Nakon grčkog iskustva, euro postaje sve manje i manje popularan u EU zemljama koje ga još nisu uvele
Mi zaostajemo za pokretanjem reformi kojima bi se kvalificirali za euro
Nekoć je eurozona bila ekskluzivni klub u koji su željele ući gotovo sve europske zemlje. Sada, u svjetlu grčke financijske krize i tvrdokornog odgovora europskih sila, čini se kako je zajednička valuta sve manje i manje privlačna zemljama u Europi koji ne koriste euro, piše ugledni New York Times.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u travnju je rekla da bi zemlja u roku od pet godina mogla uvesti euro, ali je to brzo opovrgnuo premijer Zoran Milanović koji je rekao kako takva obećanja nisu od velike pomoći. U svakom slučaju, Hrvatska zaostaje za pokretanjem fiskalnih reformi kojima bi se kvalificirala za euro, a i javno je raspoloženje prema ovoj valuti palo od kako je izbila Grčka kriza, piše NYT.
Od Poljske prema Češkoj i Mađarskoj na pristupanje euru sada se gleda kao na potez prepun rizika i troškova, uključujući i značajnu predaju suvereniteta. Više od bilo čega drugoga, jedinstvena valuta veže države članice ekonomski i politički, a smanjuje šansu za sukob i pad entuzijazma za Uniju, te preispitivanje europskih integracija. Dvojbe su, nakon grčke krize, prilično velike u zemljama koje su se nedavno pridružile Europi u središnjoj i istočnoj Europi.
Poljsko, češko i mađarsko okolišanje
Poljska ima najveće gospodarstvo EU koje nije usvojilo europsku multinacionalnu valutu, osim Velike Britanije i Danske koji su odlučili da neće ulaziti u eurozonu. Vladajuća poljska stranka čiji je član i Donald Tusk, predsjednik Europskog vijeća, dugo je zagovarala ulazak u eurozonu, ali u zadnje vrijeme ima malo oprezniji ton. “Nikada nisam rekla da ćemo uvesti euro”, nedavno je u intervju rekla poljska premijerka Ewa Kopacz. “Ne danas, ne sutra, niti za pet godina. Uvest ćemo euro kada će to koristiti Poljacima i Poljskoj”.
“Euro da, ali nema žurbe”, rekao je nedavno Ales Michl, glavni ekonomski savjetnik češkog ministra financija. Mađarski premijer Viktor Orban dugo se protivio prelasku na euro, a to se pitanje izgubilo iz javnog diskursa u posljednje vrijeme, čak i prije grčke krize. Kao i druge zemlje koje su pristupile Europskoj uniji od 2004., Mađarska je morala obećati da će u nekom trenutku usvojiti euro, ali točan raspored prepušten je pojedinim nacijama.
“Nismo postavili rok. To otvara Mađarskoj puno prednosti, ne usvajanje eura omogućuje nam održavanje kontrole našeg poreznog sustava i fiskalne politike.”, rekao je Zoltan Kovacs, glavni međunarodni glasnogovornik Viktora Orbana.
Strah od drakonskih kazni
Sve se zemlje brinu kako će ih usvajanje eura staviti u poziciju u kakvoj se našla Grčka zbog fiskalne neodgovornosti. “Mi bismo isto trebali dati novac za Grčku”, rekao je krajem prošlog mjeseca Boiko Borisov, bugarski premijer. “Siromašniji bi trebao dati bogatijem. Ne vidim logiku u tome”.
Čak i kada bi Bugarska i ostale zemlje željele ući u eurozonu i prihvatiti zajedničku valutu, ostale će ih članice eurozone, poučene grčkim iskustvom, sve teže prihvaćati. “Mislim da će Grčka biti lekcija eurozoni. Apetiti za prihvaćanje novih zemalja će se smanjiti”, rekao je Ivailo Kalfin, zamjenik bugarskog premijera.
Rumunjska je postavila 2019. kao željenu godinu uvođenja eura. Mugur Isarescu, guvener Nacionalne banke Rumunjske prošlog je tjedna rekao kako bi taj proces mogao trajati još 10 godina. “Rumunjski BDP iznosi 52 posto prosjeka EU. Moramo dostići 70 posto prosjeka kako bi se nosili s uvođenjem eura”, kaže Ciprian Dascalu, glavni markoekonomist ING banke u Rumunjskoj i dodaje kako je Grčka lekcija kako mogu proći nepripremljene zemlje.
Možda je mudrije zadržati vlastitu valutu
Profesor političke ekonomije na Sveučilištu zapadne Mađarske Zoltan Pogatsa vjeruje kako su najveći benefiti priključivanja Uniji reforme koje se traže od članova. Međutim, jednom kada su te reforme provedene i kada se situacija stabilizira, možda je mudrije zadržati vlastitu valutu, kao što su to učinile Švedska i Danska, smatra Pogatsa.
U Poljskoj, kako se bliže parlamentarni izbori, bliža integracija s Europom vjerojatno će postati značajna tema. Konzervativna vladajuća stranka ima dugogodišnji proeuropski stav, a još konzervativnija oporba nešto je suzdržanija.
Teškim mjerama štednje koje su nametnute Grčkoj, kojima se mnogi protive, uzdrmana je i sama Unija. Ulazak u eurozonu i zajednička valuta više nije niti približno privlačna kao što je to bila nekad.