Bivši direktor Mastercarda vjerojatno će biti novi šef Svjetske banke

Ako Ajay Banga bude imenovan, čekaju ga ozbiljni izazovi

WASHINGTON, DC - DECEMBER 17: Ajay Banga, president and CEO of MasterCard, speaks during a press conference at the National Press Club December 17, 2018 in Washington, DC. At the press conference, business leaders spoke on mitigating cyber-security threats to small and medium sized businesses.   Win McNamee/Getty Images/AFP (Photo by WIN MCNAMEE / GETTY IMAGES NORTH AMERICA / Getty Images via AFP)
FOTO: Getty Images via AFP

Dok nastoji izvući zemlje iz siromaštva, uz istovremeno ublažavanje klimatskih promjena, Svjetska banka suočava se s ekstremnim financijskim izazovima. Zemlje u razvoju okreću se privatnim zajmodavcima za skupe zajmove ili zajmodavcima poput Kine koja je neumoljiva prema svojim dužnicima.

Svjetska banka, kažu kritičari, sada mora ili djelovati kako bi služila svijetu ili pustiti da njezina važnost nestane. Taj će zadatak pripasti njezinom sljedećem predsjedniku, a to će vjerojatno biti Ajay Banga, bivši izvršni direktor Mastercarda kojeg je prisluškivala Bidenova administracija, piše Quartz.

Postao je američkim državljaninom 2007. godine

Već dulje vrijeme SAD traži da se imenuje netko tko nije Amerikanac, u idealnom slučaju žena iz gospodarstva u usponu. Nominirani Banga je rođen u Indiji, a američki državljanin postao je 2007. godine. Kao najbogatiji dioničar Svjetske banke, SAD imaju pravo veta na neke pozicije u banci. U trenutku kada banka treba više sredstava, SAD nisu bile voljne dodijeliti im više novca niti dati više bespovratnih sredstava zemljama kojima je potrebno.

“To nije krivnja Svjetske banke”, za Quartz je rekao ekonomist i viši suradnik u američkom Centru za globalni razvoj, Charles Kenny. “To je stvar američke unutarnje politike ili o podijeljenog Kongresa koji nije voljan dati sredstva multilateralnoj banci.” “Administracija samo treba uložiti svoje političke snage da to učini”, rekao je Kenny. “Nadao bih se da će novi predsjednik Svjetske banke reći američkoj administraciji, morate to obaviti.”

Države koje su dioničari Svjetske banke zalažu novac ili novčana jamstva banci koja će se čuvati kao rezervi kapital. Kao i svaka druga banka, Svjetska banka tada posuđuje više nego što ima u svojim rezervama. To čini posuđivanjem uz svoj pričuvni kapital na međunarodnim tržištima kapitala. “Da bi postala bolji zajmodavac od privatnih zajmodavaca, Svjetska banka će morati narasti tri do pet puta u odnosu na sadašnju veličinu”, rekao je za Brookings,Homi Kharas, viši suradnik u Centru za održivi razvoj.

Novi predsjednik ne smije biti vezan za Bijelu kuću

“Sljedeći predsjednik banke trebao bi tražiti od bogatih zemalja da daju više novca i pokazati da se svaki uložen dolar može iskoristiti učinkovitije nego da ga je potrošila jedna vlada”, napisala je u Project Syndicate, Ngaire Woods, dekanica Blavatnik School of Government, pri Sveučilištu Oxford. Ali on ili ona ne smiju biti vezani za Bijelu kuću, predsjednik Svjetske banke mora iskoristiti položaj kako bi educirao i utjecao na američke dužnosnike koji ne shvaćaju u potpunosti vrijednost banke.

“Svjetska banka može donekle proširiti svoju bilancu samo preuzimanjem većeg rizika. I banka i MMF moraju promijeniti svoj model rizika kako bi prepoznali da primarni razlog zašto siromašne zemlje upadaju u probleme nije njihova financijska nepromišljenost već loše odluke bogatih zemalja kao što je na primjer zagađenje fosilnim gorivima” rekao je Kenny. “Zajmovi Svjetske banke trebali bi odlaziti uz manje uvjeta”, misli Kenny. “Uvjeti bi trebali biti lakši, a isplate brže.”

Velika ulaganja mogu donijeti velike promjene

Kenny kaže da Svjetska banka treba povećati privatno financiranje kako bi poduzela velika ulaganja koja mogu donijeti velike promjene. Jedan od najvećih izazova Bange ili nekog drugog bio bi učiniti Svjetsku banku relevantnom u zemljama srednjeg dohotka koje su se za financiranje sve više okrenule tržištima obveznica. Ali tržišta obveznica mogu biti nestabilna i ne pružaju savjete koje Svjetska banka može ponuditi u vezi zajmova.

Banga bi se morao boriti s Kinom u oslobađanju duga siromašnim zemljama. U godinama od dolaska covida, Kina nije bila voljna odobriti otpis kredita ili restrukturiranje dugova. “Ali ako SAD mogu otežati veto ili čak izgubiti vlastito pravo veta, pomoći će banci da ugleda dan kada status kineskih dioničara prijeđe 15 posto i Kina dobije pravo veta. SAD bi mogao ponuditi alternativu predatorskim kreditiranju Kine” smatra Kenny.