji ili na svijetu.

Može se izvoditi u moru, jezeru, oceanu, pa čak i u bazenu – gdje freediver na dah pliva ​​u krug ispod površine. Kada je riječ o rezultatima, u bazenu se mjeri daljina, a u moru postignuta dubina. Također, dio natjecanja u ronjenju na dah naziva se statička apneja u kojoj je test koliko vremena ronilac može zadržati dah dok je potpuno miran.

Trenutne svjetske rekorde u ronjenju na dah navodimo u nastavku.

Tko je trenutno prvi u zaronu na dah?

Petar Klovar postao je svjetski rekorder 2022. kad je u pitanju ronjenje na dah. Taj najdublji zaron na dah u povijesti iznosio je 132 metra, a u srpnju 2023. ga je za jedan metar pomaknuo Alexey Molchanov.

U rujnu prošle godine, na Svjetskom prvenstvu u Limassolu na Cipru, Klovar je uspio ponovo oboriti rekord disciplinom FIM ili povlačenje po konopu – postavio ga je na 135 metara.

U listopadu 2023. godine poznata turska freediverica Sakiha Ercumen oborila je svjetski rekord za žene kad je zaronila na dubinu od 106 m u blizini najjužnije pokrajine turskog Sredozemlja – Hatay. Ovaj rekord Ercumen je postigla u disciplini s promjenjivom težinom bez peraja povodom obilježavanja stogodišnje obljetnice Republike Turske.

Rekord u statičkoj apneji drži hrvatski ronilac

Trenutno svjetski rekord u ronjenju na dah u kategoriji BIFINS drži hrvatski ronilac Goran Čolak koji je 2023. na CMAS Svjetskom prvenstvu u ronjenju na dah u Kuvajtu postavio rekord s preronjenih čak 292.15 metara.

Čolak je vlasnik i jednog Guinnesovog rekorda jer je 2013. godine oborio svjetski rekord u statičkoj apneji s prethodnim udisanjem čistog kisika, kad je na zagrebačkom glavnom trgu uspio zadržati dah 22 minute i 30 sekundi. Sljedeće godine je oborio vlastiti rekord dahom zadržanim na 23 minute i 1 sekundu.

7 načina na koje ronjenje na dah može uljepšati život

Ronjenje na dah je vrlo popularna aktivnost među zaljubljenicima u vodene sportove, no sve više privlači i najobičnije laike. Za uživanje u tajanstvenim dubinama morskog svijeta od opreme su nužne ronilačka maska i peraje koje olakšavaju kretanje, a za disanje na površini koristi disalica.

Osim ovih brojčanih, istražili smo sedam dokazanih načina na koje ronjenje na dah itekako može utjecati na kvalitetu i ljepotu ljudskog života kada se ronjenjem bavi rekreativno.

1. Ronjenje utječe na fizičko i psihičko zdravlje

Osim velikih svjetskih rekorda, rekreativno ronjenje na dah još je jedan put kojim se može doći do unutarnjeg mira i sklada, te idealnog fizičkog zdravlja i emocionalnog blagostanja. Kako bi mogli provesti što više vremena pod morem, tijelo se mora opustiti, a misli umiriti i fokusirati – slično stanju meditacije.

Iako naizgled jednostavno, ronjenje na dah zbog dubina potencijalno može biti opasno, pogotovo ako se prije zarona vježba forsirano disanje (hiperventilacija pluća) kojom se pokušava “prevariti” tijelo kako bi se postigao osjećaj da se može duže vremena ostati pod vodom. Pravilno disanje je, osim u svakodnevnim stresnim situacijama, u ronjenju na dah iznimno bitno, jer se na taj način može produžiti boravak pod morem i pravilno rasporediti potrošnja kisika u tijelu.

