Žene žive dulje, ali i lošije. Ulaganje u njihovo zdravlje značajno bi poboljšalo gospodarstvo
Prema procjenama Svjetskog ekonomskog foruma, samo predmenstrualni sindrom ima utjecaj od 115 milijardi dolara na svjetski BDP
Relativno nedavno žene su formalno ušle na tržište rada. I od tada se bore s problemima kao što su niže plaće, pristup rukovodećim pozicijama i općenito ulazak u određena područja. Uz sve to, prepreku im predstavlja i njihovo zdravlje.
Novo istraživanje pokazalo je da, iako žene u prosjeku žive dulje od muškaraca, 25 posto vremena više provedu u bolesti. Procjena je da bi od bolje zdravstvene usluge profitiralo 3,9 milijardi žena na globalnoj razini i to kroz dodatnih sedam zdravih dana godišnje, odnosno prosječno 500 kroz život.
Ulaganje u žensko zdravlje moglo bi tako do 2040. godine donijeti profit od bilijun dolara na svjetskoj razini, zbog njihovog većeg doprinosa društvu i ekonomiji. Procjena je da se na svaki uloženi dolar u žensko zdravlje, povrat zamijeni u iznosu od tri dolara kroz ekonomski rast.
Autori studije koristili su podatke Instituta za zdravstvenu metriku i procjenu Sveučilišta u Washingtonu da bi došli do konačnih procjena.
Najčešće bolesti u žena
Također, studija je pokazala da najveći utjecaj na žene imaju predmenstrualni sindrom, depresivni poremećaji i migrene. Na visokom četvrtom mjestu nalaze se ostale ginekološke bolesti poput endometrioze i policističnih jajnika, a slijede ih anksiozni poremećaji.
U top 10 najproblematičnijih stanja našli su se i redom ishemijska bolest srca, osteoartritis, astma, poremećaji s korištenjem droga i rak jajnika.
Kad su u pitanju zloćudne bolesti, u Hrvatskoj je rak dojke najčešća dijagnoza. Samo u 2021. godini zabilježeno je 711 smrtnih slučajeva zbog ove bolesti.
Prema procjenama Svjetskog ekonomskog foruma, samo predmenstrualni sindrom ima utjecaj od 115 milijardi dolara na svjetski BDP. Kad bi se simptomi PMS-a počeli tretirati, produktivnost žena bi porasla.
Nedostatak financijskih sredstava
Objektivno stanje je da žene dulje žive, ali su lošijeg zdravlja. Stručnjaci ističu da je razlog tomu loše tretiranje bolesti u žena – iako su u pitanju stanja koja pogađaju i muškarce i žene, drugačije utječu na organizam i ne liječe se pravilno.
Lucy Perez, viša partnerica u McKinsey&Company, istaknula je da će u mnogim slučajevima žene dobiti dijagnozu kasnije ili neće biti pravilno liječene, zato što, primjerice, liječnik možda nije uspio prepoznati simptome srčanog udara kod žene.
Jedan od problema je i to što se ne investira dovoljno u medicinska istraživanja po pitanju ženskog reproduktivnog i majčinskog zdravlja.
Najnoviji podaci pokazuju da se manje od dva posto globalnih investicija u zdravstvu koristi za ženske dijagnoze van onih zloćudnih pod što spadaju i kontracepcija te menopauza.
Problemi s kojima se suočavaju žene u radnom okruženju
Produktivnost žena smanjena je i zbog skraćenog radnog vremena. Prema podacima iz 2022. godine, čak 28 posto žena u Europskoj uniji radi skraćeno zbog životnih okolnosti, dok je to slučaj za samo osam posto muškaraca.
Za žene su karakteristični i prekidi u karijerama na koje mogu utjecati obiteljske obaveze. Primjerice, u 2018. godini trećina zaposlenih žena prekinula je s radom zbog brige o djeci, a isto je napravilo tek 1,3 posto muškaraca. U Hrvatskoj je to napravilo gotovo 50 posto žena.
Nerazmjeru u plaćama pridonosi i činjenica da je veća prisutnost žena u slabije plaćenim sektorima te da su rijetko na rukovodećim pozicijama. U 2020. godini tako su činile tek 34 posto menadžera u Europskoj uniji, iako ukupno čine polovicu zaposlenika.
Kada su u pitanju konkretni podaci za Hrvatsku, brojevi su još gori – žene se nalaze na tek 24 posto menadžerskih pozicija.
Velik utjecaj na gospodarsku situaciju
Kad se zbroje sve navedene stvari, ukupna razlika u zaradi između muškaraca i žena iznimno je visoka – u 2018. godini iznosila je gotovo 37 posto.
Posebno je zabrinjavajuća činjenica da se ista s godinama povećava, dok je manje vidljiva prilikom ulaska žene na tržište rada. Tome svjedoči i činjenica da je razlika u mirovinama u 2020. godini na razini EU iznosila više od 28 posto.
Žensko siromaštvo, govore procjene, negativno utječe i na opće gospodarsko stanje. Svako smanjenje razlika u plaćama žena i muškaraca za postotni bod moglo bi rezultirati u povećanju BDP-a za 0,1 posto.
Žene su pod većim rizikom od siromaštva
U Hrvatskoj se na godišnjoj razini provodi anketa o dohotku stanovništva na čijim rezultatima se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti.
U 2022. godini stopa rizika od siromaštva bila je najviša u dobnoj skupini od 65 ili više godina. Za žene je iznosila 36,5 posto, dok je za muškarce bila na 26,6 posto.
U svakoj dobnoj skupini žene su imale višu stopu rizika, a najmanja razlika prisutna je u dobnoj skupini od 25 do 54 godina, kada je iznosila samo 0,1 posto.