Stručnjaci otkrili da ljudi koji si međusobno liče vjerojatno dijele i sličan DNK

U novoj studiji, znanstvenici iz Španjolske kažu da osoba koja vam jako nalikuje možda ima i sličan DNK. Za potrebe istraživanja koristili su fotografije kanadskog umjetnika Francoisa Brunellea koji je od 1999. godine fotografirao dvojnike širom svijeta. Fotografije 16 parova ljudi koji međusobno sliče korištene su za mjerenje koliko ti ljudi slično izgledaju pomoću tri različita algoritma za prepoznavanje lica.

“U slučaju sličnih lica, tri softvera dala su iste rezultate, nisu mogli razlikovati lica, osobe su bile virtualni blizanci”, kaže stariji autor studije Manuel Esteller za CBS News. Dvojnici su zatim ispunjavali biometrijski upitnik i upitnik o načinu života, dali su i uzorke sline za analizu, navodi se u priopćenju za javnost. Esteller je objasnio da su testirali nekoliko različitih komponenti, sekvencu DNK ili genom, status metilacije DNK ili epigenom i sadržaj bakterija i virusa, mikrobiom iz uzoraka sudionika. Sve su te tri komponente kritične u određivanju aktivnosti stanica i tkiva.

Dvojnici dijele više od sličnosti

Kada se uzorci DNK učitaju na toplinsku kartu, slični uzorci se grupiraju. Devet od 16 parova, 56,2 posto grupiralo se zajedno i smatra se da su “ultra” dvojnici. “Kada smo prenijeli sekvence DNK dvojnika na lica i genome opće populacije, svaka osoba iz studije odgovarala je svom odgovarajućem dvojniku i nije bila bliža niti jednome drugome čovjeku”, kazao je Esteller koji radi u Institutu za istraživanje leukemije u Barceloni.

Dvojnici su dijelili fizičke osobine poput težine i visine pa čak i osobine ponašanja, navodi se u priopćenju. Dvojnici ne samo da dijele sličnost lica, već su im slične i druge značajke poput visine i težine, zatim osobine ličnosti tj. ovisnost o duhanu, stupanj obrazovanja koji se može povezati sa stupnjem inteligencije.

Buduće implikacije za forenziku

Studija je objavljena u Cell Reports, a znanstvenici kažu da je ograničena veličinom uzorka koji pretežno čine europski sudionici. Osim toga, slike su bile crno bijele što je ograničilo studiju. Nalazi studije mogli bi biti korisni u budućnosti. “Ovo će imati buduće implikacije u forenzičnoj medicini, rekonstrukcija lica kriminalaca iz DNK, i u genetskoj dijagnozi, fotografija pacijentovog lica dati će naznake o tome koji genom ima”.

Estelle je za CBS NEWS rekao da istraživanje znači da bi se crte lica potencijalno mogle koristiti za zaključivanje prisutnosti genetskih mutacija koje bi mogle uzrokovati bolesti poput dijabetesa ili Alzheimera.