• Jačanje mišića: Osim što se ronilac blisko susreće s dubokim plavetnilom, u njegovom se tijelu angažiraju različite skupine mišića koje jačaju zbog stvaranja dinamičkog otpora pri kretanju tijela morem. Proces je zapravo kružan – snažni mišići leđa i trbuha potrebni za stabilnost u ronjenu postat će još snažniji zbog ronjenja.
• Koordinacija tijela: Koordinacija ruku i nogu izuzetno je važna za pravilno ronjenje, a čvrsti stup tijela nužan je za održavanje ravnoteže ispod vode.
• Kardiovaskularna stimulacija: Ronjenje na dah tijelu pruža intenzivnu kardiovaskularnu stimulaciju. Pojačan rad srca i pluća pridonosi poboljšanju kondicije srca, jačanju srčanog mišića i optimizaciji opskrbe tijela kisikom.
• Širenje kapaciteta pluća: Nakon dugog bavljenja ovim sportom, kapacitet pluća bit će znatno veći, a kontrolirano disanje neće biti izazovno kao što je bilo prije u izazovnim situacijama i u velikim dubinama. Međutim, disanje nije tehnika koju se može vježbati samo za vrijeme ronjenja na dah, već ju se može vježbati na različite načine koji doprinose jačanju mišića i širenju kapaciteta pluća izvan vode.
• Potrošnja kalorija: Aktivno ronjenje, osim svoje uloge u oblikovanju tijela, predstavlja i učinkovit način potrošnje kalorija za održavanje zdrave tjelesne mase.
• Fleksibilnst zglobova: Raznovrsnost pokreta u vodi i različiti položaji tijela, osim što jačaju mišiće, poboljšavaju i fleksibilnost zglobova.

2. Ronjenje na dah kao podvodna meditacija

Ronjenje na dah često se opisuje kao podvodna meditacija. Koncentracija na kontrolirano disanje i spuštanje u dubine mora ili oceana potiču umirujući ritam pokreta, a time i osjećaj mira i opuštenosti. Fizički aspekti ronjenja na dah, poput plivanja i aktivnog disanja, s druge strane potiču otpuštanje endorfina – hormona sreće. Ova prirodna kemikalija u tijelu povezana je s poboljšanim raspoloženjem i smanjenjem stresa. Osim toga, osjećaj težine vode može imati terapeutski učinak na mišiće, opuštajući ih i smanjujući napetost.

Kad se osoba usredotoči na disanje, koordinirane pokrete i ljepotu podvodnog svijet, nema mogućnost biti usredotočena i na brige koje joj se inače kovitlaju glavom. Kako se takav način funkcioniranja primjenjuje u tom sportu, tako ga oni koji se njime bave mogu lakše primijeniti na život na kopnu. Drugim riječima, znat će cijeniti sadašnji trenutak. Prakticiranje ronjenja na dah, posebno u tišini samostalnog istraživanja pod vodom, može pridonijeti dubljem razumijevanju vlastitih misli i emocija te lakšem otpuštanju stresa.

3. Ronjenjem na dah do samodiscipline

Samodisciplina je ključna komponenta uspjeha. U ronjenju na dah ona se ne manifestira samo kroz tjelesnu izdržljivost. Dugotrajno kontroliranje daha i uranjanje u dubine zahtijeva iznimnu mentalnu snagu. Radeći na postizanju ciljeva, ronioci uče kontrolirati svoje misli, upravljati strahovima i održavati fokus tijekom izazovnih situacija. Samodisciplina u ronjenju na dah nije samo sredstvo za postizanje sportskog uspjeha, već je ona tad naučena karakterna crta koja se proteže i na svakodnevni život i oblikuje pojedinca u discipliniranu, organiziranu i mentalno snažnu osobu.

4. Stvaranje nezaboravnih trenutaka ronjenjem na dah

Susreti s raznolikim morskim životom dodatno obogaćuju jedinstven doživljaj ronjenja na dah. Svaki trenutak proveden pod vodom s morskim konjicima, šarenim ribama, egzotičnim koraljima i raznim morskim biljem postaje prilika za istraživanje novih svjetova, stvaranje sjećanja koja traju, a koje se rijetko doživljavaju na drugim mjestima. O njima će se prepričavati anegdote koje će mnogi rado slušati.

