Eskalacija napetosti između Europske unije i Rusije mogla bi rezultirati novim sankcijama, pogotovo ako dođe do ruske oružane agresije na Ukrajinu, što nije isključeno s obzirom na gomilanje vojnih snaga uz granicu.
Europski parlament još je sredinom prosinca izglasao rezoluciju kojom poziva na oštre gospodarske i financijske sankcije Rusiji, a u ponedjeljak su se na tu temu sastali i ministri vanjskih poslova zemalja članica EU.
EU spremna uvesti dosad neviđene sankcije Rusiji
Nakon sastanka mogle su se čuti prilično oštre poruke, pa je tako danski ministar vanjskih poslova Jeppe Kofold rekao da je, ako dođe do napada na Ukrajinu, EU spremna uvesti “dosad neviđene sankcije”.
Za sada još uvijek nije poznato što bi te sankcije trebale uključivati, ali u svakom slučaju, prekid trgovinskih odnosa imat će utjecaja na europsko, pa onda u određenoj mjeri i na hrvatsko gospodarstvo.
Djelomične sankcije na snazi još od 2014.
Europska unija, zapravo, određene sankcije prema Rusiji uvela je još 2014. godine, nakon aneksije Krima, no one su usmjerene samo prema određenim sektorima. Tako je, primjerice, pojedinim ruskim bankama i poduzećima onemogućen pristup tržištima kapitala na području EU.
Na snazi je i zabrana uvoza i izvoza oružja, kao i pristup određenim tehnologijama i uslugama koje se mogu koristiti za istraživanje i proizvodnju nafte. Osim toga, Europska investicijska banka tada je otkazala potpisivanje novih ugovora za financiranje projekata na području Rusije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Rusija odgovorila sankcijama prema EU
Rusija je, naravno, tada odgovorila protusankcijama. Ograničili su uvoz niza proizvoda iz Europske unije, što je utjecalo i na poslovanje hrvatskih tvrtki. Od uvođenja sankcija došlo je do snažnog pada robne razmjene između Hrvatske i Rusije, koja se, doduše, posljednjih godina stabilizirala.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih deset mjeseci prošle godine izvoz u Rusiju iznosio je oko milijardu kuna, dok je uvoz iz te zemlje iznosio oko 3,2 milijarde kuna. Iako nam, ukupno gledano, Rusija nije pretjerano važan trgovinski partner – najveću robnu razmjenu imamo sa zemljama EU poput Njemačke, Italije, Slovenije itd. – za više hrvatskih kompanija ona je važno tržište.
Hrvatske kompanije mogu kompenzirati gubitak
Rusija je tradicionalno tržište za hrvatske kompanije iz prehrambenog i farmaceutskog sektora. Kompanije poput Plive i Podravke desetljećima su bile prisutne na tom tržištu, no s obzirom na poslovne rezultate posljednjih godina, zategnuti odnosi s Rusijom na njih nisu pretjerano utjecali. Osim prehrane i farmacije, na tom tržištu bile su prisutne i druge kompanije, poput Končara, Ericssona Nikole Tesle, AD Plastika itd.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Iako su neke kompanije tradicionalno bile prisutne u Rusiji, hrvatski izvoznici prilično su dobro iskoristili i prednosti zajedničkog europskog tržišta, uspješno se integrirali u dobavne lance te mogu kompenzirati eventualne gubitke u slučaju ozbiljnijih sankcija. Na primjer, Podravka svoj razvoj u segmentu prehrambenih proizvoda, u budućnosti vidi na rastu izvoza na tržištima zapadne i srednje Europe.
Analiza: Koliko hrvatsko gospodarstvo ovisi u Rusiji, zemlji koja bi uskoro mogla završiti pod brutalnim sankcijama
Svojedobno je došlo do snažnog pada robne razmjene između Hrvatske i Rusije, a onda se sve ipak stabiliziralo. Što sada?
