Bivši šef u MMF-u misli da bi Njemačka, a ne Grčka, trebala napustiti eurozonu
Bloombergov kolumnist tvrdi da bi njemačko napuštanje zajednice eura pogodovalo mnogim zemljama
Bloombergov kolumnist Ashoka Mody napisao je i obrazložio svoje razloge zašto misli da bi i Njemačka, u jeku grčke krize, trebala napustiti eurozonu. Taj ekonomski stručnjak, inače bivši visoki dužnosnik MMF-a, smatra kako grčka kriza, čiji smo svjedoci, samo još jednom pokazuje kako zemlje koje imaju tako različita gospodarstva nikad ne bi trebale ući u zajedničku valutnu uniju.
Postizanje dogovora s kreditorima, za Grčku znači samo daljnje provođenje mučnih reformi, koje neće donijeti nikakav trajni rezultat, a izmučit će zelju. Njemačka je kao vodeći kreditor Grčke, smatra Mody, napravila cijeloj Europi uslugu kad je kazala da Grčka treba napustiti eurozonu. S njom su se složili i ministri financija eurozone, koji su na sastanku 11. srpnja kazali kako bi to mogao biti pametan i praktičan čin.
“Sad kad je ideja izlaska u zraku, vrijedi razmisliti i izvan trenutne političke stvarnosti i razmotriti tko bi trebao otići”, piše Mody i dodaje kako bi nakon Grčke to vjerojatno učinili Portugal i Italija, čijim bi valutama naglo pala vrijednost. “To bi ih ostavilo u velikim dugovima u eurima, koje ne bi mogli platiti, što bi izazvalo bankrote”, ne slaže se Mody s takvim mogućim ishodom.
Što kad bi Njemačka napustila eurozonu?
Međutim, ukoliko bi se Njemačka odlučila na izlazak iz eurozone, to je druga stvar. Nitko ne bi bio na gubitku, smatra Mody. “Njemački bi povratak marki uzrokovao instantni pad vrijednosti eura, što bi mnogim zemljama Europe dao mnogo potrebni poticaj konkurentnosti”, kaže Mody. Slabiji bi euro mnogim siromašnijim zemljama Europske unije dao priliku za rast gospodarstva. Ukoliko bi se za njemačkim primjerom povele i druge velike i bogate europske zemlje poput Belgije, Nizozemske, Austrije i Finske, euro bi još više padao.
“Zato što bi njemačka marka mogla kupiti više roba i usluga u Europi i u ostatku svijeta, nego što to danas čini euro, Nijemci bi jednim potezom mogli postati značajno bogatiji”, piše Mody. I njemačke će dugove biti lakše vratiti. Neki Nijemci, s druge strane, strahuju kako će jaka marka donijeti manje konkurentan izvoz. “To je, zapravo, vrlo poželjan ishod i za svijet, a u konačnici i za Njemačku. Godinama je Njemačka imala veliki suficit na računu, što znači da se proda puno više nego što se kupi”, piše Mody i dodaje da je čak i Europska komisija zaključila da je neravnoteža njemačkih računa prekomjerna.
Njemačkim bi tvrtkama, međutim, uvođenje marke moglo dati novi poticaj za poboljšanje produktivnosti u uslugama koje proizvode za sebe. Doduše, najveći bi dobitak vjerojatno bio onaj politički. “Njemačka uživa ulogu hegemona u Europi, ali je dokazala da ne želi snositi troškove. Igrajući ulogu nasilnika šteti cijeloj regiji. Umjesto izgradnje što bliže unije u Europi, Nijemci ugrožavaju njezino delikatno stanje”, zaključuje Mody i dodaje kako bi u konačnici drugi europski narodi mogli olabaviti svoje čvrste međusobne veze, kako bi preživjeli.