5. Oplemenjena osjetila

Raznolikost boja i oblika podvodnog svijeta, koralji, moruzgve i meduze, morske zvijezde i spužve – sve su to motivi za stvaranje posebnog vizualnog iskustva, osobito kad se pod vodom svjetlost lomi na poseban način. Rijetke su prilike za doživljavanje takve tišine kakva se može doživjeti u morskom svijetu. Čuje se samo klasičan, vibracijama izazvan, zvuk mora ili oceana.

Tišina omogućuje dublje promišljanje i usredotočenost, pa se osim do auditivnog iskustva iz mora može doći i do spoznaja vezanih za to koliko je priroda lijepa i jednostavna, a složena, ili do nekih drugih kognitivnih spoznaja.

Opuštanje tijela u vodi donosi osjećaj slobode i lakoće, dok dodir vode na koži pruža umirujući doživljaj i smanjuje stres. S druge strane, voda ima visoku toplinsku provodljivost, pa pod vodom tijelo gubi toplinu brže nego na zraku. Ronioci se zbog takvih čimbenika suočavaju s potrebom za održavanjem tjelesne temperature, posebice u hladnijim vodama. Plivanje, ali i kupanje u hladnoj vodi, pospješuje kvalitetu koncentracije, poboljšava cirkulaciju i metabolizam te podiže raspoloženje. Ipak, nakon izlaska iz mora, miris svježeg zraka je intenzivan, ali božanstven.

6. Ronjenjem na dah do ekološke osviještenosti

Temelji za poticanje svijesti o očuvanju mora nerijetko su postavljeni tijekom ronjenja na dah. Za ljude koji dijele strast prema oceanskim dubinama, ronjenje postaje sredstvo za istraživanje i razumijevanje podvodnog ekosustava. Njihova izravna interakcija s morskim okolišem potiče ih na aktivno sudjelovanje u ekološkim inicijativama poput čišćenja podmorja i zaštite ugroženih morskih područja. Nerijetko se zalažu za odgovorno ponašanje pod vodom, podržavaju ekološki osviještene ronilačke operacije te oblikuju svoju ronilačku praksu u skladu s principima očuvanja okoliša. Kroz njihov angažman ronjenje na dah postaje više od puke adrenalinske aktivnosti.

7. Stvaranje socijalnih vještina ronjenjem na dah

Ovaj sport, koji povezuje ronioce s morskim prostranstvima, može imati pozitivan utjecaj na stvaranje ili usavršavanje socijalnih vještina, osobito ako se ronjenje na dah odvija u timu. Ronilački timovi često moraju surađivati kako bi ostvarili sigurne i uspješne ronilačke ekspedicije, a takav način surađivanja potiče razvoj timskog duha, povjerenja i uzajamne podrške među roniocima, ali i ljudima općenito. Ovisnost o drugima u situacijama u kojima je osoba prepuštena sebi ili uskom krugu ljudi jača osjećaj pripadnosti i zajedništva.

S druge strane, pod vodom, gdje je govor praktički nemoguć, ronioci razvijaju vještine neverbalne komunikacije – gestikulaciju, znakove i vizualne signala – koja postaje ključna za prenošenje informacija i održavanje sigurnosti. Međutim, ovakav način komunikacije bez riječi može se prenijeti i na svakodnevne situacije, poboljšavajući opću komunikacijsku vještinu, ali i za komuniciranje u kriznim situacijama kako bi se dao određen signal. Najjednostavnije rečeno, komuniciranje tijekom ronjenja na dah može biti korisno za bolju snalažljivost u životu.

Sudjelovanje u ronilačkim klubovima i zajednicama pruža priliku za druženje s ljudima koji dijele istu strast. Razmjena iskustava, savjeta i priča o ronjenju doprinosi izgradnji krugova poznanika i prijatelja pojedinca, ali i jačanju ronilačke zajednice.

Ronjenje na dah daleko je od puke podmorske avanture. Osim što je sport koji stostruko utječe na kvalitetu življenja i zdravstveno stanje, on je i umjetnost koju rijetki imaju prilike doživjeti uživo.