Prije otprilike tjedan dana Brodosplit je obustavio gradnju brodova, a oko 1500 radnika dobilo je obavijest da do daljnjeg ne moraju doći na posao, nakon što je splitskom brodogradilištu obustavljeno financiranje jer im je kreditor europska podružnica ruske VTB banke koja se našla pod sankcijama.
Brodogradnja, pogotovo hrvatska, očito je vrlo rizičan posao, pa brodogradilišta teško dolaze do kredita kod komercijalnih banaka. To zapravo i ne treba čuditi s obzirom na to da su brodogradilišta u posljednja tri desetljeća uglavnom bila teški gubitaši, uvijek na rubu bankrota, a na kraju su neka od njih, poput Uljanika, tako i završila.
Niska razina tehnologije i visoka razina kriminala
Iako su se hrvatski brodograditelji hvalili da su njihovi brodovi, tehnički gledano, vrlo cijenjeni, niska razina tehnologije proizvodnje, ali i visoka razina kriminala koji se događao u brodogradilištima, onemogućavali su im pozitivno poslovanje.
Brodosplit, koji je, za sada, ipak uspio preživjeti, privatiziran je 2013. godine. Preuzela ga je DIV Grupa u vlasništvu Tomislava Debeljaka. Iako se Debeljak hvali uspješnim restrukturiranjem brodogradilišta, i nakon njegovog preuzimanja zapadali su u probleme. Prije dvije godine nekoliko desetaka tvrtki iz sustava završilo je u blokadi, bilo je kašnjenja plaća i slično.
Rusi iz nekog razloga vole financirati rizične projekte u Hrvatskoj
Suradnju s VTB bankom Brodosplit je uspostavio prije tri godine. Trebali su kreditirati gradnju dva broda, a suradnja je uspostavljena nakon što je od drugih potencijalnih financijera dobio odbijenicu. Inače, zanimljivo je da su ruske banke proteklih godina bile zainteresirane financirati prilično rizične projekte u Hrvatskoj, koje nitko drugi nije htio.
Ako se vratimo osam godina unazad, sjetit ćemo se da je i Ivica Todorić, odnosno Agrokor, dobio kredit od ruskog Sberbanka, nakon što je postao prerizičan za zapadne financijere.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Komercijalne banke za Brodosplit nisu opcija
Iz Brodosplita, na upit Telegrama jesu li spremni tražiti kredit od komercijalnih banaka ako Vlada i HBOR ne odgovore njihovim zahtjevima, odgovaraju da su od pojave prvih naznaka da bi s VTB-om moglo biti problema pokušali naći takvo rješenje.
“Na žalost, trenutno zbog involviranosti ruske strane, niti jedna komercijalna banka u ovom trenutku to ne može odraditi. Nama je i inače vrlo teško naći komercijalnu banku u Hrvatskoj koja može financirati tako velike projekte kao što su brodograđevni. Radi se o natprosječno velikim iznosima za hrvatsko tržište i, na žalost osim HBOR-a, u Hrvatskoj ne postoji banka koja može odgovoriti našim potrebama”, kažu iz Brodosplita.
Država u brodogradnji spalila 30 do 40 milijardi kuna
Hrvatska je u brodogradnju do sada uložila, ili bolje rečeno – spalila, oko 30 do 40 milijardi kuna, bez ikakvih rezultata. Novac se davao pod izgovorom spašavanja radnih mjesta, koja na kraju nisu spašena. Posljednje restrukturiranje Brodosplita državu kao bivšeg vlasnika koštalo je 1,5 milijardi kuna, pa se postavlja pitanje može li uopće brodogradnja u Hrvatskoj funkcionirati bez državnih subvencija.
Članak se nastavlja ispod oglasa
U Brodosplitu smatraju da brodogradnja može bez subvencija, odnosno bez direktne financijske pomoći države, ali da su im ipak potrebna državna jamstva za kredite.
“Gradnja broda se financira sredstvima financijskih institucija (banaka) uz jamstva Vlade. Nakon primopredaje broda, banka vrati državi jamstvo, a država na tome zaradi od naknade koju mi plaćamo. Ono što je ključno, ako želimo očuvati brodogradnju u Hrvatskoj, moramo napraviti efikasan model financiranja brodogradnje. Radi se o djelatnosti koja, osim velike vrijednosti projekata, ima i iznimno dug proizvodni ciklus, oko 3 godine, i graditelj u tom periodu mora osigurati financiranje”, pojašnjavaju iz splitskog brodogradilišta.
‘Država je dosad dovoljno pomogla Brodosplitu’
Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić poručio je da je država do sada već dovoljno pomogla Brodosplitu i cjelokupnoj brodogradnji, te da im je budućnost na tržištu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Iz Brodosplita pak odgovaraju da je trošak restrukturiranja od 1,5 milijardi kuna dug koji je brodogradilište napravilo dok je bilo u državnom vlasništvu, da se time izbjegla likvidacija za koju kažu da bi državu koštala još i više.
