Biznis & tech

Analiza: S povećanjem ravnopravnosti spolova hrvatski bi BDP narastao za 4 milijarde eura godišnje

Konzultantska tvrtka provela analizu o prisutnosti žena u poslovnom sektoru u Hrvatskoj i drugim zemljama srednje i istočne Europe

23.10.2020., Rovinj - Drugi dan konferencije "Izazov promjene", zajednicke konferencije Zagrebacke burze i Udruge dructava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajucih drustava. Konferencija okuplja predstavnike financijske industrije, tijela drzavne uprave i kompanija. Na programu je ministar financija Zdravko Maric odrzao izlaganje. Photo: Srecko Niketic/PIXSELL
FOTO: Srecko Niketic/PIXSELL

Povećanim naporima za zatvaranje jaza među spolovima i korištenjem potencijala ženskog dijela populacije Hrvatska može svoj bruto domaći proizvod (BDP) povećati za četiri milijarde eura godišnje do 2030. godine, zaključak je u srijedu objavljene analize konzultantske tvrtke McKinsey & Company.

“Dobitna kombinacija: Kako osnaživanje žena može koristiti srednjoj i istočnoj Europi (SIE)”, naslov je analize kojom se promatrala prisutnost žena u korporativnom sektoru u Češkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Ukrajini.

Na prostoru tih sedam zemalja žene čine 52 posto ukupnog stanovništva, pri čemu ih je više od 60 posto visokoškolski obrazovano. Usprkos tome, one čine tek 45 posto ukupne radne snage, istaknuli su iz McKinseya, apostrofirajući da bi povećanjem ravnopravnosti spolova srednja i istočna Europa mogla do 2030. godine “otključati” 146 milijardi eura BDP-a godišnje, što je otprilike razina gospodarstava Hrvatske i Slovačke zajedno.

Uključivanje žena rješenje za nedostatak radne snage

U tom pogledu, tri ključna čimbenika koja bi imala najveći ekonomski utjecaj su povećani udio žena u ukupnoj radnoj snazi, uvećanje plaćenog radnog vremena za žene i bolja zastupljenost žena u sektorima visoke produktivnosti, napomenuto je.

Prema analizi, sektori koji očekuju najveće povećanje potražnje za novim zaposlenicima su zdravstvo i socijalni rad, maloprodaja i veleprodaja te proizvodnja. S obzirom na to da gotovo polovica ženske radne snage u SIE danas radi u jednom od ova tri sektora, žene su u dobroj poziciji da popune veliki dio ovih radnih mjesta, ocijenili su iz McKinseya.

Partnerica u McKinsey & Company i autorica izvješća Marta Matecsa u izjavi koja se prenosi u objavi za medije upravo je istaknula da bi povećanje sudjelovanja žena u radnoj snazi ​​uvelike pomoglo u rješavanju nedostatka radne snage u SIE regiji, koja bilježi 630.000 slobodnih radnih mjesta. “Ako se regija vrati na svoju stopu rasta prije pandemije, taj bi se broj slobodnih radnih mjesta mogao povećati na više od dva milijuna do 2030. godine”, izjavila je Matecsa.

‘Jaz među spolovima ima velike posljedice’

Izvjestitelj analize za Hrvatsku i mlađi partner u McKinsey & Company Adriatic Dino Komar rekao je da uz opći društveni utjecaj, jaz među spolovima ima široke ekonomske posljedice.

“Uklanjanje tog jaza poslužilo bi kao jedan od motora rasta, kako u Hrvatskoj tako i u cijeloj SIE regiji, zamijenivši nekadašnje prednosti poput jeftine radne snage i jakih tradicionalnih industrija koje sada gube zamah. Također, rješavanje neiskorištenog ženskog potencijala moglo bi vratiti regiju natrag na put dinamičnog rasta nakon izazova pandemije covid-19. U konačnici, pomoglo bi u pokrivanju očekivanog nedostatka radne snage u budućnosti”, izjavio je Komar.

Iz McKinseya su naveli i da u SIE žene čine više od 60 posto diplomiranih studenata i čak 37 posto svih menadžera – udio koji je veći u usporedbi sa zapadnom Europom, pa čak i s nordijskim državama.

Žene čine samo osam posto direktorskih pozicija

Ipak, žene danas zauzimaju tek oko 20 posto izvršnih uloga i samo osam posto direktorskih pozicija. Štoviše, 44 posto vodećih tvrtki u SIE nema niti jednu ženu u izvršnoj ulozi, upozoravaju.

Ilustrativan je i podatak da je u 2012. udio žena rukovoditelja u SIE iznosio 14 posto, samo jedan postotni bod iza nordijskih zemalja i punih pet postotnih bodova ispred zapadne Europe. Osam godina kasnije, jaz između SIE i nordijskih država povećao se šest puta, a zapadna Europa smanjila je jaz sa SIE na samo tri postotna boda, naveli su iz McKinseya.

Napomenuli su i da istraživanja pokazuju da veći udio žena na najvišim rukovodećim pozicijama korelira s boljim financijskim rezultatima pojedinih tvrtki, a da je danas predstavljenom analizom ta uzročno posljedična veza utvrđena i u SIE.

Potrebno uvođenje fleksibilnih modela rada

Upozoravaju da je pandemija covida-19 dodatno pogoršala ravnotežu između poslovnog i privatnog života, a iako i žene i muškarci sada provode više vremena na kućanskim poslovima i neplaćenom njegovateljstvu, više od 40 posto ženskih ispitanika reklo je kako pandemija značajno utječe na razmatranje smanjenja njihovog plaćenog rada ili smanjenje radnog vremena, na prelazak na manje zahtjevan posao ili čak potpuno napuštanje posla.

Pritom, pokazalo je istraživanje, 54 posto žena s djecom mlađom od deset godina razmišlja upravo o tome. “Takav bi negativan pomak imao dramatičan utjecaj na gospodarstvo SIE i ugrozio bi teško stečene dobitke za žene na radnom mjestu”, upozorili su iz McKinseya.

Kako bi se uistinu ostvario neiskorišteni potencijal žena, potrebna je zajednička vizija i suradnja između vlade i tvrtki, smatraju. Tako, kao ključne između ostalog navode upravo održavanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života, kao i uvođenje i jačanje fleksibilnih modela rada, poput rada na daljinu. Smatraju da treba priznati i kako način razmišljanja i ponašanje, koji se očituju u društvenim normama i utvrđenim spolnim ulogama, također imaju veliki utjecaj na napredak.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu