Svjetske burze prilično su mirno počele dan nakon totalne panike u ponedjeljak (sve osim kineskih)
Indeksi se oporavljaju od rekordnih padova, cijene sirovina se stabiliziraju
Nakon panične rasprodaje na svjetskim burzama u ponedjeljak, trgovanje je u utorak počelo puno smirenije . Europske dionice i američki terminski ugovori (futures) oporavljaju se od stresa koji je izazvao 9-postotni pad kineskih burzi povukavši za sobom gotovo sva svjetska financijska tržišta. Jučerašnja panika donekle se smirila pa više ne padaju cijene sirovina i usporen je rast potražnje za japanskim, europskim i američkim državnim obveznicama, piše Reuters.
.@fastFT: Stock markets smell green grass of home https://t.co/ujoeRekz8t
— Financial Times (@FinancialTimes) August 25, 2015
Europske burze oporavljaju se nakon što su jučer izgubile 450 milijardi eura vrijednosti. Paneuropski indeks FTSE Eurofirst 300 koji je u ponedjeljak pao na najnižu granicu u zadnjih sedam godina izgubivši 5,4 posto, u utorak je na početku trgovanja narastao 1,6 posto. Terminski indeks S&P 500, jedno od mjerila američkog tržišta koji je jučer izgubio 78 bodova a u zadnja tri dana trgovanja 8,9 posto vrijednosti, danas bi mogao vratiti 18 bodova.
Kineske burze i dalje padaju
Indeks šangajske burze, pokazatelj stanja kineskih tržišta, u utorak je ponovno pao, 7,6 posto, oštro pada drugi dan zaredom i ukupno je izgubio 15,4 posto vrijednosti, a od lipnja 42,5 posto.
Will #BlackMonday roll into an even worse Tuesday? Chinese stocks tumble again https://t.co/1SoF3eEUmQ pic.twitter.com/7P6B6JrGiZ
— The Telegraph (@Telegraph) August 25, 2015
Ulagači sve manje vjeruju da će kineska vlada zauzdati pad kineskog tržišta. U zadnja dva mjeseca potrošili su 200 milijardi dolara na otkup kineskih dionica da spriječe urušavanje, ali nije dalo željeni efekt i ovoga puta ne interveniraju na isti način, pa tržišta stiču dojam da dižu ruke. Šangajski indeks sad je ispod donje granice koju je dotakao u početkom srpnja.
Smirile su se valute, ali azijske burze pate
Pod pritiskom su i druge zaijsek burze. Tokijski Nikkei 225 preko noći je pao 4 posto jer je jen naglo narastao zbog potražnje za japanskim obveznicama. Danas je na 119,3 jena prema američkom dolaru, 0,6 posto niže nego u ponedjeljak.
Oops! #Japan's Nikkei extend it's slump. Ends down 4.0% at 17806.70 on #China angst.
— Holger Zschaepitz (@Schuldensuehner) August 25, 2015
Cijena zlata također je pala jer je dolarski indeks, koji izražava relativnu vrijednost dolara u odnosu na košaricu valuta, narasto 0,3 posto. Euro je u zadnja četiri dana dobio više od 5 centi vrijednosti jer su trgovci počeli otkupljivati valutu ali u utorak je pao 0,5 posto, na 1,1559 dolara.
Cijene nafte i bakra se stabiliziraju
Cijene sirovina su se stabilizirale nakon velike rasprodaje. Cijena bakra odmaknula se 0,3 posto od najniže cijene u zadnjih šest godina do 4,963 dolara po toni, a cijena Brenta popela se za 1 cent, na 43.11 dolara po barelu.
Burze se smiruju jer je rasprodaja bila prekomjerna
Tržište je u ponedjeljak očigledno dobro apsorbiralo udar i Kine. Analitičari koje citira Financial Times navode dva glavna razloga. Prvi je da je rasprodaja bila prekomjerna. Četrnaestodnevni indeks relativne snage S&P 500, važan pokazatelj zamaha tržišta, u ponedjeljak je završio na 18,3 boda, 30 bodova je granica prekomjerne rasprodaje. Pokazatelj volatilnosti tržišta skočii su na neodržive razine, CBOE Vix indeks, poznatiji kao “indeks straha”, s prosjeka od 20 u ponedjeljak je skočio na 40,7 bodova.
Nitko ne želi da Fed odgodi dizanja kamata
Drugi razlog mirnog utorka nakon stresnog početka tjedna je briga da će Fed, nastavi li se kriza na burzama i bude li ona utjecala na ekonomiju, do daljneg odgoditi dizanje kamata. Prije manje od tri tjedna ulagači su se kladili na 54 posto vjerojatnosti da će Fed kamate dizati u rujnu, prema Bloombergovim izračunima ta su očekivanja pala na 28 posto. Neki analitičari, poput glavnog ekonomista Capital Economicsa Juliana Jessopa, smatraju kako će Fed dizati kamate neovisno o stanju u Kini i da će one zatim rasti brže i više nego što većina očekuje.
Prinosi na američke dvogodišnje državne obveznice, vrlo osjetljivi na vladinu monetarnu i ekonomsku politiku, prije tri tjedna rasli su 0,75 posto, a u ponedjeljak sup ali na 0,54 posto, ali su opet narasli na 0,59 posto. Prinos na američke desetogodišnje državne obveznice pao je na 1,91 posto, na najnižu razinu od travnja ali se isto penje i sada je na 2.02 posto jer se ublažava potražnja.