U prvih deset mjeseci prošle godine izvoz u Rusiju iznosio je oko milijardu kuna, dok je uvoz iz te zemlje iznosio oko 3,2 milijarde kuna. Iako nam, ukupno gledano, Rusija nije ključan trgovinski partner - najveću robnu razmjenu imamo sa zemljama EU poput Njemačke, Italije, Slovenije itd. - za više hrvatskih kompanija ona je važno tržište
Eskalacija napetosti između Europske unije i Rusije mogla bi rezultirati novim sankcijama, pogotovo ako dođe do ruske oružane agresije na Ukrajinu, što nije isključeno s obzirom na gomilanje vojnih snaga uz granicu.
Europski parlament još je sredinom prosinca izglasao rezoluciju kojom poziva na oštre gospodarske i financijske sankcije Rusiji, a u ponedjeljak su se na tu temu sastali i ministri vanjskih poslova zemalja članica EU.
EU spremna uvesti dosad neviđene sankcije Rusiji
Nakon sastanka mogle su se čuti prilično oštre poruke, pa je tako danski ministar vanjskih poslova Jeppe Kofold rekao da je, ako dođe do napada na Ukrajinu, EU spremna uvesti “dosad neviđene sankcije”.
Za sada još uvijek nije poznato što bi te sankcije trebale uključivati, ali u svakom slučaju, prekid trgovinskih odnosa imat će utjecaja na europsko, pa onda u određenoj mjeri i na hrvatsko gospodarstvo.
Djelomične sankcije na snazi još od 2014.
Europska unija, zapravo, određene sankcije prema Rusiji uvela je još 2014. godine, nakon aneksije Krima, no one su usmjerene samo prema određenim sektorima. Tako je, primjerice, pojedinim ruskim bankama i poduzećima onemogućen pristup tržištima kapitala na području EU.
Na snazi je i zabrana uvoza i izvoza oružja, kao i pristup određenim tehnologijama i uslugama koje se mogu koristiti za istraživanje i proizvodnju nafte. Osim toga, Europska investicijska banka tada je otkazala potpisivanje novih ugovora za financiranje projekata na području Rusije.
Rusija odgovorila sankcijama prema EU
Rusija je, naravno, tada odgovorila protusankcijama. Ograničili su uvoz niza proizvoda iz Europske unije, što je utjecalo i na poslovanje hrvatskih tvrtki. Od uvođenja sankcija došlo je do snažnog pada robne razmjene između Hrvatske i Rusije, koja se, doduše, posljednjih godina stabilizirala.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih deset mjeseci prošle godine izvoz u Rusiju iznosio je oko milijardu kuna, dok je uvoz iz te zemlje iznosio oko 3,2 milijarde kuna. Iako nam, ukupno gledano, Rusija nije pretjerano važan trgovinski partner – najveću robnu razmjenu imamo sa zemljama EU poput Njemačke, Italije, Slovenije itd. – za više hrvatskih kompanija ona je važno tržište.
Hrvatske kompanije mogu kompenzirati gubitak
Rusija je tradicionalno tržište za hrvatske kompanije iz prehrambenog i farmaceutskog sektora. Kompanije poput Plive i Podravke desetljećima su bile prisutne na tom tržištu, no s obzirom na poslovne rezultate posljednjih godina, zategnuti odnosi s Rusijom na njih nisu pretjerano utjecali. Osim prehrane i farmacije, na tom tržištu bile su prisutne i druge kompanije, poput Končara, Ericssona Nikole Tesle, AD Plastika itd.
Iako su neke kompanije tradicionalno bile prisutne u Rusiji, hrvatski izvoznici prilično su dobro iskoristili i prednosti zajedničkog europskog tržišta, uspješno se integrirali u dobavne lance te mogu kompenzirati eventualne gubitke u slučaju ozbiljnijih sankcija. Na primjer, Podravka svoj razvoj u segmentu prehrambenih proizvoda, u budućnosti vidi na rastu izvoza na tržištima zapadne i srednje Europe.