Studija tvrdi da su ljudi koji često jedu prženo, posebno krumpiriće, skloniji depresiji i tjeskobi

Jedno novo istraživanje pokazalo je da česta konzumacija pržene hrane, osobito prženih krumpirića, može biti povezana s povećanim rizikom depresije i tjeskobe. Ali, stručnjaci kažu da novo istraživanje treba tumačiti oprezno, piše Health.

Studija, objavljena u travnju u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, bavila se uzročnom vezom konzumacije pržene hrane i rizika depresije i tjeskobe. Ovi znanstvenici kažu da je česta konzumacija pržene hrane, osobito prženih krumpirića, povezana s 12 posto većim rizikom anksioznosti i 7 posto većim rizikom depresije.

Prema autorima studije, glavni krivac je akrilamid, kemijski nusprodukt pripreme hrane na visokim temperaturama, kroz prženje ili pečenje. Konzumacija pržene hrane, pokazala su prethodna istraživanja, povezana je i s pretilosti, bolestima srca, pa možda i s karcinomom.

Kako pržena hrana utječe na mentalno zdravlje?

Manje je poznato kako pržena hrana utječe na mentalno zdravlje, što su znanstvenici sa Sveučilišta Zhejiang u Kini, pokušali otkriti u novoj studiji. Analizirali su podatke preko 140.000 ljudi, tijekom 11 godina, i otkrili preko osam tisuća slučajeva anksioznosti i oko 12.000 slučajeva depresije.

Oni koji su konzumirali prženu hranu imali su i viši indeks tjelesne mase, nižu razinu obrazovanja i niže prihode, manje su uzimali vitaminske nadomjestke i unosili su općenito više kalorija. Otkrića su bila izraženija kod muškaraca i mlađih potrošača.

Koje su pasnosti akrilamida?

Akrilamid, koji je otkriven tek u travnju 2002. godine, može se formirati uglavnom u hrani pripravljenoj od biljaka, kao u krumpirima, proizvodima od žitarica ili kavi, tijekom postupka pripreme na visokim temperaturama.

Svjetska zdravstvena organizacija utvrdila je da predstavlja “zabrinutost za ljudsko zdravlje “ali nedostaju studije o povezanosti akrilamida s karcinomom. Otkriveno je da akrilamid uzrokuje karcinom kod životinja, kada su izložene visokim dozama.

Nicole Lippman-Barile, klinička psihologinja, kaže da se ljudi ne moraju nužno odreći sve pržene hrane, na temelju podataka ove studije. “Depresija je multifaktorska bolest i puno čimbenika doprinosi njezinoj prezentaciji kod neke osobe. Netočna i pojednostavljena je priča da je jedna hrana povezana s depresijom i anksioznošću”, kazala je.

Prehrana može utjecati na mentalno zdravlje

“Razumijevanje odnosa hrane i depresije vrlo je složeno i nijansirano”, kazala je Lippman-Barile za Health, naglašavajući da naš cjelokupni obrazac prehrane može i ne mora utjecati na ishode mentalnog zdravlja kod nekih ljudi, ali ne pojedinačne namirnice koje možda želimo povremeno konzumirati.

Ako ste zabrinuti oko unosa hrane koja je veći izvor akrilamida, smanjite unos pomfrita, čipsa, kave, određenih visoko prerađenih žitarica, keksa i tosta. Krumpir češće kuhajte jer tako ne nastaje akrilamid, namačite krumpir u vodi 15 do 20 minuta prije prženja ili pečenja, čuvajte ga izvan hladnjaka, na hladnom i tamnom mjestu. Jače prženje znači više akrilamida. Česta izloženost akrilamidu povezana je sa štetnim ishodima.

Povremeno konzumiranje pomfrita neće vam naškoditi. Fokusiranje na prehrambene obrasce umjesto na pojedinačne namirnice, konzumacija voća i povrća, nemasnih proteina, graha, orašastih plodova, sjemenki cjelovitih žitarica, uz ograničavanje pržene hrane i koncentriranih slatkiša najbolji je izbor za mentalno i cjelokupno zdravlje, savjetuje Health.