Brodosplit se okrenuo Rusima pa ostao bez novca. Sad traži pomoć države
Posljednje restrukturiranje Brodosplita državu, kao bivšeg vlasnika, koštalo je 1,5 milijardi kuna. Sada opet drama
Hrvatska je u brodogradnju do sada uložila, ili bolje rečeno - spalila, oko 30 do 40 milijardi kuna, bez ikakvih rezultata. Novac se davao pod izgovorom spašavanja radnih mjesta, koja na kraju nisu spašena
Prije otprilike tjedan dana Brodosplit je obustavio gradnju brodova, a oko 1500 radnika dobilo je obavijest da do daljnjeg ne moraju doći na posao, nakon što je splitskom brodogradilištu obustavljeno financiranje jer im je kreditor europska podružnica ruske VTB banke koja se našla pod sankcijama.
Brodogradnja, pogotovo hrvatska, očito je vrlo rizičan posao, pa brodogradilišta teško dolaze do kredita kod komercijalnih banaka. To zapravo i ne treba čuditi s obzirom na to da su brodogradilišta u posljednja tri desetljeća uglavnom bila teški gubitaši, uvijek na rubu bankrota, a na kraju su neka od njih, poput Uljanika, tako i završila.
Niska razina tehnologije i visoka razina kriminala
Iako su se hrvatski brodograditelji hvalili da su njihovi brodovi, tehnički gledano, vrlo cijenjeni, niska razina tehnologije proizvodnje, ali i visoka razina kriminala koji se događao u brodogradilištima, onemogućavali su im pozitivno poslovanje.
Brodosplit, koji je, za sada, ipak uspio preživjeti, privatiziran je 2013. godine. Preuzela ga je DIV Grupa u vlasništvu Tomislava Debeljaka. Iako se Debeljak hvali uspješnim restrukturiranjem brodogradilišta, i nakon njegovog preuzimanja zapadali su u probleme. Prije dvije godine nekoliko desetaka tvrtki iz sustava završilo je u blokadi, bilo je kašnjenja plaća i slično.
Rusi iz nekog razloga vole financirati rizične projekte u Hrvatskoj
Suradnju s VTB bankom Brodosplit je uspostavio prije tri godine. Trebali su kreditirati gradnju dva broda, a suradnja je uspostavljena nakon što je od drugih potencijalnih financijera dobio odbijenicu. Inače, zanimljivo je da su ruske banke proteklih godina bile zainteresirane financirati prilično rizične projekte u Hrvatskoj, koje nitko drugi nije htio.
Ako se vratimo osam godina unazad, sjetit ćemo se da je i Ivica Todorić, odnosno Agrokor, dobio kredit od ruskog Sberbanka, nakon što je postao prerizičan za zapadne financijere.
Komercijalne banke za Brodosplit nisu opcija
Iz Brodosplita, na upit Telegrama jesu li spremni tražiti kredit od komercijalnih banaka ako Vlada i HBOR ne odgovore njihovim zahtjevima, odgovaraju da su od pojave prvih naznaka da bi s VTB-om moglo biti problema pokušali naći takvo rješenje.
“Na žalost, trenutno zbog involviranosti ruske strane, niti jedna komercijalna banka u ovom trenutku to ne može odraditi. Nama je i inače vrlo teško naći komercijalnu banku u Hrvatskoj koja može financirati tako velike projekte kao što su brodograđevni. Radi se o natprosječno velikim iznosima za hrvatsko tržište i, na žalost osim HBOR-a, u Hrvatskoj ne postoji banka koja može odgovoriti našim potrebama”, kažu iz Brodosplita.
Država u brodogradnji spalila 30 do 40 milijardi kuna
Hrvatska je u brodogradnju do sada uložila, ili bolje rečeno – spalila, oko 30 do 40 milijardi kuna, bez ikakvih rezultata. Novac se davao pod izgovorom spašavanja radnih mjesta, koja na kraju nisu spašena. Posljednje restrukturiranje Brodosplita državu kao bivšeg vlasnika koštalo je 1,5 milijardi kuna, pa se postavlja pitanje može li uopće brodogradnja u Hrvatskoj funkcionirati bez državnih subvencija.
U Brodosplitu smatraju da brodogradnja može bez subvencija, odnosno bez direktne financijske pomoći države, ali da su im ipak potrebna državna jamstva za kredite.
“Gradnja broda se financira sredstvima financijskih institucija (banaka) uz jamstva Vlade. Nakon primopredaje broda, banka vrati državi jamstvo, a država na tome zaradi od naknade koju mi plaćamo. Ono što je ključno, ako želimo očuvati brodogradnju u Hrvatskoj, moramo napraviti efikasan model financiranja brodogradnje. Radi se o djelatnosti koja, osim velike vrijednosti projekata, ima i iznimno dug proizvodni ciklus, oko 3 godine, i graditelj u tom periodu mora osigurati financiranje”, pojašnjavaju iz splitskog brodogradilišta.
‘Država je dosad dovoljno pomogla Brodosplitu’
Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić poručio je da je država do sada već dovoljno pomogla Brodosplitu i cjelokupnoj brodogradnji, te da im je budućnost na tržištu.
Iz Brodosplita pak odgovaraju da je trošak restrukturiranja od 1,5 milijardi kuna dug koji je brodogradilište napravilo dok je bilo u državnom vlasništvu, da se time izbjegla likvidacija za koju kažu da bi državu koštala još i više.